Prijeđi na sadržaj

Gunja: razlika između inačica

Koordinate: 44°53′N 18°51′E / 44.88°N 18.85°E / 44.88; 18.85
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Sitno
mNema sažetka uređivanja
(Nije prikazano 6 međuinačica 6 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
{{dz}}
{{dz}}
{{Infookvir općina u Hrvatskoj
{{Općina |
ime = Gunja|
|ime = Gunja
|vrsta = naselje i općina
županija = [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] |
|grb = Gunja (grb).gif
broj stanovnika2011. =3.732<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup16.html Popis stanovništva 2011.]</ref>|
površina = 31,1|
|zastava =
|slika =
⚫
načelnik = Anto Gutić (nezavisni)|
|opis slike =
poštanski broj = 32260 Gunja|
|županija = {{Z+X|VSŽ}}
⚫
z. širina = 44.88|
|najbliži grad =
⚫
z. dužina = 18.85|
|načelnica =
⚫
|načelnik = Anto Gutić (nezavisni)
|naselja = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]]
|površina = 31,1
|površina uža = 31,1
|visina =
⚫
|z. širina = 44.88
⚫
|z. dužina = 18.85
|godina popisa = 2021.
|stanovništvo = 2600
|stanovništvo uže = 2600
|svetac =
|dan =
|etnik =
|ktetik =
|pošta = 32257 Drenovci
|pozivni broj =
|autooznaka =
|web = {{URL|https://gunja.hr/}}
|bilješke =
}}
}}
'''Gunja''' je naseljeno mjesto i istoimena općina koja je upravni dio [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Smještena je u [[Zapadni Srijem|zapadnome Srijemu]] na lijevoj obali Save, uz sami rub na granici s Bosnom i po popisu stanovnika iz 2011. imala je 3732 stanovnika, 1603 domaćinstava na površini 31,01 km<sup>2</sup>.
'''Gunja''' je naseljeno mjesto i istoimena općina koja je upravni dio [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Smještena je u zapadnome Srijemu na lijevoj obali Save, uz sami rub na granici s Bosnom i po popisu stanovnika iz 2011. imala je 3732 stanovnika, 1603 domaćinstava na površini 31,01 km<sup>2</sup>.


== Zemljopis ==
== Zemljopis ==
Redak 18: Redak 38:


== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==
Gunja ukupno ima 2600 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60,13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29,69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su [[Katolička Crkva|katolici]], dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim [[Islam u Hrvatskoj|islamskim zajednicama u Hrvatskoj]].
Gunja ukupno ima 2600 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60,13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29,69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su [[Katolička Crkva|katolici]], dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim islamskim zajednicama u Hrvatskoj.


{| class="wikitable"
{| class="wikitable"
Redak 97: Redak 117:
| 100%
| 100%
|}
|}
{{Kružni grafikon|ravnanje=desno|udio1=58,27|udio2=34,31|udio3=3,04|udio4=0,85|udio5=3,53|boja1=blue|boja2=green|boja3=red|boja4=yellow|boja5=purple|opis=Stanovništvo po vjerskoj strukturi - popis 2021.|natpis1=[[Rimokatoličanstvo|Rimokatoličanstvo]]|natpis2=[[Islam|Islam]]|natpis3=[[Pravoslavlje|Pravoslavlje]]|natpis4=[[Ateizam|Ateizam]]|natpis5=[[Ostali|Ostali]]}}


=== Muslimani u Gunji ===
=== Muslimani u Gunji ===
Redak 105: Redak 126:
Prema spomenici Župnoga ureda, u Gunji se [[1921.]] godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a [[1933.]] godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom [[NDH]], kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od [[1942.]] do poratne [[1946.]] godine.
Prema spomenici Župnoga ureda, u Gunji se [[1921.]] godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a [[1933.]] godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom [[NDH]], kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od [[1942.]] do poratne [[1946.]] godine.


Džamija u Gunji je prva i najstarija [[džamija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Sagrađena je i službeno otvorena [[28. rujna]] [[1969.]] godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje – Ismet i Izeta Čandić. Prvi [[imam]] u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od [[1981.]] godine imam je Idriz ef. Bešić.
Džamija u Gunji je najstarija [[džamija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Sagrađena je i službeno otvorena [[28. rujna]] [[1969.]] godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje – Ismet i Izeta Čandić. Prvi [[imam]] u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od [[1981.]] godine imam je Idriz ef. Bešić.


