Gunja: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
|||
(Nije prikazano 35 međuinačica 27 suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz}} |
{{dz}} |
||
{{Infookvir općina u Hrvatskoj |
|||
{{Općina | |
|||
ime = Gunja |
|ime = Gunja |
||
|vrsta = naselje i općina |
|||
županija = [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] | |
|||
|grb = Gunja (grb).gif |
|||
broj stanovnika2011. =3.732 <ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup16.html Popis stanovništva 2011.]</ref>| |
|||
|zastava = |
|||
|slika = |
|||
načelnik = Hrvoje Lucić ([[SDP]])| |
|||
|opis slike = |
|||
poštanski broj = 32 260| |
|||
|županija = {{Z+X|VSŽ}} |
|||
z. širina = 44.88| |
|||
|najbliži grad = |
|||
z. dužina = 18.85| |
|||
|načelnica = |
|||
|načelnik = Anto Gutić (nezavisni) |
|||
|naselja = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]] |
|||
|površina = 31,1 |
|||
|površina uža = 31,1 |
|||
|visina = |
|||
|z. širina = 44.88 |
|||
|z. dužina = 18.85 |
|||
|godina popisa = 2021. |
|||
|stanovništvo = 2600 |
|||
|stanovništvo uže = 2600 |
|||
|svetac = |
|||
|dan = |
|||
|etnik = |
|||
|ktetik = |
|||
|pošta = 32257 Drenovci |
|||
|pozivni broj = |
|||
|autooznaka = |
|||
|web = {{URL|https://gunja.hr/}} |
|||
|bilješke = |
|||
}} |
}} |
||
'''Gunja''' je |
'''Gunja''' je naseljeno mjesto i istoimena općina koja je upravni dio [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Smještena je u zapadnome Srijemu na lijevoj obali Save, uz sami rub na granici s Bosnom i po popisu stanovnika iz 2011. imala je 3732 stanovnika, 1603 domaćinstava na površini 31,01 km<sup>2</sup>. |
||
== Zemljopis == |
== Zemljopis == |
||
Prema svojemu zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Gunja pripada županjskoj Posavini. |
|||
Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Gunja pripada županjskoj Posavini. |
|||
Nalazi se s lijeve strane rijeke [[Sava|Save]], a mostom je povezana s gradom [[Brčko]] u [[BiH]]. Najveće je od svih sela [[Cvelferija|Cvelferije]]. |
Nalazi se s lijeve strane rijeke [[Sava|Save]], a mostom je povezana s gradom [[Brčko]] u [[BiH]]. Najveće je od svih sela [[Cvelferija|Cvelferije]]. |
||
== Stanovništvo == |
== Stanovništvo == |
||
Gunja ukupno ima 2600 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60,13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29,69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su [[Katolička Crkva|katolici]], dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim islamskim zajednicama u Hrvatskoj. |
|||
Gunja ukupno ima 3732 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60.13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29.69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su [[Katolička Crkva|katolici]], dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim islamskim zajednicama u Hrvatskoj.'''Muslimani''' čine dio stanovništva [[Gunja|Gunje]]. |
|||
Ne zna se točno tko i kada se od [[Muslimani|muslimana]] prvi doselio u Gunju. Osim kao [[Poljoprivreda|poljoprivrednici]], muslimani su radili i na ciglani, kao šumski radnici ili kao kirijaši u [[Spačva|spačvanskim]] šumama. |
|||
Prema spomenici Župnog ureda, u Gunji se [[1921]]. godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a [[1933.]] godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom [[NDH]], kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od [[1942]]. do poratne [[1946]]. godine. |
|||
