Prijeđi na sadržaj

Gunja: razlika između inačica

Koordinate: 44°53′N 18°51′E / 44.88°N 18.85°E / 44.88; 18.85
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjena
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
mNema sažetka uređivanja
 
(Nije prikazano 26 međuinačica 19 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
{{dz}}
{{dz}}
{{Infookvir općina u Hrvatskoj
{{Općina |
ime = Gunja|
|ime = Gunja
|vrsta = naselje i općina
županija = [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] |
|grb = Gunja (grb).gif
broj stanovnika2011. =3.732 <ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup16.html Popis stanovništva 2011.]</ref>|
površina = 31,1|
|zastava =
|slika =
⚫
načelnik = Anto Gutić ([[HDZ]])|
|opis slike =
poštanski broj = 32260 Gunja|
|županija = {{Z+X|VSŽ}}
⚫
z. širina = 44.88|
|najbliži grad =
⚫
z. dužina = 18.85|
|načelnica =
⚫
|načelnik = Anto Gutić (nezavisni)
|naselja = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]]
|površina = 31,1
|površina uža = 31,1
|visina =
⚫
|z. širina = 44.88
⚫
|z. dužina = 18.85
|godina popisa = 2021.
|stanovništvo = 2600
|stanovništvo uže = 2600
|svetac =
|dan =
|etnik =
|ktetik =
|pošta = 32257 Drenovci
|pozivni broj =
|autooznaka =
|web = {{URL|https://gunja.hr/}}
|bilješke =
}}
}}
'''Gunja''' je naseljeno mjesto i istoimena općina koja je administrativni dio [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Smještena je u zapadnom Srijemu na lijevoj obali Save, uz sami rub na granici s Bosnom i po popisu stanovnika iz 2001. imala je 5033 stanovnika, 1603 domaćinstava na površini 31,01 km<sup>2</sup>.
'''Gunja''' je naseljeno mjesto i istoimena općina koja je upravni dio [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Smještena je u zapadnome Srijemu na lijevoj obali Save, uz sami rub na granici s Bosnom i po popisu stanovnika iz 2011. imala je 3732 stanovnika, 1603 domaćinstava na površini 31,01 km<sup>2</sup>.


== Zemljopis ==
== Zemljopis ==
⚫
Prema svojemu zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Gunja pripada županjskoj Posavini.

⚫
Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Gunja pripada županjskoj Posavini.


Nalazi se s lijeve strane rijeke [[Sava|Save]], a mostom je povezana s gradom [[Brčko]] u [[BiH]]. Najveće je od svih sela [[Cvelferija|Cvelferije]].
Nalazi se s lijeve strane rijeke [[Sava|Save]], a mostom je povezana s gradom [[Brčko]] u [[BiH]]. Najveće je od svih sela [[Cvelferija|Cvelferije]].


== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==
⚫
Gunja ukupno ima 2600 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60,13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29,69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su [[Katolička Crkva|katolici]], dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim islamskim zajednicama u Hrvatskoj.

⚫
Gunja ukupno ima 3732 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60.13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29.69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su [[Katolička Crkva|katolici]], dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim islamskim zajednicama u Hrvatskoj. '''Muslimani''' čine dio stanovništva [[Gunja|Gunje]].


