Venezuela: razlika između inačica

Bolivarijanska Republika Venezuela; República Bolivariana de Venezuela
Zastava	Grb
	Geslo; nema
	Himna; Gloria al Bravo Pueblo
	; Položaj Venezuele
Glavni grad	Caracas
Službeni jezik	španjolski
Državni vrh
- Predsjednik	Nicolás Maduro (djelomično priznat) Juan Guaidó (djelomično priznat)
Neovisnost	Od Španjolske; 5. srpnja 1811.
Površina	32. po veličini
- ukupno	916 445 km2
- % vode	0,3 %
Stanovništvo	45. po veličini
- ukupno (2017.)	31.304.016
- gustoća	34/km2
Valuta	venezuelanski bolívar (100 centima(1))
Pozivni broj	58
Vremenska zona	UTC -4
Internetski nastavak	.ve
	(1) izvan upotrebe

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 26. ožujka 2024. u 21:33

Venezuela^↓b1 (čita se: Venecuȅla^[1]) najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora. Na zapadu graniči s Kolumbijom, na jugu s Brazilom te na istoku s Gvajanom.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Na istoku oko jezera Maracaibo i u središnjem dijelu zapadno od rijeke Orinoco reljef je nizinski. Na krajnjem zapadu zemlje uz kolumbijsku granicu, zatim duž većeg dijela obale te između spomenutih nizina pružaju se najsjeverniji ogranci Anda u kojima nadmorska visina doseže 5007 m (Bolivarov vrh). Istočno od Orinoca reljef se uzdiže prema jugu i istoku i tvori zapadni dio Gvajanskog gorja u kojem se nalazi Anđeoski vodopad, najviši na svijetu (pad vode je 979 m).

Klima Venezuele je tropska, uglavnom vlažna i vruća, nešto blaža samo u gorskim predjelima. Najveća rijeka je Orinoco koji utječe u more velikom deltom.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Na području Venezuele osnovana je 1522. jedna od prvih španjolskih naseobina u Južnoj Americi, a nešto kasnije je većina venezuelanskoga teritorija uključen u sastav potkraljevstva Nove Granade, a manji je istočni dio priključen Novoj Andaluziji.

Nakon nekoliko neuspješnih ustanaka zemlja je proglasila neovisnost od Španjolske 5. srpnja 1811. pod vodstvom Simóna Bolívara. Borba za samostalnost potrajala je deset godina, a u njoj su se uz Bolívara istakli i generali Antonio José de Sucre i José Antonio Páez koji je postao i prvim predsjednikom Venezuele nakon raspada unije s Ekvadorom i Kolumbijom godine 1830. Ropstvo je ukinuto 1854. godine.^[2]

Politički život Venezuele u 19. i ranom 20. stoljeću obilježili su nestabilnost, žestoka borba za vlast i diktature. Nakon smrti autoritarnog vođe Juana Vicentea Gómeza godine 1935. započela je demokratska preobrazba zemlje koja je dovela do konačnog povlačenja vojske iz političkog života 1958. Iskorištavanje nalazišta nafte povećalo je nacionalno bogatstvo.

Godine 1998. za predsjednika je izabran populist Hugo Chávez, potpukovnik padobranstva i glavni organizator neuspješnog pokušaja državnog udara u veljači 1992. godine. Chávez je proveo opsežne reforme političkog sustava, ojačao socijalnu državu s ciljem poboljšanja životnih uvjeta najsiromašnijih slojeva i zahladio odnose sa SAD-om zastupajući istovremeno inicijative za regionalno povezivanje i surađujući s komunističkom Kubom. Njegova je politika izazvala protivljenje venezuelanskih gospodarstvenika, sindikata i studenata; popularan je u dijelu stanovništva zemlje, među siromašnijima.

Politička podjela[uredi | uredi kôd]

Podrobniji članak o temi: Savezne države Venezuele

Venezuela se sastoji od 23 država (estados) i federalnog distrikta: Amazonas, Anzoátegui, Apure, Aragua, Barinas, Bolívar, Carabobo, Cojedes, Delta Amacuro, Falcón, Guárico, La Guaira, Lara, Mérida, Miranda , Monagas, Nueva Esparta, Portuguesa, Sucre, Táchira, Trujillo, Yaracuy i Zulia; Federalni distrikt (Distrito Federal), Guayana Esequiba.