Džamija u Gunji je prva i najstarija [[džamija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Sagrađena je i službeno otvorena [[28. rujna]] [[1969.]] godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje - Ismet i Izeta Čandić. Prvi [[imam]] u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od [[1981]]. godine imam je Idriz ef. Bešić. |
|||
H. Mustafa Korajac je obavio [[Hadždž|hadž]] [[1971]]. godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu [[Hadž]] i steklo zvanje hadžija. |
|||
Džamija je do [[1999]]. godine bila pokrivena klasičnim [[Krov|krovom]] na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Arhitektonsko rješenje uradio je arhitekt Faruk Muzurović iz [[Zagreb|Zagreba]]. |
|||
Osim džamije, u Gunji od [[1960]]. godine postoji i odvojeno muslimansko groblje - mezarje, u kojem je za vrijeme velikosrpske agresije po [[BIH|Bosni i Hercegovini]] pokopano više stotina [[izbjeglica]], pa se ono osim muslimansko može nazvati i "izbjegličko". |
|||
U Gunji je u neposrednoj blizini džamije [[1995]]. godine započela izgradnja islamskog centra. |
|||
Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto, u kojem je na prostoru bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] uveden i islamski vjeronauk u osnovnu školu – tjedan dana poslije katoličkog. Islamski vjeronauk u školskoj 2007./08. godini pohađalo je 202 učenika. |
|||
{| class="wikitable" |
{| class="wikitable" |
||
|- |
|- |
||
Redak 43: | Redak 46: | ||
|- |
|- |
||
! rowspan="2" | narodnost |
! rowspan="2" | narodnost |
||
! colspan="2" | 2001.<ref>[ |
! colspan="2" | 2001.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup16.html Stanovništvo prema narodnosti, po gradovima/općinama, popis 2011.] Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.</ref> |
||
! colspan="2" | 2011.<ref>[ |
! colspan="2" | 2011.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup16.html Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.] Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.</ref> |
||
! rowspan="2" | vjeroispovijest |
! rowspan="2" | vjeroispovijest |
||
! colspan="2" | 2001.<ref>[ |
! colspan="2" | 2001.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_04/H01_02_04_zup16.html Stanovništvo prema vjeri, po gradovima/općinama, popis 2001.] Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.</ref> |
||
! colspan="2" | 2011.<ref>[ |
! colspan="2" | 2011.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup16.html Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011.] Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.</ref> |
||
|- |
|- |
||
! broj |
! broj |
||
! udio |
|||
! postotak |
|||
! broj |
! broj |
||
! udio |
|||
! postotak |
|||
! broj |
! broj |
||
! udio |
|||
! postotak |
|||
! broj |
! broj |
||
! udio |
|||
! postotak |
|||
|- |
|- |
||
| Hrvati |
| Hrvati |
||
| 3236 |
| 3236 |
||
| 64 |
| 64,30% |
||
| 2244 |
| 2244 |
||
| 60 |
| 60,13% |
||
| Rimokatolici |
| Rimokatolici |
||
| 3199 |
| 3199 |
||
| 63 |
| 63,56% |
||
| 2196 |
| 2196 |
||
| 58 |
| 58,84% |
||
|- |
|- |
||
| Bošnjaci |
| Bošnjaci |
||
| 693 |
| 693 |
||
| 13 |
| 13,77% |
||
| 1108 |
| 1108 |
||
| 29 |
| 29,69% |
||
| Muslimani |
| Muslimani |
||
| 1488 |
| 1488 |
||
| 29 |
| 29,56% |
||
| 1295 |
| 1295 |
||
| 34 |
| 34,70% |
||
|- |
|- |
||
| Srbi |
| Srbi |
||
| 188 |
| 188 |
||
| 3 |
| 3,74% |
||
| 124 |
| 124 |
||
| 3 |
| 3,32% |
||
| Pravoslavci |
| Pravoslavci |
||
| 0 |
| 0 |
||
| 0% |
| 0% |
||
| 162 |
| 162 |
||
| 4 |
