Berberski kalendar
Berberski kalendar je kalendar koji koriste Berberi u sjevernoj Africi. U Arapa je ovaj kalendar poznat i kao "felaški" (فلاحي fellāḥī "poljoprivredni"), jer se koristi za reguliranje sezonskih poljoprivrednih poslova, ili "adžamijski" (عجمي ajamī "nearapski").
Berberski kalendar je u biti julijanski kalendar s imenima mjeseci izgovorenim na berberski način. Sjeverna Afrika je bila u sklopu Rimskog Carstva u doba kada je taj kalendar usvojen, a bila je i dio Istočnog Rimskog Carstva do 7. – 8. stoljeća.
Pošto u 20. i 21. stoljeću julijanski kalendar kasni za gregorijanskim 13 dana, počeci svih mjeseci su četrnaestog po gregorijanskom: prosinac (jember, /džember/) počinje 14. prosinca itd. Mjeseci su dati po godišnjim dobima:
- Tagrest: Zima
- Jember (prosinac)
- Yennayer (siječanj)
- Furar (veljača)
- Tafsut: Proljeće
- Meghres (ožujak)
- Ibrir (travanj)
- Mayyu (svibanj)
- Iwilen: Ljeto
- Yunyu (lipanj)
- Yulyu (srpanj)
- Ghust ili Awussu (kolovoz)
- Amewan: Jesen
- Shtember (rujan)
- Tuber (listopad)
- Wamber (studeni)
Jenajer 1. (ili jednostavno "Jenajer"), 14. siječnja, se slavi kao berberska Nova godina. Berberističke skupine je od 1968. iznova slave, a obilježavaju je i Berberi koji inače ne slijede ovaj kalendar. Neki alžirski Berberi slave Jenajer 12. siječnja umjesto 14.
Pariška berberistička skupina Académie berbère (odgovorna i za neo-tifinaški alfabet) uvela je kalendarsku eru za berberski kalendar vezanu za godinu ustoličenja egipatskog faraona Šošenka I. (biblijski Šišak), kojeg su identificirali kao prvog istaknutog Berbera u povijesti (zabilježeno je da je bio libijskog podrijetla).[1] Akademija je nultu godinu postavila na 950. pr. Kr. (uobičajena procjena godine Šošenkovog ustoličenja), što omogućuje zgodnu konverziju godina kršćanske ere zbrajanjem s 950: 2024. kršćanske ere je 2974. po ovom sustavu.
- ↑ Benbrahim, Malha. La fête de Yennayer: pratiques et présages Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2008. (Wayback Machine). Tamazight.fr.