Vanjska politika[uredi | uredi kôd]

Članica je Andske grupe zemalja.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Stanovnici Venezuele porijeklom su Španjolci, Američki Indijanci, crni Afrikanci, zatim Talijani, Portugalci, Arapi, Nijemci i drugi. Dvije trećine stanovnika su mestici i mulati, a oko 20 % bijelci. Velika većina stanovništva živi u gradovima na sjeveru zemlje. Uz španjolski, govore se i mnogi indijanski jezici. Oko 71 % stanovnika pripada rimokatoličkoj crkvi, 17 % protestantizam (uglavnom pentekostalizam), 8 % bez religije.^[3]

Indijanci su podijeljeni na mnoga plemena, danas uglavnom u prašumama i na delti Orinoca. To su (nije konačno): Achagua, Akawai, Anauya, Arawak, Arekêna, Arinagoto, Ature, Auaké (Arutani), Avani, Ayamán, Baníwa do Içana, Baré, Barí, Betoi, Bubure, Burede, Caliana (Sape), Camaracoto, Caracas, Chacopata, Chaguan, Chaké, Chayma, Chikena, Coanao, Core, Cuaga, Cuiba, Cuibas /Jirajaran/, Cuica, Cumanagoto, Cuneguara, Cunuana, Curasicana, Curripaco, Decuana, Galibi, Gayónes, Guaharibo, Guahibo, Guajiro (Goajiro), Guaiqueri, Guamo, Guaykeri, Japrería, Jirajara, Maco, Macoa, Mucuñuques, Maitsi, Makú, Makuxi, Mandahuaca, Mape, Mapoyo (Mapoye), Maquiritare, Mariusa, Motilón, Mutús, Ninam, Onoto, Otomaco, Panare, Paraujano, Pariri /Venezuela/, Pemeno, Pemon, Piapoco, Piaroa, Piritu, Puinave, Quiriquire, Sáliva, Sanumá, Shamatari, Shirianá, Tagare, Tamanaco, Taparita, Taparito, Taurepan (Taulipang), Timote, Tivericoto, Toto, Totomaco, Tucuco, Tunebo, Uaica (Waica), Uaiquiare, Warrau, Xaguas, Xiparicot, Yabarana, Yanomami, Yaruro, Yavitero, Yukpa, Yoana (Hoti), Zapara.

Vidi članak Etničke grupe Venezuele.

Jezici[uredi | uredi kôd]

U Venezueli je popisano 46 jezika, od kojih je 40 živih, a za 6 njih nije poznato imaju li živih govornika, ili su izumrli. Službeni je jezik španjolski. 288 496 venezuelanskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji je wayúu (170 000).

Popis jezika: akawaio jezik 180 (popis, 2001.), alemán coloneiro ?, arawak 100 (SIL, 2002.), arutani 25 (popis, 2001.), baniva †, Baniwa 610 (SIL, 2007.), baré †, barí 1770 (popis, 2001.), carib, chaima ?, cobaría tunebo (nekoliko osoba u venezueli), cuiba 380 (popis, 2001.), cumanagoto †, curripaco 3460 (popis, 2001.), e’ñapa woromaipu 3540 (popis, 2001.), guahibo 11 200 (popis, 2001.), guarequena 160 (popis, 2001.), japrería 95 (SIL, 2002.), maco 2500 (J. Miller, 2002.), macushi 600, mandahuaca 3000 (Gaceta Indigenista, 1975.), mapoyo 12 (popis, 2001.), maquiritari 5520 (popis, 2001.), nhengatu 2000 (Mosonyi, 1987), ninam 100, paraujano ?, pemon 5000 (V. Becsky, 2001.), pémono 1 (M. Muller, 2000.), Piapoco jezik 1450 (popis, 2001.), Piaroa jezik 12 200 (popis, 2001.), Puinave jezik 880 (popis, 2001.), pumé 5840 (popis, 2001.), sáliba 250 (W. Adelaar, 1991.), sanumá 4610 (2000.), sapé 5 (E. Migliazza, 1977.), sikiana (u Venezueli je možda izumro), španjolski 21 500 000 (1995.), tamanaku †, venezuelski znakovni jezik, warao ili guarau 28 100 (2007.), wayuu ili goajiro 170 000 (SIL, 1995.), yabarana 35 (E. Migliazza, 1977.), yanomamö 15 700 (2000.), yavitero †, yukpa 6130 (2007.), yuwana 300 (popis, 1970.).

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvom dominira industrija s jednom trećinom BDP-a, 80 % izvoznih prihoda i više od polovice ukupnih proračunskih prihoda. Najveći problemi gospodarstva su ovisnost o cijenama nafte na svjetskom tržištu, visoka nezaposlenost i inflacija.

BDP je za 2004. procijenjen na 5800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Glazba[uredi | uredi kôd]

Najveći venezuelski glazbenik izrastao iz programa El Sistema je dirigent Gustavo Dudamel i uz njega Diego Matheuz.^[4]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

^↑b1 U literaturi pronalazi se i oblik naziva – Venecuela.

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Venezuela. Hrvatski jezični portal
↑ Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d. o. o., Zagreb, 2007., str. 79.
↑ Shaw, Susan M. 4. siječnja 2018. %25&source=bl&ots=BN_3uvzIM0&sig=difquuizcmJEmkf4R-y8gGFjQwM&hl=pl&sa=X&ved=2ahUKEwjywZu-jPjeAhXkmIsKHeseB1o4ChDoATAAegQIABAB#v=onepage&q=Venezuela%20-%20census%20religion%2071 %25&f=false Women's Lives around the World: A Global Encyclopedia [4 volumes] Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć) (engleski). ABC-CLIO. ISBN 9781610697125
↑ Magazin HRT Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. svibnja 2018. (Wayback Machine) MŠ/HRT: HRT Matija Dedić i Diego Matheuz, jazz & klasika. 24. travnja 2018. (pristupljeno 30. travnja 2018.)