| 4,34% |
||
|- |
|- |
||
| ostali |
| ostali |
||
| 916 |
| 916 |
||
| 18 |
| 18,19% |
||
| 256 |
| 256 |
||
| 6 |
| 6,86% |
||
| ostali |
| ostali |
||
| 346 |
| 346 |
||
| 6 |
| 6,88% |
||
| 79 |
| 79 |
||
| 2 |
| 2,12% |
||
|- |
|- |
||
! colspan="1" rowspan="2" | ukupno |
! colspan="1" rowspan="2" | ukupno |
||
Redak 114: | Redak 117: | ||
| 100% |
| 100% |
||
|} |
|} |
||
{{Kružni grafikon|ravnanje=desno|udio1=58,27|udio2=34,31|udio3=3,04|udio4=0,85|udio5=3,53|boja1=blue|boja2=green|boja3=red|boja4=yellow|boja5=purple|opis=Stanovništvo po vjerskoj strukturi - popis 2021.|natpis1=[[Rimokatoličanstvo|Rimokatoličanstvo]]|natpis2=[[Islam|Islam]]|natpis3=[[Pravoslavlje|Pravoslavlje]]|natpis4=[[Ateizam|Ateizam]]|natpis5=[[Ostali|Ostali]]}} |
|||
=== Muslimani u Gunji === |
|||
{{Glavni|Muslimani u Gunji}} |
|||
[[Datoteka:Gunja Mosque Interior-Džamija u gunji unutrašnjost-Џамија у Гуњи унутрашњост 01.jpg|mini|Unutrašnjost džamije u Gunji.]] |
|||
Ne zna se točno tko i kada se od [[Muslimani|muslimana]] prvi doselio u Gunju. Osim kao [[Poljoprivreda|poljoprivrednici]], muslimani su radili i na ciglani, kao šumski radnici ili kao kirijaši u [[spačva]]nskim šumama. |
|||
Prema spomenici Župnoga ureda, u Gunji se [[1921.]] godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a [[1933.]] godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom [[NDH]], kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od [[1942.]] do poratne [[1946.]] godine. |
|||
Džamija u Gunji je najstarija [[džamija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Sagrađena je i službeno otvorena [[28. rujna]] [[1969.]] godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje – Ismet i Izeta Čandić. Prvi [[imam]] u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od [[1981.]] godine imam je Idriz ef. Bešić. |
|||
H. Mustafa Korajac je obavio [[Hadždž|hadž]] [[1971.]] godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu [[Hadž]] i steklo zvanje hadžija. |
|||
Džamija je do [[1999.]] godine bila pokrivena klasičnim [[krov]]om na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Arhitektonsko rješenje uradio je arhitekt Faruk Muzurović iz [[Zagreb]]a. |
|||
Osim džamije, u Gunji od [[1960.]] godine postoji i odvojeno muslimansko groblje – mezarje, u kojem je za vrijeme velikosrpske agresije po [[BIH|Bosni i Hercegovini]] pokopano više stotina [[izbjeglica]], pa se ono osim muslimansko može nazvati i "izbjegličko". |
|||
U Gunji je u neposrednoj blizini džamije [[1995.]] godine započela izgradnja islamskog centra. |
|||
Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto, u kojem je na prostoru bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] uveden i islamski vjeronauk u osnovnu školu – tjedan dana poslije katoličkog. Islamski vjeronauk u školskoj 2007./08. godini pohađalo je 202 učenika. |
|||
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Gunja |p1857=771 |p1869=810 |p1880=850 |p1890=1128 |p1900=1267 |p1910=1415 |p1921=1414 |p1931=1703 |p1948=1995 |p1953=2455 |p1961=3830 |p1971=4873 |p1981=5090 |p1991=5176 |p2001=5033 |p2011=3732 |p2021=2600 |napomena=Nastala iz stare općine Županja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} |
|||
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Gunja |p1857=771 |p1869=810 |p1880=850 |p1890=1128 |p1900=1267 |p1910=1415 |p1921=1414 |p1931=1703 |p1948=1995 |p1953=2455 |p1961=3830 |p1971=4873 |p1981=5090 |p1991=5176 |p2001=5033 |p2011=3732 |p2021=2600 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} |