{| class="wikitable"
{| class="wikitable"
Redak 28: Redak 46:
|-
|-
! rowspan="2" | narodnost
! rowspan="2" | narodnost
! colspan="2" | 2001.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup16.html Stanovništvo prema narodnosti, po gradovima/općinama, popis 2011.] Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.</ref>
! colspan="2" | 2001.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup16.html Stanovništvo prema narodnosti, po gradovima/općinama, popis 2011.] Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.</ref>
! colspan="2" | 2011.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup16.html Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.] Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.</ref>
! colspan="2" | 2011.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup16.html Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.] Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.</ref>
! rowspan="2" | vjeroispovijest
! rowspan="2" | vjeroispovijest
! colspan="2" | 2001.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_04/H01_02_04_zup16.html Stanovništvo prema vjeri, po gradovima/općinama, popis 2001.] Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.</ref>
! colspan="2" | 2001.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_04/H01_02_04_zup16.html Stanovništvo prema vjeri, po gradovima/općinama, popis 2001.] Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.</ref>
! colspan="2" | 2011.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup16.html Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011.] Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.</ref>
! colspan="2" | 2011.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup16.html Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011.] Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.</ref>
|-
|-
! broj
! broj
! udio
! postotak
! broj
! broj
! udio
! postotak
! broj
! broj
! udio
! postotak
! broj
! broj
! udio
! postotak
|-
|-
| Hrvati
| Hrvati
| 3236
| 3236
| 64.30%
| 64,30%
| 2244
| 2244
| 60.13%
| 60,13%
| Rimokatolici
| Rimokatolici
| 3199
| 3199
| 63.56%
| 63,56%
| 2196
| 2196
| 58.84%
| 58,84%
|-
|-
| Bošnjaci
| Bošnjaci
| 693
| 693
| 13.77%
| 13,77%
| 1108
| 1108
| 29.69%
| 29,69%
| Muslimani
| Muslimani
| 1488
| 1488
| 29.56%
| 29,56%
| 1295
| 1295
| 34.70%
| 34,70%
|-
|-
| Srbi
| Srbi
| 188
| 188
| 3.74%
| 3,74%
| 124
| 124
| 3.32%
| 3,32%
| Pravoslavci
| Pravoslavci
| 0
| 0
| 0%
| 0%
| 162
| 162
| 4.34%
| 4,34%
|-
|-
| ostali
| ostali
| 916
| 916
| 18.19%
| 18,19%
| 256
| 256
| 6.86%
| 6,86%
| ostali
| ostali
| 346
| 346
| 6.88%
| 6,88%
| 79
| 79
| 2.12%
| 2,12%
|-
|-
! colspan="1" rowspan="2" | ukupno
! colspan="1" rowspan="2" | ukupno
Redak 99: Redak 117:
| 100%
| 100%
|}
|}
{{Kružni grafikon|ravnanje=desno|udio1=58,27|udio2=34,31|udio3=3,04|udio4=0,85|udio5=3,53|boja1=blue|boja2=green|boja3=red|boja4=yellow|boja5=purple|opis=Stanovništvo po vjerskoj strukturi - popis 2021.|natpis1=[[Rimokatoličanstvo|Rimokatoličanstvo]]|natpis2=[[Islam|Islam]]|natpis3=[[Pravoslavlje|Pravoslavlje]]|natpis4=[[Ateizam|Ateizam]]|natpis5=[[Ostali|Ostali]]}}


=== Muslimani u Gunji ===
=== Muslimani u Gunji ===
{{Glavni|Muslimani u Gunji}}
{{Glavni|Muslimani u Gunji}}
[[Datoteka:Gunja Mosque Interior-Džamija u gunji unutrašnjost-Џамија у Гуњи унутрашњост 01.jpg|mini|Unutrašnjost džamije u Gunji.]]
Ne zna se točno tko i kada se od [[Muslimani|muslimana]] prvi doselio u Gunju. Osim kao [[Poljoprivreda|poljoprivrednici]], muslimani su radili i na ciglani, kao šumski radnici ili kao kirijaši u [[Spačva|spačvanskim]] šumama.
Ne zna se točno tko i kada se od [[Muslimani|muslimana]] prvi doselio u Gunju. Osim kao [[Poljoprivreda|poljoprivrednici]], muslimani su radili i na ciglani, kao šumski radnici ili kao kirijaši u [[spačva]]nskim šumama.


Prema spomenici Župnog ureda, u Gunji se [[1921]]. godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a [[1933.]] godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom [[NDH]], kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od [[1942]]. do poratne [[1946]]. godine.
Prema spomenici Župnoga ureda, u Gunji se [[1921.]] godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a [[1933.]] godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom [[NDH]], kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od [[1942.]] do poratne [[1946.]] godine.


Džamija u Gunji je prva i najstarija [[džamija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Sagrađena je i službeno otvorena [[28. rujna]] [[1969.]] godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje - Ismet i Izeta Čandić. Prvi [[imam]] u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od [[1981]]. godine imam je Idriz ef. Bešić.
Džamija u Gunji je najstarija [[džamija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Sagrađena je i službeno otvorena [[28. rujna]] [[1969.]] godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje – Ismet i Izeta Čandić. Prvi [[imam]] u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od [[1981.]] godine imam je Idriz ef. Bešić.