Logotip Wječnika

Wječnik ima rječničku natuknicu Venezuela

Logotip Wječnika

Wječnik ima rječničku natuknicu Venecuela

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Matica iseljenika Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. siječnja 2012. (Wayback Machine) Španjolska Croatica u Argentini, Venezueli, Peruu i Urugvaju

[HER-1] Venezuela. Hrvatski jezični portal

[2] Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d. o. o., Zagreb, 2007., str. 79.

[3] Shaw, Susan M. 4. siječnja 2018. %25&source=bl&ots=BN_3uvzIM0&sig=difquuizcmJEmkf4R-y8gGFjQwM&hl=pl&sa=X&ved=2ahUKEwjywZu-jPjeAhXkmIsKHeseB1o4ChDoATAAegQIABAB#v=onepage&q=Venezuela%20-%20census%20religion%2071 %25&f=false Women's Lives around the World: A Global Encyclopedia [4 volumes] Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć) (engleski). ABC-CLIO. ISBN 9781610697125

[4] Magazin HRT Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. svibnja 2018. (Wayback Machine) MŠ/HRT: HRT Matija Dedić i Diego Matheuz, jazz & klasika. 24. travnja 2018. (pristupljeno 30. travnja 2018.)

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Redak 5: / Redak 5: @@
   eng_ime                     = Venezuela |
   zastava                     = Flag of Venezuela.svg |
-  grb                         = Escudo de Armas de Venezuela 2006.png |
+  grb                         = Coat of arms of Venezuela.svg |
   službeni_jezik = [[španjolski]] |
   glavni_grad                 = [[Caracas]] |
   predstavnik_države_množina  = Predsjednici |
   predstavnik_države          = Predsjednik |
-  predstavnik_države_osoba    = [[Nicolás Maduro]] |
+  predstavnik_države_osoba    = [[Nicolás Maduro]] (djelomično priznat)
+[[Juan Guaidó]] (djelomično priznat) |
-  predsjednik_vlade_osoba     = |
   površina_poredak            = 32 |
-  površina                    = 916&nbsp;445 |
+  površina                    = 916 445 |
   vode                        = 0,3 |
   stanovništvo_poredak        = 45 |
-  stanovništvo                = 26&nbsp;127&nbsp;351 |
+  stanovništvo                = 31.304.016 |
-  godina_popisa               = 2004. |
+  godina_popisa               = 2017. |
-  gustoća_stanovništva        = 27 |
+  gustoća_stanovništva        = 34 |
   neovisnost                  = Od [[Španjolska|Španjolske]]<br>[[5. srpnja]] [[1811.]] |
   valuta                      = [[Venezuelanski bolivar fuerte|venezuelanski bolívar]] |
@@ Redak 30: / Redak 30: @@
 }}
-'''Venezuela''' (čita se: ''Venecuȅla''<ref name="HER">Ljiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., ''[[w:Hrvatski enciklopedijski rječnik|Hrvatski enciklopedijski rječnik]]'', II. izd., 11. sv. : Tar – Viš, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2005., ISBN 953-6045-28-1 (cjelina), ISBN 953-6045-40-0 (11. sv.), str. 296. Mrježovnica dostupna putem jednoobraznoga tražitelja izvora (JTI) http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19uWxF%2B&keyword=Venezuela [Pristupljeno 29. studenoga 2016.]</ref>),{{fusg|b1}} najsjevernija je [[država]] [[Južna Amerika|Južne Amerike]], smještena na obali [[Karipsko more|Karipskog mora]]. Na zapadu graniči s [[Kolumbija|Kolumbijom]], na jugu s  [[Brazil]]om te na istoku s [[Gvajana|Gvajanom]].
+'''Venezuela'''{{fusg|b1}} (čita se: ''Venecuȅla''<ref name="HER">[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19uWxF%2B&keyword=Venezuela Venezuela].  Hrvatski jezični portal</ref>) najsjevernija je [[država]] [[Južna Amerika|Južne Amerike]], smještena na obali [[Karipsko more|Karipskog mora]]. Na zapadu graniči s [[Kolumbija|Kolumbijom]], na jugu s [[Brazil]]om te na istoku s [[Gvajana|Gvajanom]].