|||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
[[Datoteka: Crkva u Gunji.jpg|mini|250px|Kasnobarokna gunjanska crkva sv. Jakova apostola iz 1848.]] |
[[Datoteka: Crkva u Gunji.jpg|mini|250px|Kasnobarokna gunjanska crkva sv. Jakova apostola iz 1848.]] |
||
Područje uz Savu je uvijek bilo plodno, privlačno ali i opasno za život. U predjelu šume Mašanj, gdje se nalazila Ciglana Gunja prilikom iskapanja gline |
Područje uz Savu je uvijek bilo plodno, privlačno ali i opasno za život. U predjelu šume Mašanj, gdje se nalazila Ciglana Gunja prilikom iskapanja gline otkriveno je naselje srednjeg i kasnog [[Brončano doba|brončanog doba]] nastalo 1300 godina prije Krista, možda i ranije. Riječ je o [[Srednje brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj|Vatinskoj]] kulturi. |
||
Franjevci u području današnje šume Mašanj grade od 1300. do 1325. godine dvor i tvrđavu močvarnog tipa Alšan, a samostan 1373. do 1376. godine po nalogu Biskupa iz Pečuha Valentina posvećen Sv. Franji uz dopuštenje Pape [[Grgur XI.|Grgura XI]]. Gunja se po prvi put spominje [[1378]] |
Franjevci u području današnje šume Mašanj grade od 1300. do 1325. godine dvor i tvrđavu močvarnog tipa Alšan, a samostan 1373. do 1376. godine po nalogu Biskupa iz Pečuha Valentina posvećen Sv. Franji uz dopuštenje Pape [[Grgur XI.|Grgura XI]]. Gunja se po prvi put spominje [[1378.]] u spisima „De conformitate vitae Beati Francisci ad vitam Domini Jesu“ od Fr. [[Bartholomaeus Pisanus]] pod imenom [[Alšan]]. U to vrijeme na području Gunje se nalazio [[franjevački samostan]] [[Bosanska vikarija|bosanske vikarije]] koji je pripadao [[mačvanskoj kustodiji]]. |
||
Prema službenim spisima plemića Alšanski Gunja se pod tim nazivom spominje 1428. godine. U Šumanovcima su franjevci izgradili drvenu crkvu Svete Marije Velike koju su 1526. zapalili Turci. Odlaskom Osmanlija, fratri i starosjedioci u Šumanovcima grade drvenu crkvu posvećenu Mariji koja je 1729. blagoslovljena na čast svetog Uznesenja Blažene Marije Djevice. Sadašnja crkva je izgrađena 1822. |
Prema službenim spisima plemića Alšanski Gunja se pod tim nazivom spominje 1428. godine. U Šumanovcima su franjevci izgradili drvenu crkvu Svete Marije Velike koju su 1526. zapalili Turci. Odlaskom Osmanlija, fratri i starosjedioci u Šumanovcima grade drvenu crkvu posvećenu Mariji koja je 1729. blagoslovljena na čast svetog Uznesenja Blažene Marije Djevice. Sadašnja crkva je izgrađena 1822. |
||
Godine 1805. Gunja se spominje kao selo s 53 kuće i katoličkom crkvom koja pripada matičnoj [[Račinovci|račinovačkoj]] crkvi.<ref>[https://www.digitale-sammlungen.de/en/view/bsb10801593?q=%28brcka+gunja%29&page=362,363 Topographisches Post-Lexikon aller Ortschaften der k. k. Erbländer. 4,2, Des vierten Theils, welcher Ungern, sammt den einverleibten Provinzen und Siebenbürgen in sich enthält, Crusius, Christian, Wien : Schuender, 1805, München, Bayerische Staatsbibliothek -- Hbks/B 81-10]</ref> |
|||
Uz rijeku Savu, bila je granica sa Turskom, a uz granicu je bilo sagrađeno na stotine čardaka, koje su čuvali Graničari, “u svom ruvu i o svom kruvu”. |
|||
Uz rijeku Savu, bila je granica s [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]], a uz granicu je bilo sagrađeno na stotine čardaka, koje su čuvali Graničari, “u svom ruvu i o svom kruvu”. |
|||
Još i danas u narodu živi pjesma iz tih vremena: |
Još i danas u narodu živi pjesma iz tih vremena: |