H. Mustafa Korajac je obavio [[Hadždž|hadž]] [[1971]]. godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu [[Hadž]] i steklo zvanje hadžija.
H. Mustafa Korajac je obavio [[Hadždž|hadž]] [[1971.]] godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu [[Hadž]] i steklo zvanje hadžija.


Džamija je do [[1999]]. godine bila pokrivena klasičnim [[Krov|krovom]] na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Arhitektonsko rješenje uradio je arhitekt Faruk Muzurović iz [[Zagreb|Zagreba]].
Džamija je do [[1999.]] godine bila pokrivena klasičnim [[krov]]om na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Arhitektonsko rješenje uradio je arhitekt Faruk Muzurović iz [[Zagreb]]a.


Osim džamije, u Gunji od [[1960]]. godine postoji i odvojeno muslimansko groblje - mezarje, u kojem je za vrijeme velikosrpske agresije po [[BIH|Bosni i Hercegovini]] pokopano više stotina [[izbjeglica]], pa se ono osim muslimansko može nazvati i "izbjegličko".
Osim džamije, u Gunji od [[1960.]] godine postoji i odvojeno muslimansko groblje – mezarje, u kojem je za vrijeme velikosrpske agresije po [[BIH|Bosni i Hercegovini]] pokopano više stotina [[izbjeglica]], pa se ono osim muslimansko može nazvati i "izbjegličko".


U Gunji je u neposrednoj blizini džamije [[1995]]. godine započela izgradnja islamskog centra.
U Gunji je u neposrednoj blizini džamije [[1995.]] godine započela izgradnja islamskog centra.


Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto, u kojem je na prostoru bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] uveden i islamski vjeronauk u osnovnu školu – tjedan dana poslije katoličkog. Islamski vjeronauk u školskoj 2007./08. godini pohađalo je 202 učenika.
Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto, u kojem je na prostoru bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] uveden i islamski vjeronauk u osnovnu školu – tjedan dana poslije katoličkog. Islamski vjeronauk u školskoj 2007./08. godini pohađalo je 202 učenika.

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Gunja |p1857=771 |p1869=810 |p1880=850 |p1890=1128 |p1900=1267 |p1910=1415 |p1921=1414 |p1931=1703 |p1948=1995 |p1953=2455 |p1961=3830 |p1971=4873 |p1981=5090 |p1991=5176 |p2001=5033 |p2011=3732 |p2021=2600 |napomena=Nastala iz stare općine Županja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Gunja |p1857=771 |p1869=810 |p1880=850 |p1890=1128 |p1900=1267 |p1910=1415 |p1921=1414 |p1931=1703 |p1948=1995 |p1953=2455 |p1961=3830 |p1971=4873 |p1981=5090 |p1991=5176 |p2001=5033 |p2011=3732 |p2021=2600 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}


== Povijest ==
== Povijest ==


[[Datoteka: Crkva u Gunji.jpg|mini|250px|Kasnobarokna gunjanska crkva sv. Jakova apostola iz 1848.]]
[[Datoteka: Crkva u Gunji.jpg|mini|250px|Kasnobarokna gunjanska crkva sv. Jakova apostola iz 1848.]]
Područje uz Savu je uvijek bilo plodno, privlačno ali i opasno za život. U predjelu šume Mašanj, gdje se nalazila Ciglana Gunja prilikom iskapanja gline otkriveno je naselje srednjeg i kasnog [[Brončano doba|brončanog doba]] nastalo 1300 godina prije Krista, možda i ranije. Riječ je o [[Srednje brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj|Vatinskoj]] kulturi.
Područje uz Savu je uvijek bilo plodno, privlačno ali i opasno za život. U predjelu šume Mašanj, gdje se nalazila Ciglana Gunja prilikom iskapanja gline otkriveno je naselje srednjeg i kasnog [[Brončano doba|brončanog doba]] nastalo 1300 godina prije Krista, možda i ranije. Riječ je o [[Srednje brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj|Vatinskoj]] kulturi.