 == Zemljopis ==
-Na istoku oko [[jezero Maracaibo|jezera Maracaibo]] i u središnjem dijelu zapadno od rijeke [[Orinoco]] reljef je nizinski. Na krajnjem zapadu zemlje uz kolumbijsku granicu, zatim duž većeg dijela obale te između spomenutih nizina pružaju se najsjeverniji ogranci [[Ande|Anda]] u kojima nadmorska visina doseže 5007 m (Bolivarov vrh).  Istočno od Orinoca reljef se uzdiže prema jugu i istoku i tvori zapadni dio [[Gvajansko gorje|Gvajanskog gorja]] u kojem se nalazi [[Angelovi slapovi|Anđeoski vodopad]], najviši na svijetu (pad vode je 979 m).
+Na istoku oko [[Maracaibo (jezero)|jezera Maracaibo]] i u središnjem dijelu zapadno od rijeke [[Orinoco]] reljef je nizinski. Na krajnjem zapadu zemlje uz kolumbijsku granicu, zatim duž većeg dijela obale te između spomenutih nizina pružaju se najsjeverniji ogranci [[Ande|Anda]] u kojima nadmorska visina doseže 5007 m ([[Pico Bolívar|Bolivarov vrh]]).  Istočno od Orinoca reljef se uzdiže prema jugu i istoku i tvori zapadni dio [[Gvajansko gorje|Gvajanskog gorja]] u kojem se nalazi [[Angelovi slapovi|Anđeoski vodopad]], najviši na svijetu (pad vode je 979 m).
 [[Klima]] Venezuele je tropska, uglavnom vlažna i vruća, nešto blaža samo u gorskim predjelima. Najveća rijeka je [[Orinoco]] koji utječe u more velikom [[Riječna delta|deltom]].
@@ Redak 40: / Redak 40: @@
 Na području Venezuele osnovana je [[1522.]] jedna od prvih španjolskih naseobina u Južnoj Americi, a nešto kasnije je većina venezuelanskoga teritorija uključen u sastav potkraljevstva [[Nova Granada|Nove Granade]], a manji je istočni dio priključen Novoj Andaluziji.
-Nakon nekoliko neuspješnih ustanaka zemlja je proglasila neovisnost od Španjolske [[5. srpnja]] [[1811.]] pod vodstvom [[Simón Bolívar|Simóna Bolívara]]. Borba za samostalnost potrajala je deset godina, a u njoj su se uz Bolívara istakli i generali Antonio José de Sucre i [[José Antonio Páez]] koji je postao i prvim predsjednikom Venezuele nakon raspada unije s [[Ekvador]]om i [[Kolumbija|Kolumbijom]] godine [[1830.]]. Ropstvo je ukinuto [[1854.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.&nbsp;o.&nbsp;o., Zagreb, 2007., str. 79.</ref>
+Nakon nekoliko neuspješnih ustanaka zemlja je proglasila neovisnost od Španjolske [[5. srpnja]] [[1811.]] pod vodstvom [[Simón Bolívar|Simóna Bolívara]]. Borba za samostalnost potrajala je deset godina, a u njoj su se uz Bolívara istakli i generali Antonio José de Sucre i [[José Antonio Páez]] koji je postao i prvim predsjednikom Venezuele nakon raspada unije s [[Ekvador]]om i [[Kolumbija|Kolumbijom]] godine [[1830.]] Ropstvo je ukinuto [[1854.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.&nbsp;o.&nbsp;o., Zagreb, 2007., str. 79.</ref>
+Politički život Venezuele u [[19. stoljeće|19.]] i ranom [[20. stoljeće|20. stoljeću]] obilježili su nestabilnost, žestoka borba za vlast i diktature. Nakon smrti autoritarnog vođe Juana Vicentea Gómeza godine [[1935.]] započela je demokratska preobrazba zemlje koja je dovela do konačnog povlačenja vojske iz političkog života 1958. Iskorištavanje nalazišta [[nafta|nafte]] povećalo je nacionalno bogatstvo.
-Politički život Venezuele u [[19. stoljeće|19.]] i ranom [[20. stoljeće|20. stoljeću]] obilježili su nestabilnost, žestoka borba za vlast i diktature. Nakon smrti autoritarnog vođe  Juana Vicentea Gómeza godine [[1935.]] započela je demokratska preobrazba zemlje koja je dovela do konačnog povlačenja vojske iz političkog života 1958. Iskorištavanje nalazišta [[nafta|nafte]] povećalo je nacionalno bogatstvo.