||
Redak 130: | Redak 158: | ||
: čuvali smo granicu na Savi |
: čuvali smo granicu na Savi |
||
: čuvali je sa stari’ čardaka, |
: čuvali je sa stari’ čardaka, |
||
: branili |
: branili je ‘rabro od Turaka. |
||
: i djedovi naši krv su lili |
: i djedovi naši krv su lili |
||
: da čuvamo naš zavičaj mili... |
: da čuvamo naš zavičaj mili... |
||
Redak 143: | Redak 171: | ||
===Poplava 2014. godine=== |
===Poplava 2014. godine=== |
||
{{glavni|poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.}} |
{{glavni|poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.}} |
||
Nakon što je rijeka Sava 17. svibnja probila nasipe kod [[Rajevo Selo|Rajevog Sela]] i [[Račinovci|Račinovaca]], savske vode su poplavile Gunju. Cijelo stanovništvo Gunje je evakuriano a načinjena je i velika materijalna šteta. |
Nakon što je rijeka Sava 17. svibnja probila nasipe kod [[Rajevo Selo|Rajevog Sela]] i [[Račinovci|Račinovaca]], savske vode su poplavile Gunju. Cijelo stanovništvo Gunje je evakuriano, a načinjena je i velika materijalna šteta. |
||
== Gospodarstvo == |
== Gospodarstvo == |
||
Redak 149: | Redak 177: | ||
== Poznate osobe == |
== Poznate osobe == |
||
* [[Marijan Varešanin]] (1847. |
* [[Marijan Varešanin]] (1847. – 1917.) [[Austro-Ugarska|austro-ugarski]] general i guverner Bosne i Hercegovine |
||
* [[Stjepan Bogutovac]] (1942.), |
* [[Stjepan Bogutovac]] (1942.), hrv. športski novinar |
||
* [[Krešimir Stipa Bogutovac]], glazbenik i tekstopisac ([[Najbolji hrvatski tamburaši|Zlatni dukati]]) |
* [[Krešimir Stipa Bogutovac]], hrv. glazbenik i tekstopisac ([[Najbolji hrvatski tamburaši|Zlatni dukati]]) |
||
* [[Krešimir Mićanović]] (1968.), jezikoslovac, sveučilišni profesor |
* [[Krešimir Mićanović]] (1968.), hrv. jezikoslovac, sveučilišni profesor |
||
* [[Miroslav Mićanović]] (1960.), književnik, pjesnik |
* [[Miroslav Mićanović]] (1960.), hrv. književnik, pjesnik |
||
* [[Zdenko Kustura]], hrv. nogometni sudac |
|||
== Muslimani u Gunji == |
|||
{{Glavni|Muslimani u Gunji}} |
|||
== Obrazovanje == |
== Obrazovanje == |
||
* OŠ Antun i Stjepan Radić |
* OŠ Antun i Stjepan Radić |
||
* D.O.I. Zvjezdice |
|||
== Kultura == |
== Kultura == |
||
Od 2008. godine svake se godine održava se [[zavjet]]no [[hodočašće]] [[Vatrogasci|vatrogasaca]] u Šumanovce, u svetište Majke dobre nade (Gospe Šumanovačke). Raspored na hodočašću: okupljanje hodočasnika, postrojavanje vatrogasaca, ispovijed, mimohod sudionika prema crkvi na otvorenome, [[sveta misa|misno slavlje]], procesija do kapele u šumi i molitva za vatrogasce te na kraju zajednički ručak.<ref>{{Citiranje weba |title=IKA |url=https://ika.hkm.hr/ |access-date=2021-09-25 |website=IKA |language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=8. vatrogasno zavjetno hodočašće u Marijino svetište u Šumanovcima |url=https://ika.hkm.hr/najave/8-vatrogasno-zavjetno-hodocasce-u-marijino-svetiste-u-sumanovcima/ |access-date=2021-09-25 |website=IKA |language=hr}}</ref> |
|||
Uz to, neke od kulturnih ustanova koje se nalaze u Gunji su: |
|||
* [[KUD Graničari]] |
* [[KUD Graničari]] |
||
* Bošnjački KUD Behar |
* Bošnjački KUD Behar |
||
* [[Narodna knjižnica i čitaonica Gunja]] |
|||
* MMC SKIG (Multimedijalni centar Studio kreativnih ideja Gunja) |
* MMC SKIG (Multimedijalni centar Studio kreativnih ideja Gunja) |
||
== Šport == |
== Šport == |
||
Od športskih klubova djeluje [[NK Jadran Gunja| NK Jadran]] osnovan [[1928]] |