Franjevci u području današnje šume Mašanj grade od 1300. do 1325. godine dvor i tvrđavu močvarnog tipa Alšan, a samostan 1373. do 1376. godine po nalogu Biskupa iz Pečuha Valentina posvećen Sv. Franji uz dopuštenje Pape [[Grgur XI.|Grgura XI]]. Gunja se po prvi put spominje [[1378]]. u spisima „De conformitate vitae Beati Francisci ad vitam Domini Jesu“ od Fr. [[Bartholomaeus Pisanus]] pod imenom [[Alšan]]. U to vrijeme na području Gunje se nalazio [[franjevački samostan]] [[Bosanska vikarija|bosanske vikarije]] koji je pripadao [[mačvanskoj kustodiji]].
Franjevci u području današnje šume Mašanj grade od 1300. do 1325. godine dvor i tvrđavu močvarnog tipa Alšan, a samostan 1373. do 1376. godine po nalogu Biskupa iz Pečuha Valentina posvećen Sv. Franji uz dopuštenje Pape [[Grgur XI.|Grgura XI]]. Gunja se po prvi put spominje [[1378.]] u spisima „De conformitate vitae Beati Francisci ad vitam Domini Jesu“ od Fr. [[Bartholomaeus Pisanus]] pod imenom [[Alšan]]. U to vrijeme na području Gunje se nalazio [[franjevački samostan]] [[Bosanska vikarija|bosanske vikarije]] koji je pripadao [[mačvanskoj kustodiji]].
Prema službenim spisima plemića Alšanski Gunja se pod tim nazivom spominje 1428. godine. U Šumanovcima su franjevci izgradili drvenu crkvu Svete Marije Velike koju su 1526. zapalili Turci. Odlaskom Osmanlija, fratri i starosjedioci u Šumanovcima grade drvenu crkvu posvećenu Mariji koja je 1729. blagoslovljena na čast svetog Uznesenja Blažene Marije Djevice. Sadašnja crkva je izgrađena 1822.
Prema službenim spisima plemića Alšanski Gunja se pod tim nazivom spominje 1428. godine. U Šumanovcima su franjevci izgradili drvenu crkvu Svete Marije Velike koju su 1526. zapalili Turci. Odlaskom Osmanlija, fratri i starosjedioci u Šumanovcima grade drvenu crkvu posvećenu Mariji koja je 1729. blagoslovljena na čast svetog Uznesenja Blažene Marije Djevice. Sadašnja crkva je izgrađena 1822.


Godine 1805. Gunja se spominje kao selo s 53 kuće i katoličkom crkvom koja pripada matičnoj [[Račinovci|račinovačkoj]] crkvi.<ref>[https://www.digitale-sammlungen.de/en/view/bsb10801593?q=%28brcka+gunja%29&page=362,363 Topographisches Post-Lexikon aller Ortschaften der k. k. Erbländer. 4,2, Des vierten Theils, welcher Ungern, sammt den einverleibten Provinzen und Siebenbürgen in sich enthält, Crusius, Christian, Wien : Schuender, 1805, München, Bayerische Staatsbibliothek -- Hbks/B 81-10]</ref>
⚫
Uz rijeku Savu, bila je granica sa Turskom, a uz granicu je bilo sagrađeno na stotine čardaka, koje su čuvali Graničari, “u svom ruvu i o svom kruvu”.

⚫
Uz rijeku Savu, bila je granica s [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]], a uz granicu je bilo sagrađeno na stotine čardaka, koje su čuvali Graničari, “u svom ruvu i o svom kruvu”.


