Gunja: razlika između inačica
Redak 20: | Redak 20: | ||
== Stanovništvo == |
== Stanovništvo == |
||
Gunja ukupno ima 3732 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60.13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29.69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su [[Katolička Crkva|katolici]], dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim islamskim zajednicama u Hrvatskoj. |
Gunja ukupno ima 3732 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60.13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29.69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su [[Katolička Crkva|katolici]], dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim islamskim zajednicama u Hrvatskoj.'''Muslimani''' čine dio stanovništva [[Gunja|Gunje]]. |
||
Ne zna se točno tko i kada se od [[Muslimani|muslimana]] prvi doselio u Gunju. Osim kao [[Poljoprivreda|poljoprivrednici]], muslimani su radili i na ciglani, kao šumski radnici ili kao kirijaši u [[Spačva|spačvanskim]] šumama. |
|||
Prema spomenici Župnog ureda, u Gunji se [[1921]]. godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a [[1933.]] godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom [[NDH]], kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od [[1942]]. do poratne [[1946]]. godine. |
|||
Džamija u Gunji je prva i najstarija [[džamija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Sagrađena je i službeno otvorena [[28. rujna]] [[1969.]] godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje - Ismet i Izeta Čandić. Prvi [[imam]] u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od [[1981]]. godine imam je Idriz ef. Bešić. |
|||
H. Mustafa Korajac je obavio [[Hadždž|hadž]] [[1971]]. godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu [[Hadž]] i steklo zvanje hadžija. |
|||
Džamija je do [[1999]]. godine bila pokrivena klasičnim [[Krov|krovom]] na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Arhitektonsko rješenje uradio je arhitekt Faruk Muzurović iz [[Zagreb|Zagreba]]. |
|||
Osim džamije, u Gunji od [[1960]]. godine postoji i odvojeno muslimansko groblje - mezarje, u kojem je za vrijeme velikosrpske agresije po [[BIH|Bosni i Hercegovini]] pokopano više stotina [[izbjeglica]], pa se ono osim muslimansko može nazvati i "izbjegličko". |
|||
U Gunji je u neposrednoj blizini džamije [[1995]]. godine započela izgradnja islamskog centra. |
|||
Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto, u kojem je na prostoru bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] uveden i islamski vjeronauk u osnovnu školu – tjedan dana poslije katoličkog. Islamski vjeronauk u školskoj 2007./08. godini pohađalo je 202 učenika. |
|||
{| class="wikitable" |
{| class="wikitable" |
||
|- |
|- |
Inačica od 21. ožujka 2017. u 00:43
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/72/Disambig.svg/20px-Disambig.svg.png)
Predložak:Općina Gunja je selo i istoimena općina koja je administrativni dio Vukovarsko-srijemske županije. Smještena je u zapadnom Srijemu na lijevoj obali Save, uz sami rub na granici s Bosnom i po popisu stanovnika iz 2001. imala je 5033 stanovnika, 1603 domaćinstava na površini 31,01 km2.
Zemljopis
Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Gunja pripada županjskoj Posavini.
Nalazi se s lijeve strane rijeke Save, a mostom je povezana s gradom Brčko u BiH. Najveće je od svih sela Cvelferije.
Stanovništvo
Gunja ukupno ima 3732 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60.13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29.69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su katolici, dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim islamskim zajednicama u Hrvatskoj.Muslimani čine dio stanovništva Gunje.
Ne zna se točno tko i kada se od muslimana prvi doselio u Gunju. Osim kao poljoprivrednici, muslimani su radili i na ciglani, kao šumski radnici ili kao kirijaši u spačvanskim šumama.
Prema spomenici Župnog ureda, u Gunji se 1921. godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a 1933. godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme Drugog svjetskog rata, kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom NDH, kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od 1942. do poratne 1946. godine.
Džamija u Gunji je prva i najstarija džamija u Hrvatskoj. Sagrađena je i službeno otvorena 28. rujna 1969. godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje - Ismet i Izeta Čandić. Prvi imam u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od 1981. godine imam je Idriz ef. Bešić.
H. Mustafa Korajac je obavio hadž 1971. godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu Hadž i steklo zvanje hadžija.
Džamija je do 1999. godine bila pokrivena klasičnim krovom na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Arhitektonsko rješenje uradio je arhitekt Faruk Muzurović iz Zagreba.
Osim džamije, u Gunji od 1960. godine postoji i odvojeno muslimansko groblje - mezarje, u kojem je za vrijeme velikosrpske agresije po Bosni i Hercegovini pokopano više stotina izbjeglica, pa se ono osim muslimansko može nazvati i "izbjegličko".
U Gunji je u neposrednoj blizini džamije 1995. godine započela izgradnja islamskog centra.
Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto, u kojem je na prostoru bivše Jugoslavije uveden i islamski vjeronauk u osnovnu školu – tjedan dana poslije katoličkog. Islamski vjeronauk u školskoj 2007./08. godini pohađalo je 202 učenika.
narodni sastav | vjerski sastav | ||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
narodnost | 2001.[1] | 2011.[2] | vjeroispovijest | 2001.[3] | 2011.[4] | ||||
broj | postotak | broj | postotak | broj | postotak | broj | postotak | ||
Hrvati | 3236 | 64.30% | 2244 | 60.13% | Rimokatolici | 3199 | 63.56% | 2196 | 58.84% |
Bošnjaci | 693 | 13.77% | 1108 | 29.69% | Muslimani | 1488 | 29.56% | 1295 | 34.70% |
Srbi | 188 | 3.74% | 124 | 3.32% | Pravoslavci | 0 | 0% | 162 | 4.34% |
ostali | 916 | 18.19% | 256 | 6.86% | ostali | 346 | 6.88% | 79 | 2.12% |
ukupno | |||||||||
5033 | 100% | 3732 | 100% | ukupno | 5033 | 100% | 3732 | 100% |
Povijest
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/51/Crkva_u_Gunji.jpg/250px-Crkva_u_Gunji.jpg)
Područje uz Savu je uvijek bilo plodno, privlačno ali i opasno za život. U predjelu šume Mašanj, gdje se nalazila Ciglana Gunja prilikom iskapanja gline otkriveno je naselje srednjeg i kasnog brončanog doba nastalo 1300 godina prije Krista, možda i ranije. Riječ je o Vatinskoj kulturi.