 Godine [[1998.]] za predsjednika je izabran populist [[Hugo Chávez]], potpukovnik padobranstva i glavni organizator neuspješnog pokušaja državnog udara u veljači [[1992.]] godine. Chávez je proveo opsežne reforme političkog sustava, ojačao socijalnu državu s ciljem poboljšanja životnih uvjeta najsiromašnijih slojeva i zahladio odnose sa [[SAD]]-om zastupajući istovremeno inicijative za regionalno povezivanje i surađujući s komunističkom [[Kuba|Kubom]]. Njegova je politika izazvala protivljenje venezuelanskih gospodarstvenika, sindikata i studenata; popularan je u dijelu stanovništva zemlje, među siromašnijima.
 == Politička podjela ==
+{{Glavni|Savezne države Venezuele}}
-Venezuela se sastoji od 23 država (estados) i federalnog distrikta: [[Amazonas (država u Venezueli)|Amazonas]], [[Anzoátegui]], [[Apure]], [[Aragua]], [[Barinas (država u Venezueli)|Barinas]], [[Bolívar, država (Venezuela)|Bolívar]], [[Carabobo]], [[Cojedes]], [[Delta Amacuro]],  [[Falcón]], [[Guárico, država (Venezuela)|Guárico]], [[Lara]], [[Mérida (država u Venezueli)|Mérida]], [[Miranda (država u Venezueli)|Miranda]] {{newdsm}}, [[Monagas]], [[Nueva Esparta]], [[Portuguesa (država u Venezueli)|Portuguesa]], [[Sucre (država u Venezueli)|Sucre]], [[Táchira]], [[Trujillo]], [[Vargas]], [[Yaracuy]] i [[Zulia]]; Federalni distrikt (Distrito Federal), [[Guayana Esequiba]].
+Venezuela se sastoji od 23 država (estados) i federalnog distrikta: [[Amazonas (država u Venezueli)|Amazonas]], [[Anzoátegui]], [[Apure (država u Venezueli)|Apure]], [[Aragua (država u Venezueli)|Aragua]], [[Barinas (država u Venezueli)|Barinas]], [[Bolívar (država u Venezueli)|Bolívar]], [[Carabobo]], [[Cojedes (država u Venezueli)|Cojedes]], [[Delta Amacuro]],  [[Falcón]], [[Guárico (država u Venezueli)|Guárico]], [[La Guaira (država u Venezueli)|La Guaira]], [[Lara (država u Venezueli)|Lara]], [[Mérida (država u Venezueli)|Mérida]], [[Miranda (država u Venezueli)|Miranda]] {{newdsm}}, [[Monagas]], [[Nueva Esparta]], [[Portuguesa (država u Venezueli)|Portuguesa]], [[Sucre (država u Venezueli)|Sucre]], [[Táchira (država u Venezueli)|Táchira]], [[Trujillo (država u Venezueli)|Trujillo]], [[Yaracuy (država u Venezueli)|Yaracuy]] i [[Zulia (država u Venezueli)|Zulia]]; Federalni distrikt (Distrito Federal), [[Guayana Esequiba]].
 {{newdsm}}<!-- za mnoge pojmove -->
@@ Redak 55: / Redak 55: @@
 == Stanovništvo ==
-Stanovnici Venezuele porijeklom su Španjolci, Američki Indijanci, crni Afrikanci, zatim [[Talijani]], [[Portugalci]], [[Arapi]], [[Nijemci]] i drugi. Dvije trećine stanovnika su [[mestici]] i [[mulati]], a oko 20&nbsp;% bijelci. Velika većina stanovništva živi u gradovima na sjeveru zemlje. Uz [[španjolski]], govore se i mnogi indijanski jezici.
+Stanovnici Venezuele porijeklom su Španjolci, Američki Indijanci, crni Afrikanci, zatim [[Talijani]], [[Portugalci]], [[Arapi]], [[Nijemci]] i drugi. Dvije trećine stanovnika su [[mestici]] i [[mulati]], a oko 20 % bijelci. Velika većina stanovništva živi u gradovima na sjeveru zemlje. Uz [[španjolski]], govore se i mnogi indijanski jezici. Oko 71 % stanovnika pripada [[katoličanstvo|rimokatoličkoj crkvi]], 17 % [[protestantizam]] (uglavnom [[pentekostalizam]]), 8 % bez religije.<ref>{{Citiranje knjige |title=Women's Lives around the World: A Global Encyclopedia [4 volumes] |first=Susan M. |last=Shaw |date=2018-01-04 |url=https://books.google.pl/books?id=jgRCDwAAQBAJ&pg=RA1-PA393&lpg=RA1-PA393&dq=Venezuela+-+census+religion+71 %25&source=bl&ots=BN_3uvzIM0&sig=difquuizcmJEmkf4R-y8gGFjQwM&hl=pl&sa=X&ved=2ahUKEwjywZu-jPjeAhXkmIsKHeseB1o4ChDoATAAegQIABAB#v=onepage&q=Venezuela%20-%20census%20religion%2071 %25&f=false |language=en |publisher=ABC-CLIO |isbn=9781610697125}}</ref>