Još i danas u narodu živi pjesma iz tih vremena:
Još i danas u narodu živi pjesma iz tih vremena:
Redak 133: Redak 158:
: čuvali smo granicu na Savi
: čuvali smo granicu na Savi
: čuvali je sa stari’ čardaka,
: čuvali je sa stari’ čardaka,
: branili je ‘rabro od Turaka.
: branili je ‘rabro od Turaka.
: i djedovi naši krv su lili
: i djedovi naši krv su lili
: da čuvamo naš zavičaj mili...
: da čuvamo naš zavičaj mili...
Redak 146: Redak 171:
===Poplava 2014. godine===
===Poplava 2014. godine===
{{glavni|poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.}}
{{glavni|poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.}}
Nakon što je rijeka Sava 17. svibnja probila nasipe kod [[Rajevo Selo|Rajevog Sela]] i [[Račinovci|Račinovaca]], savske vode su poplavile Gunju. Cijelo stanovništvo Gunje je evakuriano a načinjena je i velika materijalna šteta.
Nakon što je rijeka Sava 17. svibnja probila nasipe kod [[Rajevo Selo|Rajevog Sela]] i [[Račinovci|Račinovaca]], savske vode su poplavile Gunju. Cijelo stanovništvo Gunje je evakuriano, a načinjena je i velika materijalna šteta.


== Gospodarstvo ==
== Gospodarstvo ==
Redak 152: Redak 177:


== Poznate osobe ==
== Poznate osobe ==
* [[Marijan Varešanin]] (1847. - 1917.) [[Austro-Ugarska|austro-ugarski]] general i guverner Bosne i Hercegovine
* [[Marijan Varešanin]] (1847. – 1917.) [[Austro-Ugarska|austro-ugarski]] general i guverner Bosne i Hercegovine
* [[Stjepan Bogutovac]] (1942.), hrv. športski novinar
* [[Stjepan Bogutovac]] (1942.), hrv. športski novinar
* [[Krešimir Stipa Bogutovac]], hrv. glazbenik i tekstopisac ([[Najbolji hrvatski tamburaši|Zlatni dukati]])
* [[Krešimir Stipa Bogutovac]], hrv. glazbenik i tekstopisac ([[Najbolji hrvatski tamburaši|Zlatni dukati]])
Redak 158: Redak 183:
* [[Miroslav Mićanović]] (1960.), hrv. književnik, pjesnik
* [[Miroslav Mićanović]] (1960.), hrv. književnik, pjesnik
* [[Zdenko Kustura]], hrv. nogometni sudac
* [[Zdenko Kustura]], hrv. nogometni sudac
* [[Lucija Antolović]], medicinska sestra i dobra vila Gunje


== Obrazovanje ==
== Obrazovanje ==
* OŠ Antun i Stjepan Radić
* OŠ Antun i Stjepan Radić
* D.O.I. Zvjezdice


== Kultura ==
== Kultura ==
Od 2008. godine svake se godine održava se [[zavjet]]no [[hodočašće]] [[Vatrogasci|vatrogasaca]] u Šumanovce, u svetište Majke dobre nade (Gospe Šumanovačke). Raspored na hodočašću: okupljanje hodočasnika, postrojavanje vatrogasaca, ispovijed, mimohod sudionika prema crkvi na otvorenome, [[sveta misa|misno slavlje]], procesija do kapele u šumi i molitva za vatrogasce te na kraju zajednički ručak.<ref>{{Citiranje weba |title=IKA |url=https://ika.hkm.hr/ |access-date=2021-09-25 |website=IKA |language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=8. vatrogasno zavjetno hodočašće u Marijino svetište u Šumanovcima |url=https://ika.hkm.hr/najave/8-vatrogasno-zavjetno-hodocasce-u-marijino-svetiste-u-sumanovcima/ |access-date=2021-09-25 |website=IKA |language=hr}}</ref>

Uz to, neke od kulturnih ustanova koje se nalaze u Gunji su:
* [[KUD Graničari]]
* [[KUD Graničari]]
* Bošnjački KUD Behar
* Bošnjački KUD Behar
* [[Narodna knjižnica i čitaonica Gunja]]
* MMC SKIG (Multimedijalni centar Studio kreativnih ideja Gunja)
* MMC SKIG (Multimedijalni centar Studio kreativnih ideja Gunja)