Franjevci u području današnje šume Mašanj grade od 1300. do 1325. godine dvor i tvrđavu močvarnog tipa Alšan, a samostan 1373. do 1376. godine po nalogu Biskupa iz Pečuha Valentina posvećen Sv. Franji uz dopuštenje Pape Grgura XI. Gunja se po prvi put spominje 1378. u spisima „De conformitate vitae Beati Francisci ad vitam Domini Jesu“ od Fr. Bartholomaeus Pisanus pod imenom Alšan. U to vrijeme na području Gunje se nalazio franjevački samostan bosanske vikarije koji je pripadao mačvanskoj kustodiji. Prema službenim spisima plemića Alšanski Gunja se pod tim nazivom spominje 1428. godine. U Šumanovcima su franjevci izgradili drvenu crkvu Svete Marije Velike koju su 1526. zapalili Turci. Odlaskom Osmanlija, fratri i starosjedioci u Šumanovcima grade drvenu crkvu posvećenu Mariji koja je 1729. blagoslovljena na čast svetog Uznesenja Blažene Marije Djevice. Sadašnja crkva je izgrađena 1822.
Uz rijeku Savu, bila je granica sa Turskom, a uz granicu je bilo sagrađeno na stotine čardaka, koje su čuvali Graničari, “u svom ruvu i o svom kruvu”.
Još i danas u narodu živi pjesma iz tih vremena:
- Odavno smo graničari stari
- čuvali smo granicu na Savi
- čuvali je sa stari’ čardaka,
- branili je ‘rabro od Turaka.
- i djedovi naši krv su lili
- da čuvamo naš zavičaj mili...
U središtu Gunje 1848. izgrađena je crkva Svetoga Jakova apostola a od 1982. kraj stare počela se graditi i nova, veća zgrada, zbog potrebe za većim prostorom. Prvi svećenik, Gunjanac, bio je Tomo Bogutovac, a zaređen je u Đakovu. Gunja je postala župa prije više od 100 godina.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Floods_in_Croatia_Gunja_4.jpg/250px-Floods_in_Croatia_Gunja_4.jpg)
Ukinućem Granice / Vojne Krajine 1873. godine, Slavonija, time i Gunja pripojeni su 1881. godine Banskoj Hrvatskoj, Županjskom kotaru u sastavu Srijemske županije. Pet godina kasnije, 1886. kroz Gunju je prošla pruga koja ju je povezala s Vinkovcima koji su bili najveće željezničko čvorište.
U Gunji se 1953. uvodi obvezatna sedmogodišnja osnovna škola, a nedugo zatim, 1958. godine osmogodišnja Osnovna škola Antun i Stjepan Radić.
Poplava 2014. godine
Nakon što je rijeka Sava 17. svibnja probila nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca, savske vode su poplavile Gunju. Cijelo stanovništvo Gunje je evakuriano a načinjena je i velika materijalna šteta.
Gospodarstvo
Općina Gunja ima ukupno 3106 ha od kojih poljoprivredno zemljište zauzima 1883 ha (60,6%) a neplodno zemljište 539 ha (17,4%) u ukupnim površinama. U strukturi gospodarstva Općine zastupljene su različite djelatnosti. Značajno mjesto zauzima proizvodnja namještaja s oko 120 zaposlenih i manja poljoprivredna gospodarstva. Ipak najbrojnije su uslužne djelatnosti, najvećim dijelom u obliku ugostiteljskog, trgovačkog, knjigovodstvenog i dr. obrta.
Poznate osobe
- Marijan Varešanin (1847. - 1917.) austrougarski general i guverner Bosne i Hercegovine
- Stjepan Bogutovac (1942.), sportski novinar
- Krešimir Stipa Bogutovac, glazbenik i tekstopisac (Zlatni dukati)
- Krešimir Mićanović (1968.), jezikoslovac, sveučilišni profesor
- Miroslav Mićanović (1960.), književnik, pjesnik
Muslimani u Gunji
Obrazovanje
- OŠ Antun i Stjepan Radić
Kultura
- KUD Graničari
- Bošnjački KUD Behar
- MMC SKIG (Multimedijalni centar Studio kreativnih ideja Gunja)
Šport
Od športskih klubova djeluje NK Jadran osnovan 1928. godine. Natječe se u Međužupanijskoj ligi Osijek - Vinkovci. 16.09.2011. godine igrali su 1/16 kupa Hrvatske protiv splitskog Hajduka, poraženi su sa 1:5. Od 1883. godine postoji i lovačko društvo "Ris". Tu je i ribička udruga SRD "Šaran".
Vanjske poveznice
Izvor
- ↑ Stanovništvo prema narodnosti, po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
- ↑ Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
- ↑ Stanovništvo prema vjeri, po gradovima/općinama, popis 2001. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
- ↑ Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
|
Naselja Cvelferije |
Vrbanja | Soljani | Strošinci | Gunja | Drenovci | Račinovci | Rajevo Selo | Posavski Podgajci | Đurići |