-''Indijanci'' su podijeljeni na mnoga plemena, danas uglavnom u prašumama i na delti Orinoca. To su (nije konačno): [[Achagua]], [[Akawai]], [[Anauya]], [[Arawak]], [[Arekêna]], [[Arinagoto]], [[Ature]], [[Auaké]] (Arutani), [[Avani]], [[Ayamán]], [[Baníwa do Içana]], [[Baré]], [[Barí]], [[Betoi]], [[Bubure]], [[Burede]], [[Kaliána|Caliana]] (Sape), [[Camaracoto]], [[Caracas Indijanci|Caracas]], [[Chacopata]], [[Chaguan]], [[Chaké]], [[Chayma]],  [[Chikena]], [[Coanao]], [[Core]], [[Cuaga]], [[Cuiba]], [[Cuibas]] /Jirajaran/, [[Cuica]], [[Cumanagoto]], [[Cuneguara]], [[Cunuana]], [[Curasicana]], [[Curripaco]], [[Decuana]], [[Galibi]], [[Gayónes]], [[Guaharibo]], [[Guahíbo|Guahibo]], [[Guajiro]] (Goajiro), [[Guaykeri|Guaiqueri]], [[Guamo]], [[Guaykeri]], [[Japrería]], [[Jirajara]], [[Maco]], [[Macoa]], [[Mucuñuques]], [[Maitsi]], [[Makú]], [[Makuxi]], [[Mandawáka|Mandahuaca]], [[Mape]], [[Mapoye|Mapoyo]] (Mapoye), [[Maquiritare]], [[Mariusa]], [[Motilón]], [[Mutú|Mutús]], [[Ninam]], [[Onoto]], [[Otomaco]], [[Panare]], [[Paraujano]], [[Pariri|Pariri /Venezuela/]], [[Pemeno]], [[Pemon]], [[Piapoco]], [[Piaroa]], [[Piritu]], [[Puinave]], [[Quiriquire]], [[Sáliva]], [[Sanumá]], [[Shamatari]], [[Shirianá]], [[Tagare]], [[Tamanaco]], [[Taparita]], [[Taparito]], [[Taurepan]] (Taulipang), [[Timote]], [[Tivericoto]], [[Toto Indijanci|Toto]], [[Totomaco]], [[Tucuco]], [[Tunebo]], [[Waiká|Uaica]] (Waica), Uaiquiare, [[Warrau]], [[Xaguas]], [[Xiparicot]], [[Yabarana]], [[Yanomami]], [[Yaruro]], [[Yavitero]], [[Yukpa]], [[Yuana|Yoana]] (Hoti), [[Zapara]].
+''Indijanci'' su podijeljeni na mnoga plemena, danas uglavnom u prašumama i na delti Orinoca. To su (nije konačno): [[Achagua]], [[Akawai]], [[Anauya]], [[Arawak]], [[Arekêna]], [[Arinagoto]], [[Ature]], [[Auaké]] (Arutani), [[Avani]], [[Ayamán]], [[Baníwa do Içana]], [[Baré]], [[Barí]], [[Betoi]], [[Bubure]], [[Burede]], [[Kaliána|Caliana]] (Sape), [[Camaracoto]], [[Caracas Indijanci|Caracas]], [[Chacopata]], [[Chaguan]], [[Chaké]], [[Chayma]],  [[Chikena]], [[Coanao]], [[Core]], [[Cuaga]], [[Cuiba]], [[Cuibas]] /Jirajaran/, [[Cuica]], [[Cumanagoto]], [[Cuneguara]], [[Cunuana]], [[Curasicana]], [[Curripaco]], [[Decuana]], [[Galibi]], [[Gayónes]], [[Guaharibo]], [[Guahíbo|Guahibo]], [[Guajiro]] (Goajiro), [[Guaykeri|Guaiqueri]], [[Guamo]], [[Guaykeri]], [[Japrería]], [[Jirajara]], [[Maco]], [[Macoa]], [[Mucuñuques]], [[Maitsi]], [[Makú]], [[Makuxi]], [[Mandawáka|Mandahuaca]], [[Mape]], [[Mapoye|Mapoyo]] (Mapoye), [[Maquiritare]], [[Mariusa]], [[Motilón]], [[Mutú]]s, [[Ninam]], [[Onoto]], [[Otomaco]], [[Panare]], [[Paraujano]], [[Pariri|Pariri /Venezuela/]], [[Pemeno]], [[Pemon]], [[Piapoco]], [[Piaroa]], [[Piritu]], [[Puinave]], [[Quiriquire]], [[Sáliva]], [[Sanumá]], [[Shamatari]], [[Shirianá]], [[Tagare]], [[Tamanaco (pleme)|Tamanaco]], [[Taparita]], [[Taparito]], [[Taurepan]] (Taulipang), [[Timote]], [[Tivericoto]], [[Toto Indijanci|Toto]], [[Totomaco]], [[Tucuco]], [[Tunebo]], [[Waiká|Uaica]] (Waica), Uaiquiare, [[Warrau]], [[Xaguas]], [[Xiparicot]], [[Yabarana]], [[Yanomami]], [[Yaruro]], [[Yavitero]], [[Yukpa]], [[Yuana|Yoana]] (Hoti), [[Zapara]].
 Vidi članak [[Etničke grupe Venezuele]].
-== Religija ==
-* [[Katolicizam]] – 78%
-* [[Protestantizam]] – 12,8% (uglavnom [[pentekostalizam]])
-* Bez religije – 7%
-* Druge religije – 2,2%.
 == Jezici ==
