Prijeđi na sadržaj

Južna Amerika

Izvor: Wikipedija
Južna Amerika

Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje. Južna Amerika je okružena Tihim oceanom (zapad), Atlantskim oceanom (istok) i Sjevernom Amerikom (sjever). Južna Amerika je povezana sa Sjevernom Panamskim kanalom. Površina joj iznosi 17.938.000 km², a ima 385.742.554 stanovnika, s prosječnom gustoćom stanovništva 21,4 stanovnika po km².

Amerika je dobila ime 1507. g. kada su je kartografi Martin Waldseemüller i Matthias Ringmann nazvali prema Amerigu Vespucciju, prvom europljaninu koji je pretpostavio da novo otkrivene zemlje nisu Indija nego potpuno novi svijet.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Machu Picchu, zaboravljeni grad Inka, Peru
Jezero Nahuel Huapi, Bariloche, Argentina

Vidi i: Istraživanje Amerike te Kolonizacija Južne Amerike

Smatra se da su Sjevernu, pa zatim i Južnu Ameriku naselili prvi ljudi iz područja današnje Rusije prelaskom Beringovog tjesnaca, koji je u prapovijesti bio kopneni most, iako se neka istraživanja ne uklapaju u tu teoriju. Prvi dokazi o poljoprivredi u Južnoj Americi potiču iz vremena 6500 pr. Kr., prva poznata naselja nalaze se na jugozapadnoj obali Ekvadora (Valdivia), dok se prva poznata civilizacija razvila u Peruu (Norte Chico). Tijekom godina u vremenu prije dolaska Europljana na području Južne Amerike razvile su brojne civilizacije, od kojih je najpoznatija civilizacija Inka. Godine 1492. Kristofor Kolumbo otkrio je Ameriku i tako je Južna Amerika zajedno sa Sjevernom postala kontinent Novog svijeta, te je počelo vrijeme kolonizacije. U ranom 19. stoljeću u Južnoj Americi počinju ratovi za nezavisnost pojedinih kolonija, dok neke kolonije postaju samostalne tek u drugoj polovici 20. stoljeća. U današnje vrijeme je jedino je Francuska Gvajan dio Francuske.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]
Južna Amerika

Kroz 7 država Južne Amerike prolazi planinski lanac Ande s najvišim vrhom Aconcagua od 6 960 m. To su Venezuela, Kolumbija, Ekvador, Peru, Bolivija, Argentina i Čile. Dvije države koje nemaju izlaz na more su Bolivija i Paragvaj. Najmanja država kontinenta je Surinam od 163.270 km2, a najveća Brazil od 8.511.970 km2. Oplakuju ga obale Atlantskog i Tihog mora. Ognjena zemlja, na jugu Južne Amerike, najbliže je kopno Antarktici. Južna Amerika prostire se u žarkom pojasu (središnja Južna Amerika, više sjeverna) i južnom umjerenom pojasu (središnja i južna Južna Amerika).

U Južnoj Americi nalaze se najviši vodopad na svijetu Anđeoski vodopad u Venezueli; najveća rijeka (po volumenu vode) Amazona; najduži planinski lanac Ande (s najvišim vrhom Aconcagua 6.962 m); najsuše mjesto na planeti pustinja Atacama; najveća prašuma Amazonska prašuma; najviši glavni grad La Paz, Bolivija; najviše komercijalno plovno jezero na svijetu Titicaca; i ne brojeći istraživačke stanice na Antarktici, najjužnije stalno naseljeno mjesto Puerto Toro, Čile.

Popis država Južne Amerike (abecednim redom):

Popis zavisnih teritorija:

Tablica država i teritorija (po gustoći stanovništva)

[uredi | uredi kôd]

U ovaj popis nisu uključeni otoci i sve površine koje nisu trajno naseljene. Za razliku od podataka o površini pojedinih zamalja, ovdje su u ukupnu površinu uključene i rijeke, jezera, rezervari, pa će brojke biti nešto veće.

Zemlja Gustoća Površina Stanovništvo
  (/km²) (km²) (procjena 2017.)
Ekvador 53 283.560 16.710.517
Kolumbija 38 1,138.910 48.856.705
Venezuela 28 912.050 31.307.698
Peru 23 1,285.220 32.503.989
Brazil 22 8,511.965 209.100.571
Čile 21 756.950 17.130.091
Urugvaj 20 176.220 3.479.485
Paragvaj 16 406.750 6.310.088
Argentina 14 2,766.890 44.745.693
Bolivija 8,3 1,098.580 11.109.395
Gvajana 3,3 214.970 710.232
Surinam 2,7 163.270 437.761
Francuska Gvajana (Fr.) 2,0 91.000 184.067
Falklandi (V.B.) 0,25 12.173 3.100

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]