== Šport ==
== Šport ==
Od športskih klubova djeluje [[NK Jadran Gunja| NK Jadran]] osnovan [[1928]]. godine. Natječe se u Međužupanijskoj ligi Osijek - Vinkovci. 16.09.2011. godine igrali su 1/16 kupa Hrvatske protiv splitskog Hajduka, poraženi su sa 1:5.
Od športskih klubova djeluje [[NK Jadran Gunja| NK Jadran]] osnovan [[1928.]] godine. Nakon nekoliko sezona odigranih u Međužupanijskoj ligi Osijek – Vinkovci, u sezoni 2018./2019. ispadaju iz lige te 2019./2020. nastupaju u 1. ŽNL VSŽ (5. rang natjecanja u Hrvatskoj).
16. rujna 2011. godine igrali su [[Hrvatski nogometni kup 2011./12.|šesnaestinu završnice kupa Hrvatske]] protiv [[HNK Hajduk Split|splitskoga Hajduka]], poraženi su s 1:5.
⚫
Od [[1883]]. godine postoji i lovačko društvo "Ris". Tu je i ribička udruga SRD "Šaran".

⚫
Od [[1883.]] godine postoji i lovačko društvo "Ris". Tu je i ribička udruga SRD "Šaran".
U Gunji djeluje i stolnoteniski klub.


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Posljednja izmjena od 6. svibnja 2024. u 05:41

Ovo je glavno značenje pojma Gunja. Za druga značenja pogledajte Gunja (razdvojba).
Gunja

grb
Država Hrvatska
Županija Vukovarsko-srijemska
NačelnikAnto Gutić (nezavisni)
Naselja1 općinsko naselje
Površina31,1 km2 [1]
Površina središta31,1 km2
Koordinate44°53′N 18°51′E / 44.88°N 18.85°E / 44.88; 18.85
Stanovništvo (2021.)
Ukupno2600 [2]
– gustoća84 st./km2
Urbano2600
– gustoća84 st./km2
Odredišna pošta32257 Drenovci [3]
Stranicagunja.hr

Zemljovid

Gunja na zemljovidu Hrvatske
Gunja
Gunja

Gunja na zemljovidu Hrvatske

Gunja je naseljeno mjesto i istoimena općina koja je upravni dio Vukovarsko-srijemske županije. Smještena je u zapadnome Srijemu na lijevoj obali Save, uz sami rub na granici s Bosnom i po popisu stanovnika iz 2011. imala je 3732 stanovnika, 1603 domaćinstava na površini 31,01 km2.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Prema svojemu zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Gunja pripada županjskoj Posavini.

Nalazi se s lijeve strane rijeke Save, a mostom je povezana s gradom Brčko u BiH. Najveće je od svih sela Cvelferije.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Gunja ukupno ima 2600 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60,13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29,69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su katolici, dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim islamskim zajednicama u Hrvatskoj.

narodni sastav vjerski sastav
narodnost 2001.[4] 2011.[5] vjeroispovijest 2001.[6] 2011.[7]
broj udio broj udio broj udio broj udio
Hrvati 3236 64,30% 2244 60,13% Rimokatolici 3199 63,56% 2196 58,84%
Bošnjaci 693 13,77% 1108 29,69% Muslimani 1488 29,56% 1295 34,70%
Srbi 188 3,74% 124 3,32% Pravoslavci 0 0% 162 4,34%
ostali 916 18,19% 256 6,86% ostali 346 6,88% 79 2,12%
ukupno
5033 100% 3732 100% ukupno 5033 100% 3732 100%










Stanovništvo po vjerskoj strukturi - popis 2021.

██ Rimokatoličanstvo (58,27 %)

██ Islam (34,31 %)

██ Pravoslavlje (3,04 %)

██ Ateizam (0,85 %)

██ Ostali (3,53 %)


Muslimani u Gunji

[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Muslimani u Gunji
Unutrašnjost džamije u Gunji.

Ne zna se točno tko i kada se od muslimana prvi doselio u Gunju. Osim kao poljoprivrednici, muslimani su radili i na ciglani, kao šumski radnici ili kao kirijaši u spačvanskim šumama.

Prema spomenici Župnoga ureda, u Gunji se 1921. godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a 1933. godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme Drugog svjetskog rata, kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom NDH, kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od 1942. do poratne 1946. godine.

Džamija u Gunji je najstarija džamija u Hrvatskoj. Sagrađena je i službeno otvorena 28. rujna 1969. godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje – Ismet i Izeta Čandić. Prvi imam u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od 1981. godine imam je Idriz ef. Bešić.

H. Mustafa Korajac je obavio hadž 1971. godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu Hadž i steklo zvanje hadžija.