-U Venezueli  je popisano 46 jezika, od kojih je 40 živih, a za 6  njih nije poznato imaju li živih govornika, ili su izumrli. Službeni je jezik [[španjolski]]. 288&nbsp;496 venezuelanskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji je [[wayuu jezik|wayúu]] (170&nbsp;000).
+U Venezueli je popisano 46 jezika, od kojih je 40 živih, a za 6 njih nije poznato imaju li živih govornika, ili su izumrli. Službeni je jezik [[španjolski]]. 288 496 venezuelanskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji je [[wayuu jezik|wayúu]] (170 000).
-'''Popis jezika:''' [[Akawaio jezik|akawaio jezik]] 180 (popis, 2001.), [[Alemán coloneiro|alemán coloneiro]] ?, [[Arawak jezik|arawak]] 100 ([[SIL International|SIL]], 2002.), [[Arutani jezik|arutani]] 25 (popis, 2001.), [[Baniva jezik|baniva]] '''†''', [[Baniwa jezik|Baniwa]] 610 (SIL, 2007.), [[Baré jezik|baré]] '''†''', [[Barí jezik|barí]] 1770 (popis, 2001.), [[karipski jezik|carib]], [[Chaima jezik|chaima]] ?, [[Cobaría Tunebo (jezik)|cobaría tunebo]] (nekoliko osoba u venezueli), [[Cuiba jezik|cuiba]] 380 (popis, 2001.), [[Cumanagoto jezik|cumanagoto]] '''†''', [[Curripaco jezik|curripaco]] 3460 (popis, 2001.), [[Eñepa jezik|e’ñapa woromaipu]] 3540 (popis, 2001.), [[Guahibo jezik|guahibo]] 11&nbsp;200  (popis, 2001.), [[Guarequena jezik|guarequena]] 160 (popis, 2001.), [[Japrería jezik|japrería]] 95 (SIL, 2002.), [[Maco jezik|maco]] 2500 (J. Miller, 2002.), [[Macushi jezik|macushi]] 600, [[Mandahuaca jezik|mandahuaca]] 3000 (Gaceta Indigenista, 1975.), [[Mapoyo jezik|mapoyo]] 12 (popis, 2001.), [[Maquiritari jezik|maquiritari]] 5520 (popis, 2001.), [[Nhengatu jezik|nhengatu]] 2000 (Mosonyi, 1987), [[Ninam jezik|ninam]] 100, [[Paraujano jezik|paraujano]] ?, [[Pemon jezik|pemon]] 5000 (V. Becsky, 2001.), [[Pémono jezik|pémono]] 1 (M. Muller, 2000.), [[Piapoco jezik|Piapoco jezik]] 1450 (popis, 2001.), [[Piaroa jezik|Piaroa jezik]] 12&nbsp;200 (popis, 2001.), [[Puinave jezik|Puinave jezik]] 880 (popis, 2001.), [[Pumé jezik|pumé]] 5840 (popis, 2001.), [[Sáliba jezik|sáliba]] 250 (W. Adelaar, 1991.), [[Sanumá jezik|sanumá]] 4610 (2000.), [[Sapé jezik|sapé]] 5 (E. Migliazza, 1977.), [[Sikiana jezik|sikiana]] (u Venezueli je možda izumro), [[španjolski]] 21&nbsp;500&nbsp;000 (1995.), [[Tamanaku jezik|tamanaku]] '''†''', [[venezuelski znakovni jezik]], [[Warao jezik|warao]] ili guarau 28&nbsp;100 (2007.), [[Wayuu jezik|wayuu]] ili goajiro 170&nbsp;000 (SIL, 1995.), [[Yabarana jezik|yabarana]] 35 (E. Migliazza, 1977.), [[Yanomamö jezik|yanomamö]] 15&nbsp;700 (2000.), [[Yavitero jezik|yavitero]] '''†''', [[Yukpa jezik|yukpa]] 6130 (2007.), [[Yuwana jezik|yuwana]] 300 (popis, 1970.).
+'''Popis jezika:''' [[akawaio jezik]] 180 (popis, 2001.), [[alemán coloneiro]] ?, [[Arawak jezik|arawak]] 100 ([[SIL International|SIL]], 2002.), [[Arutani jezik|arutani]] 25 (popis, 2001.), [[Baniva jezik|baniva]] '''†''', [[Baniwa jezik|Baniwa]] 610 (SIL, 2007.), [[Baré jezik|baré]] '''†''', [[Barí jezik|barí]] 1770 (popis, 2001.), [[karipski jezik|carib]], [[Chaima jezik|chaima]] ?, [[Cobaría Tunebo (jezik)|cobaría tunebo]] (nekoliko osoba u venezueli), [[Cuiba jezik|cuiba]] 380 (popis, 2001.), [[Cumanagoto jezik|cumanagoto]] '''†''', [[Curripaco jezik|curripaco]] 3460 (popis, 2001.), [[Eñepa jezik|e’ñapa woromaipu]] 3540 (popis, 2001.), [[Guahibo jezik|guahibo]] 11 200  (popis, 2001.), [[Guarequena jezik|guarequena]] 160 (popis, 2001.), [[Japrería jezik|japrería]] 95 (SIL, 2002.), [[Maco jezik|maco]] 2500 (J. Miller, 2002.), [[Macushi jezik|macushi]] 600, [[Mandahuaca jezik|mandahuaca]] 3000 (Gaceta Indigenista, 1975.), [[Mapoyo jezik|mapoyo]] 12 (popis, 2001.), [[Maquiritari