Od športskih klubova djeluje [[NK Jadran Gunja| NK Jadran]] osnovan [[1928.]] godine. Nakon nekoliko sezona odigranih u Međužupanijskoj ligi Osijek – Vinkovci, u sezoni 2018./2019. ispadaju iz lige te 2019./2020. nastupaju u 1. ŽNL VSŽ (5. rang natjecanja u Hrvatskoj). |
||
16. rujna 2011. godine igrali su [[Hrvatski nogometni kup 2011./12.|šesnaestinu završnice kupa Hrvatske]] protiv [[HNK Hajduk Split|splitskoga Hajduka]], poraženi su s 1:5. |
|||
Od [[1883]]. godine postoji i lovačko društvo "Ris". Tu je i ribička udruga SRD "Šaran". |
|||
Od [[1883.]] godine postoji i lovačko društvo "Ris". Tu je i ribička udruga SRD "Šaran". |
|||
U Gunji djeluje i stolnoteniski klub. |
|||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
Posljednja izmjena od 6. svibnja 2024. u 05:41
Gunja | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Vukovarsko-srijemska |
Načelnik | Anto Gutić (nezavisni) |
Naselja | 1 općinsko naselje |
Površina | 31,1 km2 [1] |
Površina središta | 31,1 km2 |
Koordinate | 44°53′N 18°51′E / 44.88°N 18.85°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 2600 [2] |
– gustoća | 84 st./km2 |
Urbano | 2600 |
– gustoća | 84 st./km2 |
Odredišna pošta | 32257 Drenovci [3] |
Stranica | gunja |
Gunja na zemljovidu Hrvatske |
Gunja je naseljeno mjesto i istoimena općina koja je upravni dio Vukovarsko-srijemske županije. Smještena je u zapadnome Srijemu na lijevoj obali Save, uz sami rub na granici s Bosnom i po popisu stanovnika iz 2011. imala je 3732 stanovnika, 1603 domaćinstava na površini 31,01 km2.
Prema svojemu zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Gunja pripada županjskoj Posavini.
Nalazi se s lijeve strane rijeke Save, a mostom je povezana s gradom Brčko u BiH. Najveće je od svih sela Cvelferije.
Gunja ukupno ima 2600 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60,13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29,69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su katolici, dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim islamskim zajednicama u Hrvatskoj.
narodni sastav | vjerski sastav | ||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
narodnost | 2001.[4] | 2011.[5] | vjeroispovijest | 2001.[6] | 2011.[7] | ||||
broj | udio | broj | udio | broj | udio | broj | udio | ||
Hrvati | 3236 | 64,30% | 2244 | 60,13% | Rimokatolici | 3199 | 63,56% | 2196 | 58,84% |
Bošnjaci | 693 | 13,77% | 1108 | 29,69% | Muslimani | 1488 | 29,56% | 1295 | 34,70% |
Srbi | 188 | 3,74% | 124 | 3,32% | Pravoslavci | 0 | 0% | 162 | 4,34% |
ostali | 916 | 18,19% | 256 | 6,86% | ostali | 346 | 6,88% | 79 | 2,12% |
ukupno | |||||||||
5033 | 100% | 3732 | 100% | ukupno | 5033 | 100% | 3732 | 100% |
Ne zna se točno tko i kada se od muslimana prvi doselio u Gunju. Osim kao poljoprivrednici, muslimani su radili i na ciglani, kao šumski radnici ili kao kirijaši u spačvanskim šumama.
Prema spomenici Župnoga ureda, u Gunji se 1921. godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a 1933. godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme Drugog svjetskog rata, kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom NDH, kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od 1942. do poratne 1946. godine.
Džamija u Gunji je najstarija džamija u Hrvatskoj. Sagrađena je i službeno otvorena 28. rujna 1969. godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje – Ismet i Izeta Čandić. Prvi imam u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od 1981. godine imam je Idriz ef. Bešić.