H. Mustafa Korajac je obavio [[Hadždž|hadž]] [[1971.]] godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu [[Hadž]] i steklo zvanje hadžija.
H. Mustafa Korajac je obavio [[Hadždž|hadž]] [[1971.]] godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu [[Hadž]] i steklo zvanje hadžija.
Redak 173: Redak 194:
* [[KUD Graničari]]
* [[KUD Graničari]]
* Bošnjački KUD Behar
* Bošnjački KUD Behar
* [[Narodna knjižnica i čitaonica Gunja]]
* MMC SKIG (Multimedijalni centar Studio kreativnih ideja Gunja)
* MMC SKIG (Multimedijalni centar Studio kreativnih ideja Gunja)


Inačica od 6. svibnja 2024. u 04:41

Ovo je glavno značenje pojma Gunja. Za druga značenja pogledajte Gunja (razdvojba).
Gunja

grb
Država Hrvatska
Županija Vukovarsko-srijemska
NačelnikAnto Gutić (nezavisni)
Naselja1 općinsko naselje
Površina31,1 km2 [1]
Površina središta31,1 km2
Koordinate44°53′N 18°51′E / 44.88°N 18.85°E / 44.88; 18.85
Stanovništvo (2021.)
Ukupno2600 [2]
– gustoća84 st./km2
Urbano2600
– gustoća84 st./km2
Odredišna pošta32257 Drenovci [3]
Stranicagunja.hr

Zemljovid

Gunja na zemljovidu Hrvatske
Gunja
Gunja

Gunja na zemljovidu Hrvatske

Gunja je naseljeno mjesto i istoimena općina koja je upravni dio Vukovarsko-srijemske županije. Smještena je u zapadnome Srijemu na lijevoj obali Save, uz sami rub na granici s Bosnom i po popisu stanovnika iz 2011. imala je 3732 stanovnika, 1603 domaćinstava na površini 31,01 km2.

Zemljopis

Prema svojemu zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Gunja pripada županjskoj Posavini.

Nalazi se s lijeve strane rijeke Save, a mostom je povezana s gradom Brčko u BiH. Najveće je od svih sela Cvelferije.

Stanovništvo

Gunja ukupno ima 2600 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60,13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29,69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su katolici, dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim islamskim zajednicama u Hrvatskoj.

narodni sastav vjerski sastav
narodnost 2001.[4] 2011.[5] vjeroispovijest 2001.[6] 2011.[7]
broj udio broj udio broj udio broj udio
Hrvati 3236 64,30% 2244 60,13% Rimokatolici 3199 63,56% 2196 58,84%
Bošnjaci 693 13,77% 1108 29,69% Muslimani 1488 29,56% 1295 34,70%
Srbi 188 3,74% 124 3,32% Pravoslavci 0 0% 162 4,34%
ostali 916 18,19% 256 6,86% ostali 346 6,88% 79 2,12%
ukupno
5033 100% 3732 100% ukupno 5033 100% 3732 100%










Stanovništvo po vjerskoj strukturi - popis 2021.

██ Rimokatoličanstvo (58,27 %)

██ Islam (34,31 %)

██ Pravoslavlje (3,04 %)

██ Ateizam (0,85 %)

██ Ostali (3,53 %)


Muslimani u Gunji

Podrobniji članak o temi: Muslimani u Gunji
Unutrašnjost džamije u Gunji.

Ne zna se točno tko i kada se od muslimana prvi doselio u Gunju. Osim kao poljoprivrednici, muslimani su radili i na ciglani, kao šumski radnici ili kao kirijaši u spačvanskim šumama.

Prema spomenici Župnoga ureda, u Gunji se 1921. godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a 1933. godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme Drugog svjetskog rata, kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom NDH, kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od 1942. do poratne 1946. godine.

Džamija u Gunji je najstarija džamija u Hrvatskoj. Sagrađena je i službeno otvorena 28. rujna 1969. godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje – Ismet i Izeta Čandić. Prvi imam u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od 1981. godine imam je Idriz ef. Bešić.