jezik|maquiritari]] 5520 (popis, 2001.), [[Nhengatu jezik|nhengatu]] 2000 (Mosonyi, 1987), [[Ninam jezik|ninam]] 100, [[Paraujano jezik|paraujano]] ?, [[Pemon jezik|pemon]] 5000 (V. Becsky, 2001.), [[Pémono jezik|pémono]] 1 (M. Muller, 2000.), [[Piapoco jezik]] 1450 (popis, 2001.), [[Piaroa jezik]] 12 200 (popis, 2001.), [[Puinave jezik]] 880 (popis, 2001.), [[Pumé jezik|pumé]] 5840 (popis, 2001.), [[Sáliba jezik|sáliba]] 250 (W. Adelaar, 1991.), [[Sanumá jezik|sanumá]] 4610 (2000.), [[Sapé jezik|sapé]] 5 (E. Migliazza, 1977.), [[Sikiana jezik|sikiana]] (u Venezueli je možda izumro), [[španjolski]] 21 500 000 (1995.), [[Tamanaku jezik|tamanaku]] '''†''', [[venezuelski znakovni jezik]], [[Warao jezik|warao]] ili guarau 28 100 (2007.), [[Wayuu jezik|wayuu]] ili goajiro 170 000 (SIL, 1995.), [[Yabarana jezik|yabarana]] 35 (E. Migliazza, 1977.), [[Yanomamö jezik|yanomamö]] 15 700 (2000.), [[Yavitero jezik|yavitero]] '''†''', [[Yukpa jezik|yukpa]] 6130 (2007.), [[Yuwana jezik|yuwana]] 300 (popis, 1970.).
-=== Hrvati u Venezueli ===
-{{glavni|Hrvati u Venezueli}}
-Iako je [[Hrvati|hrvatska]] zajednica u Venezueli mala, dala je nekoliko poznatih osoba kao što su glumica [[Gabriela Spanic]], književnik [[Mladen Beg]], slikar i pjesnik [[Luis Lukšić]], a najveća imena su [[Mirko Sančević]] i [[Zdravko Sančević]], poznati znanstvenik, diplomat, javni radnik i profesor.
 == Gospodarstvo ==
-Gospodarstvom dominira [[naftna industrija|industrija]] s jednom trećinom [[BDP]]-a, 80&nbsp;% izvoznih prihoda i  više od polovice ukupnih proračunskih prihoda. Najveći problemi gospodarstva su ovisnost o cijenama nafte na svjetskom tržištu, visoka [[nezaposlenost]] i [[inflacija]].
+Gospodarstvom dominira [[naftna industrija|industrija]] s jednom trećinom [[BDP]]-a, 80 % izvoznih prihoda i više od polovice ukupnih proračunskih prihoda. Najveći problemi gospodarstva su ovisnost o cijenama nafte na svjetskom tržištu, visoka [[nezaposlenost]] i [[inflacija]].
 [[BDP]] je za 2004. procijenjen na 5800 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u.
 == Glazba ==
-Najveći venezuelski glazbenik izrastao iz programa [[El Sistema]] je dirigent [[Gustavo Dudamel]] i uz njega [[Diego Matheuz]].<ref>[http://magazin.hrt.hr/440680/matija-dedic-i-diego-matheuz-jazz-klasika Magazin HRT] MŠ/HRT: ''HRT  Matija Dedić i Diego Matheuz, jazz & klasika''. 24. travnja 2018. (pristupljeno 30. travnja 2018.)</ref>
+Najveći venezuelski glazbenik izrastao iz programa [[El Sistema]] je dirigent [[Gustavo Dudamel]] i uz njega [[Diego Matheuz]].<ref>[http://magazin.hrt.hr/440680/matija-dedic-i-diego-matheuz-jazz-klasika Magazin HRT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180501004810/http://magazin.hrt.hr/440680/matija-dedic-i-diego-matheuz-jazz-klasika |date=1. svibnja 2018. }} MŠ/HRT: ''HRT Matija Dedić i Diego Matheuz, jazz & klasika''. 24. travnja 2018. (pristupljeno 30. travnja 2018.)</ref>
 == Bilješke ==
@@ Redak 94: / Redak 84: @@
 {{Wječnik|Venecuela}}
 == Vanjske poveznice ==
-*[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 Matica iseljenika] Španjolska Croatica u Argentini, Venezueli, Peruu i Urugvaju
+*[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 Matica iseljenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118223052/http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 |date=18. siječnja 2012. }} Španjolska Croatica u Argentini, Venezueli, Peruu i Urugvaju
 {{Južna Amerika}}
@@ Redak 100: / Redak 90: @@
 {{OPEC}}
 {{Organizacija američkih država}}
-[[Kategorija: Venezuela| ]]
+[[Kategorija:Venezuela| ]]