H. Mustafa Korajac je obavio hadž 1971. godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu Hadž i steklo zvanje hadžija.
Džamija je do 1999. godine bila pokrivena klasičnim krovom na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Arhitektonsko rješenje uradio je arhitekt Faruk Muzurović iz Zagreba.
Osim džamije, u Gunji od 1960. godine postoji i odvojeno muslimansko groblje – mezarje, u kojem je za vrijeme velikosrpske agresije po Bosni i Hercegovini pokopano više stotina izbjeglica, pa se ono osim muslimansko može nazvati i "izbjegličko".
U Gunji je u neposrednoj blizini džamije 1995. godine započela izgradnja islamskog centra.
Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto, u kojem je na prostoru bivše Jugoslavije uveden i islamski vjeronauk u osnovnu školu – tjedan dana poslije katoličkog. Islamski vjeronauk u školskoj 2007./08. godini pohađalo je 202 učenika.
broj stanovnika | 771 | 810 | 850 | 1128 | 1267 | 1415 | 1414 | 1703 | 1995 | 2455 | 3830 | 4873 | 5090 | 5176 | 5033 | 3732 | 2600 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 771 | 810 | 850 | 1128 | 1267 | 1415 | 1414 | 1703 | 1995 | 2455 | 3830 | 4873 | 5090 | 5176 | 5033 | 3732 | 2600 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Područje uz Savu je uvijek bilo plodno, privlačno ali i opasno za život. U predjelu šume Mašanj, gdje se nalazila Ciglana Gunja prilikom iskapanja gline otkriveno je naselje srednjeg i kasnog brončanog doba nastalo 1300 godina prije Krista, možda i ranije. Riječ je o Vatinskoj kulturi.
Franjevci u području današnje šume Mašanj grade od 1300. do 1325. godine dvor i tvrđavu močvarnog tipa Alšan, a samostan 1373. do 1376. godine po nalogu Biskupa iz Pečuha Valentina posvećen Sv. Franji uz dopuštenje Pape Grgura XI. Gunja se po prvi put spominje 1378. u spisima „De conformitate vitae Beati Francisci ad vitam Domini Jesu“ od Fr. Bartholomaeus Pisanus pod imenom Alšan. U to vrijeme na području Gunje se nalazio franjevački samostan bosanske vikarije koji je pripadao mačvanskoj kustodiji. Prema službenim spisima plemića Alšanski Gunja se pod tim nazivom spominje 1428. godine. U Šumanovcima su franjevci izgradili drvenu crkvu Svete Marije Velike koju su 1526. zapalili Turci. Odlaskom Osmanlija, fratri i starosjedioci u Šumanovcima grade drvenu crkvu posvećenu Mariji koja je 1729. blagoslovljena na čast svetog Uznesenja Blažene Marije Djevice. Sadašnja crkva je izgrađena 1822.
Godine 1805. Gunja se spominje kao selo s 53 kuće i katoličkom crkvom koja pripada matičnoj račinovačkoj crkvi.[8]
Uz rijeku Savu, bila je granica s Osmanskim Carstvom, a uz granicu je bilo sagrađeno na stotine čardaka, koje su čuvali Graničari, “u svom ruvu i o svom kruvu”.
Još i danas u narodu živi pjesma iz tih vremena:
- Odavno smo graničari stari
- čuvali smo granicu na Savi
- čuvali je sa stari’ čardaka,
- branili je ‘rabro od Turaka.
- i djedovi naši krv su lili
- da čuvamo naš zavičaj mili...
U središtu Gunje 1848. izgrađena je crkva Svetoga Jakova apostola a od 1982. kraj stare počela se graditi i nova, veća zgrada, zbog potrebe za većim prostorom. Prvi svećenik, Gunjanac, bio je Tomo Bogutovac, a zaređen je u Đakovu. Gunja je postala župa prije više od 100 godina.
Ukinućem Granice / Vojne Krajine 1873. godine, Slavonija, time i Gunja pripojeni su 1881. godine Banskoj Hrvatskoj, Županjskom kotaru u sastavu Srijemske županije. Pet godina kasnije, 1886. kroz Gunju je prošla pruga koja ju je povezala s Vinkovcima koji su bili najveće željezničko čvorište.