H. Mustafa Korajac je obavio hadž 1971. godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu Hadž i steklo zvanje hadžija.

Džamija je do 1999. godine bila pokrivena klasičnim krovom na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Arhitektonsko rješenje uradio je arhitekt Faruk Muzurović iz Zagreba.

Osim džamije, u Gunji od 1960. godine postoji i odvojeno muslimansko groblje – mezarje, u kojem je za vrijeme velikosrpske agresije po Bosni i Hercegovini pokopano više stotina izbjeglica, pa se ono osim muslimansko može nazvati i "izbjegličko".

U Gunji je u neposrednoj blizini džamije 1995. godine započela izgradnja islamskog centra.

Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto, u kojem je na prostoru bivše Jugoslavije uveden i islamski vjeronauk u osnovnu školu – tjedan dana poslije katoličkog. Islamski vjeronauk u školskoj 2007./08. godini pohađalo je 202 učenika.

Općina Gunja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
771
810
850
1128
1267
1415
1414
1703
1995
2455
3830
4873
5090
5176
5033
3732
2600
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Županja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Gunja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
771
810
850
1128
1267
1415
1414
1703
1995
2455
3830
4873
5090
5176
5033
3732
2600
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest

Kasnobarokna gunjanska crkva sv. Jakova apostola iz 1848.

Područje uz Savu je uvijek bilo plodno, privlačno ali i opasno za život. U predjelu šume Mašanj, gdje se nalazila Ciglana Gunja prilikom iskapanja gline otkriveno je naselje srednjeg i kasnog brončanog doba nastalo 1300 godina prije Krista, možda i ranije. Riječ je o Vatinskoj kulturi.

Franjevci u području današnje šume Mašanj grade od 1300. do 1325. godine dvor i tvrđavu močvarnog tipa Alšan, a samostan 1373. do 1376. godine po nalogu Biskupa iz Pečuha Valentina posvećen Sv. Franji uz dopuštenje Pape Grgura XI. Gunja se po prvi put spominje 1378. u spisima „De conformitate vitae Beati Francisci ad vitam Domini Jesu“ od Fr. Bartholomaeus Pisanus pod imenom Alšan. U to vrijeme na području Gunje se nalazio franjevački samostan bosanske vikarije koji je pripadao mačvanskoj kustodiji. Prema službenim spisima plemića Alšanski Gunja se pod tim nazivom spominje 1428. godine. U Šumanovcima su franjevci izgradili drvenu crkvu Svete Marije Velike koju su 1526. zapalili Turci. Odlaskom Osmanlija, fratri i starosjedioci u Šumanovcima grade drvenu crkvu posvećenu Mariji koja je 1729. blagoslovljena na čast svetog Uznesenja Blažene Marije Djevice. Sadašnja crkva je izgrađena 1822.

Godine 1805. Gunja se spominje kao selo s 53 kuće i katoličkom crkvom koja pripada matičnoj račinovačkoj crkvi.[8]

Uz rijeku Savu, bila je granica s Osmanskim Carstvom, a uz granicu je bilo sagrađeno na stotine čardaka, koje su čuvali Graničari, “u svom ruvu i o svom kruvu”.

Još i danas u narodu živi pjesma iz tih vremena:

Odavno smo graničari stari
čuvali smo granicu na Savi
čuvali je sa stari’ čardaka,
branili je ‘rabro od Turaka.
i djedovi naši krv su lili
da čuvamo naš zavičaj mili...

U središtu Gunje 1848. izgrađena je crkva Svetoga Jakova apostola a od 1982. kraj stare počela se graditi i nova, veća zgrada, zbog potrebe za većim prostorom. Prvi svećenik, Gunjanac, bio je Tomo Bogutovac, a zaređen je u Đakovu. Gunja je postala župa prije više od 100 godina.

Poplava u Gunji u svibnju 2014. godine

Ukinućem Granice / Vojne Krajine 1873. godine, Slavonija, time i Gunja pripojeni su 1881. godine Banskoj Hrvatskoj, Županjskom kotaru u sastavu Srijemske županije. Pet godina kasnije, 1886. kroz Gunju je prošla pruga koja ju je povezala s Vinkovcima koji su bili najveće željezničko čvorište.

