Prijeđi na sadržaj

Velika nagrada Austrije

Izvor: Wikipedija
Inačica 6868962 od 19. veljače 2024. u 15:45 koju je unio PonoRoboT (razgovor | doprinosi) (ZD+X i ZD)
(razl) ← Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Velika nagrada Austrije
Red Bull Ring
Podaci o stazi
Broj krugova 71
Dužina kruga 4,318 km
Dužina utrke 306,452 km
Rekord kruga 1:02.939 (2020.)
Valtteri Bottas
Mercedes
Rekord kruga (utrka) 1:05.619 (2020.)
Carlos Sainz
McLaren-Renault
Posljednja utrka (2021.):
Prvo startno mjesto Max Verstappen
Red Bull-Honda
1:03.720
Podij 1. Max Verstappen
Red Bull-Honda
2. Valtteri Bottas
Mercedes
3. Lando Norris
McLaren-Mercedes
Najbrži krug Max Verstappen
Red Bull-Honda
1:06.200

Velika nagrada Austrije (njem. Großer Preis von Österreich) je automobilistička utrka Formule 1, koju je odobrila Međunarodna automobilistička federacija.

Povijest utrkivanja

[uredi | uredi kôd]

1963. – 1969.

[uredi | uredi kôd]

Prva neprvenstvena utrka Formule 1 se održala 1963. na trkaćoj stazi Zeltweg Airfield, a osvojio ju je Jack Brabham. Prva utrka koja je bila dio kalendara Formule 1 održala se godinu dana kasnije, 1964., a Lorenzo Bandini u Ferrariju ostvario je svoju jedinu pobjedu u Formuli 1. Utrka je bila vrlo uspješna, ali je zbog neprikladne staze izbačena s kalendara. Zeltweg je bio preopasan, vrlo uzak i neravan, a gledatelji su se žalili na loš pregled staze. Tako je Austrija ostala bez F1 utrke sve dok nisu izgradili prikladnu stazu Spielberg.

1970. – 1987.

[uredi | uredi kôd]

Prva prvenstvena utrka Formule 1 na Österreichringu održana je 1970. i protekla je u dominaciji Ferrarijevih vozača. Ferrari je u svojim bolidima imao snažne redne 12-cilindrične motore koji su im omogućili postizanje velikih brzina na dugim pravcima. Slavio je Jacky Ickx ispred momčadskog kolege Claya Regazzonija. Jo Siffert dominirao je 1971. u BRM-u, a Jackie Stewart u Tyrrell-Fordu je osvojio drugi naslov prvaka.

Utrku 1975. obilježila je tragična nesreća Marka Donohuea koji je izletio s probušenom gumom na najbržem zavoju na stazi i preminuo dan poslije od posljedica sudara, a poginuo je i sudac pokraj staze od letećih krhotina uništenog bolida. Pobijedio je Vittorio Brambilla u March-Fordu i time ostvario svoju jedinu pobjedu u Formuli 1. Talijan je toliko slavio svoju pobjedu da je izgubio kontrolu nad bolidom na mokroj stazi i otkinuo mu nos. Osim Brambille, svoje prve pobjede u Formuli 1 na ovoj Velikoj nagradi su ostvarili John Watson u Penske-Fordu 1976., Alan Jones u Shadow-Fordu 1977. i Elio de Angelis u Lotus-Fordu 1982., koji je pobijedio s prednošću od 5 stotinki sekunde ispred Kekea Rosberga.

Niki Lauda je po prvi put uspio slaviti na svojoj domaćoj utrci 1984. u McLaren-TAG-u, a Alain Prost je slavio na iduće dvije VN Austrije. Godine 1985. Andrea de Cesaris na spektakularan je način prevrnuo svoj Ligier u zavoju Panorama, nakon čega su ga najurili iz momčadi. Utrka 1987. je dvaput ponovno startana zbog incidenata na uskoj startno ciljnoj ravnini. Staza je postala preopasna za sve brže F1 bolide, pogotovo zbog brojnih brzih zavoja, manjka sigurnosne zaštite od drveća i nasipa uz stazu i uske startno ciljne ravnine. Unatoč nastojanjima da se utrka vrati u kalendar Formule 1, od toga nije bilo ništa i VN Austrije se vratila tek za deset godina na temeljito prerađenoj stazi.

1997. – 2003.

[uredi | uredi kôd]

Pobjednici

[uredi | uredi kôd]

Višestruki pobjednici (vozači)

[uredi | uredi kôd]
Pobjede Vozač Pobjednička godina
3 Alain Prost 1983., 1985., 1986.
Max Verstappen 2018., 2019., 2021.
2 Ronnie Peterson 1973., 1978.
Alan Jones 1977., 1979.
Mika Häkkinen 1998., 2000.
Michael Schumacher 2002., 2003.
Nico Rosberg 2014., 2015.

Višestruki pobjednici (konstruktori)

[uredi | uredi kôd]
Pobjede Konstruktor Pobjednička godina
6 McLaren 1984., 1985., 1986., 1998., 2000., 2001.
5 Ferrari 1964., 1970., 1999., 2002., 2003.
Mercedes 2014., 2015., 2016., 2017., 2020.
4 Lotus 1972., 1973., 1978., 1982.
3 Williams 1979., 1987., 1997.
Red Bull 2018., 2019., 2021.
2 Renault 1980., 1983.

Pobjednici po godinama

[uredi | uredi kôd]
Godina Vozač Bolid Lokacija
1964. Lorenzo Bandini Ferrari Zeltweg
1965.
-
1969.
Nije održana
1970. Jacky Ickx Ferrari Spielberg
1971. Jo Siffert BRM Spielberg
1972. Emerson Fittipaldi Lotus-Ford Spielberg
1973. Ronnie Peterson Lotus-Ford Spielberg
1974. Carlos Reutemann Brabham-Ford Spielberg
1975. Vittorio Brambilla March-Ford Spielberg
1976. John Watson Penske-Ford Spielberg
1977. Alan Jones Shadow-Ford Spielberg
1978. Ronnie Peterson Lotus-Ford Spielberg
1979. Alan Jones Williams-Ford Spielberg
1980. Jean-Pierre Jabouille Renault Spielberg
1981. Jacques Laffite Ligier-Matra Spielberg
1982. Elio de Angelis Lotus-Ford Spielberg
1983. Alain Prost Renault Spielberg
1984. Niki Lauda McLaren-TAG Spielberg
1985. Alain Prost McLaren-TAG Spielberg
1986. Alain Prost McLaren-TAG Spielberg
1987. Nigel Mansell Williams-Honda Spielberg
1988.
-
1996.
Nije održana
1997. Jacques Villeneuve Williams-Renault Spielberg
1998. Mika Häkkinen McLaren-Mercedes Spielberg
1999. Eddie Irvine Ferrari Spielberg
2000. Mika Häkkinen McLaren-Mercedes Spielberg
2001. David Coulthard McLaren-Mercedes Spielberg
2002. Michael Schumacher Ferrari Spielberg
2003. Michael Schumacher Ferrari Spielberg
2004.
-
2013.
Nije održana
2014. Nico Rosberg Mercedes Spielberg
2015. Nico Rosberg Mercedes Spielberg
2016. Lewis Hamilton Mercedes Spielberg
2017. Valtteri Bottas Mercedes Spielberg
2018. Max Verstappen Red Bull-TAG Heuer Spielberg
2019. Max Verstappen Red Bull-Honda Spielberg
2020. Valtteri Bottas Mercedes Spielberg
2021. Max Verstappen Red Bull-Honda Spielberg