U Gunji se 1953. uvodi obvezatna sedmogodišnja osnovna škola, a nedugo zatim, 1958. godine osmogodišnja Osnovna škola Antun i Stjepan Radić.
Nakon što je rijeka Sava 17. svibnja probila nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca, savske vode su poplavile Gunju. Cijelo stanovništvo Gunje je evakuriano, a načinjena je i velika materijalna šteta.
Općina Gunja ima ukupno 3106 ha od kojih poljoprivredno zemljište zauzima 1883 ha (60,6%) a neplodno zemljište 539 ha (17,4%) u ukupnim površinama. U strukturi gospodarstva Općine zastupljene su različite djelatnosti. Značajno mjesto zauzima proizvodnja namještaja s oko 120 zaposlenih i manja poljoprivredna gospodarstva. Ipak najbrojnije su uslužne djelatnosti, najvećim dijelom u obliku ugostiteljskog, trgovačkog, knjigovodstvenog i dr. obrta.
- Marijan Varešanin (1847. – 1917.) austro-ugarski general i guverner Bosne i Hercegovine
- Stjepan Bogutovac (1942.), hrv. športski novinar
- Krešimir Stipa Bogutovac, hrv. glazbenik i tekstopisac (Zlatni dukati)
- Krešimir Mićanović (1968.), hrv. jezikoslovac, sveučilišni profesor
- Miroslav Mićanović (1960.), hrv. književnik, pjesnik
- Zdenko Kustura, hrv. nogometni sudac
- OŠ Antun i Stjepan Radić
- D.O.I. Zvjezdice
Od 2008. godine svake se godine održava se zavjetno hodočašće vatrogasaca u Šumanovce, u svetište Majke dobre nade (Gospe Šumanovačke). Raspored na hodočašću: okupljanje hodočasnika, postrojavanje vatrogasaca, ispovijed, mimohod sudionika prema crkvi na otvorenome, misno slavlje, procesija do kapele u šumi i molitva za vatrogasce te na kraju zajednički ručak.[9][10]
Uz to, neke od kulturnih ustanova koje se nalaze u Gunji su:
- KUD Graničari
- Bošnjački KUD Behar
- Narodna knjižnica i čitaonica Gunja
- MMC SKIG (Multimedijalni centar Studio kreativnih ideja Gunja)
Od športskih klubova djeluje NK Jadran osnovan 1928. godine. Nakon nekoliko sezona odigranih u Međužupanijskoj ligi Osijek – Vinkovci, u sezoni 2018./2019. ispadaju iz lige te 2019./2020. nastupaju u 1. ŽNL VSŽ (5. rang natjecanja u Hrvatskoj). 16. rujna 2011. godine igrali su šesnaestinu završnice kupa Hrvatske protiv splitskoga Hajduka, poraženi su s 1:5.
Od 1883. godine postoji i lovačko društvo "Ris". Tu je i ribička udruga SRD "Šaran". U Gunji djeluje i stolnoteniski klub.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Stanovništvo prema narodnosti, po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
- ↑ Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
- ↑ Stanovništvo prema vjeri, po gradovima/općinama, popis 2001. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
- ↑ Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
- ↑ Topographisches Post-Lexikon aller Ortschaften der k. k. Erbländer. 4,2, Des vierten Theils, welcher Ungern, sammt den einverleibten Provinzen und Siebenbürgen in sich enthält, Crusius, Christian, Wien : Schuender, 1805, München, Bayerische Staatsbibliothek -- Hbks/B 81-10
- ↑ IKA. IKA. Pristupljeno 25. rujna 2021.
- ↑ 8. vatrogasno zavjetno hodočašće u Marijino svetište u Šumanovcima. IKA. Pristupljeno 25. rujna 2021.
|
Naselja Cvelferije |
Vrbanja | Soljani | Strošinci | Gunja | Drenovci | Račinovci | Rajevo Selo | Posavski Podgajci | Đurići |