U Gunji se 1953. uvodi obvezatna sedmogodišnja osnovna škola, a nedugo zatim, 1958. godine osmogodišnja Osnovna škola Antun i Stjepan Radić.

Poplava 2014. godine

Nakon što je rijeka Sava 17. svibnja probila nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca, savske vode su poplavile Gunju. Cijelo stanovništvo Gunje je evakuriano, a načinjena je i velika materijalna šteta.

Gospodarstvo

Općina Gunja ima ukupno 3106 ha od kojih poljoprivredno zemljište zauzima 1883 ha (60,6%) a neplodno zemljište 539 ha (17,4%) u ukupnim površinama. U strukturi gospodarstva Općine zastupljene su različite djelatnosti. Značajno mjesto zauzima proizvodnja namještaja s oko 120 zaposlenih i manja poljoprivredna gospodarstva. Ipak najbrojnije su uslužne djelatnosti, najvećim dijelom u obliku ugostiteljskog, trgovačkog, knjigovodstvenog i dr. obrta.

Poznate osobe

Obrazovanje

  • OŠ Antun i Stjepan Radić
  • D.O.I. Zvjezdice

Kultura

Od 2008. godine svake se godine održava se zavjetno hodočašće vatrogasaca u Šumanovce, u svetište Majke dobre nade (Gospe Šumanovačke). Raspored na hodočašću: okupljanje hodočasnika, postrojavanje vatrogasaca, ispovijed, mimohod sudionika prema crkvi na otvorenome, misno slavlje, procesija do kapele u šumi i molitva za vatrogasce te na kraju zajednički ručak.[9][10]

Uz to, neke od kulturnih ustanova koje se nalaze u Gunji su:

Šport

Od športskih klubova djeluje NK Jadran osnovan 1928. godine. Nakon nekoliko sezona odigranih u Međužupanijskoj ligi Osijek – Vinkovci, u sezoni 2018./2019. ispadaju iz lige te 2019./2020. nastupaju u 1. ŽNL VSŽ (5. rang natjecanja u Hrvatskoj). 16. rujna 2011. godine igrali su šesnaestinu završnice kupa Hrvatske protiv splitskoga Hajduka, poraženi su s 1:5.

Od 1883. godine postoji i lovačko društvo "Ris". Tu je i ribička udruga SRD "Šaran". U Gunji djeluje i stolnoteniski klub.

Vanjske poveznice

Izvor

  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. ↑ Stanovništvo prema narodnosti, po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
  5. ↑ Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
  6. ↑ Stanovništvo prema vjeri, po gradovima/općinama, popis 2001. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
  7. ↑ Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
  8. ↑ Topographisches Post-Lexikon aller Ortschaften der k. k. Erbländer. 4,2, Des vierten Theils, welcher Ungern, sammt den einverleibten Provinzen und Siebenbürgen in sich enthält, Crusius, Christian, Wien : Schuender, 1805, München, Bayerische Staatsbibliothek -- Hbks/B 81-10
  9. ↑ IKA. IKA. Pristupljeno 25. rujna 2021.
  10. ↑ 8. vatrogasno zavjetno hodočašće u Marijino svetište u Šumanovcima. IKA. Pristupljeno 25. rujna 2021.
Nedovršeni članak Gunja koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
v • u
Naselja u sastavu Općine Gunja
v • u
Gradovi i općine Vukovarsko-srijemske županije
Gradovi

Ilok • Otok • Vinkovci • Vukovar • Županja

Općine

Andrijaševci • Babina Greda • Bogdanovci • Borovo • Bošnjaci • Cerna • Drenovci • Gradište • Gunja • Ivankovo • Jarmina • Lovas • Markušica • Negoslavci • Nijemci • Nuštar • Privlaka • Stari Jankovci • Stari Mikanovci • Štitar • Tompojevci • Tordinci • Tovarnik • Trpinja • Vođinci • Vrbanja

Ostale općine i gradovi po županijama u Hrvatskoj
Popis općina u Hrvatskoj • Popis gradova u Hrvatskoj
Naselja Cvelferije

Vrbanja | Soljani | Strošinci | Gunja | Drenovci | Račinovci | Rajevo Selo | Posavski Podgajci | Đurići

Vukovarsko-srijemska županija

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gunja&oldid=6932872"