Džamija je do 1999. godine bila pokrivena klasičnim krovom na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Arhitektonsko rješenje uradio je arhitekt Faruk Muzurović iz Zagreba.

Osim džamije, u Gunji od 1960. godine postoji i odvojeno muslimansko groblje – mezarje, u kojem je za vrijeme velikosrpske agresije po Bosni i Hercegovini pokopano više stotina izbjeglica, pa se ono osim muslimansko može nazvati i "izbjegličko".

U Gunji je u neposrednoj blizini džamije 1995. godine započela izgradnja islamskog centra.

Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto, u kojem je na prostoru bivše Jugoslavije uveden i islamski vjeronauk u osnovnu školu – tjedan dana poslije katoličkog. Islamski vjeronauk u školskoj 2007./08. godini pohađalo je 202 učenika.

Općina Gunja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
771
810
850
1128
1267
1415
1414
1703
1995
2455
3830
4873
5090
5176
5033
3732
2600
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Županja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Gunja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
771
810
850
1128
1267
1415
1414
1703
1995
2455
3830
4873
5090
5176
5033
3732
2600
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Kasnobarokna gunjanska crkva sv. Jakova apostola iz 1848.

Područje uz Savu je uvijek bilo plodno, privlačno ali i opasno za život. U predjelu šume Mašanj, gdje se nalazila Ciglana Gunja prilikom iskapanja gline otkriveno je naselje srednjeg i kasnog brončanog doba nastalo 1300 godina prije Krista, možda i ranije. Riječ je o Vatinskoj kulturi.

Franjevci u području današnje šume Mašanj grade od 1300. do 1325. godine dvor i tvrđavu močvarnog tipa Alšan, a samostan 1373. do 1376. godine po nalogu Biskupa iz Pečuha Valentina posvećen Sv. Franji uz dopuštenje Pape Grgura XI. Gunja se po prvi put spominje 1378. u spisima „De conformitate vitae Beati Francisci ad vitam Domini Jesu“ od Fr. Bartholomaeus Pisanus pod imenom Alšan. U to vrijeme na području Gunje se nalazio franjevački samostan bosanske vikarije koji je pripadao mačvanskoj kustodiji. Prema službenim spisima plemića Alšanski Gunja se pod tim nazivom spominje 1428. godine. U Šumanovcima su franjevci izgradili drvenu crkvu Svete Marije Velike koju su 1526. zapalili Turci. Odlaskom Osmanlija, fratri i starosjedioci u Šumanovcima grade drvenu crkvu posvećenu Mariji koja je 1729. blagoslovljena na čast svetog Uznesenja Blažene Marije Djevice. Sadašnja crkva je izgrađena 1822.

Godine 1805. Gunja se spominje kao selo s 53 kuće i katoličkom crkvom koja pripada matičnoj račinovačkoj crkvi.[8]

Uz rijeku Savu, bila je granica s Osmanskim Carstvom, a uz granicu je bilo sagrađeno na stotine čardaka, koje su čuvali Graničari, “u svom ruvu i o svom kruvu”.

Još i danas u narodu živi pjesma iz tih vremena:

Odavno smo graničari stari
čuvali smo granicu na Savi
čuvali je sa stari’ čardaka,
branili je ‘rabro od Turaka.
i djedovi naši krv su lili
da čuvamo naš zavičaj mili...

U središtu Gunje 1848. izgrađena je crkva Svetoga Jakova apostola a od 1982. kraj stare počela se graditi i nova, veća zgrada, zbog potrebe za većim prostorom. Prvi svećenik, Gunjanac, bio je Tomo Bogutovac, a zaređen je u Đakovu. Gunja je postala župa prije više od 100 godina.

Poplava u Gunji u svibnju 2014. godine

Ukinućem Granice / Vojne Krajine 1873. godine, Slavonija, time i Gunja pripojeni su 1881. godine Banskoj Hrvatskoj, Županjskom kotaru u sastavu Srijemske županije. Pet godina kasnije, 1886. kroz Gunju je prošla pruga koja ju je povezala s Vinkovcima koji su bili najveće željezničko čvorište.

