Prijeđi na sadržaj

Scicli

Koordinate: 36°47′N 14°42′E / 36.783°N 14.700°E / 36.783; 14.700
Izvor: Wikipedija
Scicli
Comune di Scicli
Općina
Položaj općine u Italiji
Regija:Sicilija
Pokrajina:Ragusa (RG)
Koordinate:36°47′N 14°42′E / 36.783°N 14.700°E / 36.783; 14.700
Visina:106 m
Površina:137,57 km2
Stanovništvo:26,550 (31. prosinca 2012.)
Gustoća stanovništva:192,99 stan./km2
Poštanski broj:97018
Pozivni broj:0932
ISTAT-broj:088011
Svetac zaštitnik:Madonna delle Milizie
Scicli na zemljovidu Italije
Scicli
Scicli
Scicli na zemljovidu Italije
Službena stranica:scicli.rg.it

Scicli (sicilijanski: Scichili) je grad u Italiji, na otoku i administrativnoj regiji Sicilija, središte istoimene općine u pokrajini Ragusa. Scicli se nalazi na visoravni Val di Noto planine Iblea, 25 km od grada Ragusa (Italija) i 308 km od Palerma.

Barokno središte Sciclija je zajedno sa sedam drugih baroknih gradova visoravni Val di Noto, koji su obnovljeni nakon potresa 1693. godine, 2002. godine upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao primjer "vrhunca i završnog procvata baroka u Europi".

Danas se u općini Scicli uglavnom u staklenicima uzgaja rano voće (primizie) koje se izvozi širom Italije.

Panorama grada
Panorama grada

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Naselje na ovom mjestu su osnovali Sikuli (skupina Italika) oko 2000. pr. Kr. i vjerojatno je prema njima dobio ime. Arapi su ga pretvorili u poljoprivredno i trgovačko središte koje su osvojili Normani 1091. godine. Scicli je bio jedno od središta sicilijanske večernje, pobune protiv Anžuvinaca 1282. godine. Koristeći pobunu protiv Anžuvinaca, kralj Pedro III. Aragonski je izvršio invaziju i postao kralj Sicilije. Scicli je pripadao Aragonskom kraljevstvu sve do ujedinjenja Italije u 19. stoljeću.

God. 1693. potres je gotovo uništio cijeli grad, a poslije ove katastrofe grad je obnovljen u baroknom planu. Građevine sicilijanskog baroka daju gradu elegantni izgled koji privlači mnogo turista.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Italija
Godina uvrštenja2002. (26. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iv, v
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1024
Koordinate36°47′29″N 14°42′09″E / 36.791378°N 14.702486°E / 36.791378; 14.702486 (WD)
Scicli na zemljovidu Italije
Scicli
Scicli

Od baroknih građevina najznamenitije su:

  • Crkva sv. Mateja (San Matteo), na istoimenom brdu u Starom gradu, je bila župnom crkvom do 1874. godine.
  • Nova Gospina crkva (Santa Maria la Nova), obnovljena u baroknom stilu ima neoklasicističko pročelje, a unutra se čuva drvena skulptura Madonna della Pietà, vjerojatno bizantskog podrijetla.
  • Barokna Crkva sv. Ignacija posjeduje svetu sliku Madonna dei Milìci koja se nosi u svibanjskoj procesiji kojom se slavi ukazanje Gospe na bijelom konju s mačem 1091. godine, događaj koji je potaknuo Normane na osvajanje Sicilije.
  • Crkva sv. Ivana Evanđeliste (San Giovanni Evangelista) ima konkavno-konveksno pročelje poput Borrominijeve crkve sv. Karla (San Carlino alle Quattro Fontane) u Rimu. Iznutra je eliptičnog oblika s eliptičnom kupolom, a štuko ukrasi i dekoracije su iz 19. stoljeća.
  • Barokna slikovita Crkva sv. Bartolomeja San Bartolomeo (slika desno).
  • Gradska vijećnica (Palazzo Spadaro), Palazzo Fava i Palazzo Beneventano su prepune baroknih ukrasa, osobito na portalima i balkonima.
  • Crkva sv. Mateja
    Crkva sv. Mateja
  • Crkva sv. Ivana Evađelista
    Crkva sv. Ivana Evađelista
  • Crkva sv. Bartolomeja
    Crkva sv. Bartolomeja
  • Chiesa di S. Maria La Nova
    Chiesa di S. Maria La Nova
  • Ljetovalište Sampieri
    Ljetovalište Sampieri

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Scicli
v • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (53)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Portici Bolonje (2021.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (9)
Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) • Transhumanca (2019)6) • Praksa opernog pjevanja u Italiji (2023.)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  6) Zajedno s više zemalja 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Scicli&oldid=6864772"