U Gunji se 1953. uvodi obvezatna sedmogodišnja osnovna škola, a nedugo zatim, 1958. godine osmogodišnja Osnovna škola Antun i Stjepan Radić.

Poplava 2014. godine

[uredi | uredi kôd]

Nakon što je rijeka Sava 17. svibnja probila nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca, savske vode su poplavile Gunju. Cijelo stanovništvo Gunje je evakuriano, a načinjena je i velika materijalna šteta.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Općina Gunja ima ukupno 3106 ha od kojih poljoprivredno zemljište zauzima 1883 ha (60,6%) a neplodno zemljište 539 ha (17,4%) u ukupnim površinama. U strukturi gospodarstva Općine zastupljene su različite djelatnosti. Značajno mjesto zauzima proizvodnja namještaja s oko 120 zaposlenih i manja poljoprivredna gospodarstva. Ipak najbrojnije su uslužne djelatnosti, najvećim dijelom u obliku ugostiteljskog, trgovačkog, knjigovodstvenog i dr. obrta.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
  • OŠ Antun i Stjepan Radić
  • D.O.I. Zvjezdice

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Od 2008. godine svake se godine održava se zavjetno hodočašće vatrogasaca u Šumanovce, u svetište Majke dobre nade (Gospe Šumanovačke). Raspored na hodočašću: okupljanje hodočasnika, postrojavanje vatrogasaca, ispovijed, mimohod sudionika prema crkvi na otvorenome, misno slavlje, procesija do kapele u šumi i molitva za vatrogasce te na kraju zajednički ručak.[9][10]

Uz to, neke od kulturnih ustanova koje se nalaze u Gunji su:

Šport

[uredi | uredi kôd]

Od športskih klubova djeluje NK Jadran osnovan 1928. godine. Nakon nekoliko sezona odigranih u Međužupanijskoj ligi Osijek – Vinkovci, u sezoni 2018./2019. ispadaju iz lige te 2019./2020. nastupaju u 1. ŽNL VSŽ (5. rang natjecanja u Hrvatskoj). 16. rujna 2011. godine igrali su šesnaestinu završnice kupa Hrvatske protiv splitskoga Hajduka, poraženi su s 1:5.

Od 1883. godine postoji i lovačko društvo "Ris". Tu je i ribička udruga SRD "Šaran". U Gunji djeluje i stolnoteniski klub.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. ↑ Stanovništvo prema narodnosti, po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
  5. ↑ Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
  6. ↑ Stanovništvo prema vjeri, po gradovima/općinama, popis 2001. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
  7. ↑ Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
  8. ↑ Topographisches Post-Lexikon aller Ortschaften der k. k. Erbländer. 4,2, Des vierten Theils, welcher Ungern, sammt den einverleibten Provinzen und Siebenbürgen in sich enthält, Crusius, Christian, Wien : Schuender, 1805, München, Bayerische Staatsbibliothek -- Hbks/B 81-10
  9. ↑ IKA. IKA. Pristupljeno 25. rujna 2021.
  10. ↑ 8. vatrogasno zavjetno hodočašće u Marijino svetište u Šumanovcima. IKA. Pristupljeno 25. rujna 2021.
Nedovršeni članak Gunja koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
v • u
Naselja u sastavu Općine Gunja
v • u
Gradovi i općine Vukovarsko-srijemske županije
Gradovi

Ilok • Otok • Vinkovci • Vukovar • Županja

Općine

Andrijaševci • Babina Greda • Bogdanovci • Borovo • Bošnjaci • Cerna • Drenovci • Gradište • Gunja • Ivankovo • Jarmina • Lovas • Markušica • Negoslavci • Nijemci • Nuštar • Privlaka • Stari Jankovci • Stari Mikanovci • Štitar • Tompojevci • Tordinci • Tovarnik • Trpinja • Vođinci • Vrbanja

Ostale općine i gradovi po županijama u Hrvatskoj
Popis općina u Hrvatskoj • Popis gradova u Hrvatskoj
Naselja Cvelferije

Vrbanja | Soljani | Strošinci | Gunja | Drenovci | Račinovci | Rajevo Selo | Posavski Podgajci | Đurići

Vukovarsko-srijemska županija

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gunja&oldid=6932872"