Dubravka Šeparović Mušović: razlika između inačica

Dubravka Šeparović Mušović
Rođenje	14. kolovoza 1970. ; Dubrovnik
Žanrovi	ozbiljna glazba
Zanimanje	operna pjevačica
Angažman	HNK Zagreb
Stranica	www.dubravka-musovic.com
Nagrade
	Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića ; nagrada Orlando ; nagrada Grada Zagreba ; nagrada Milka Trnina ;
	Portal o glazbi
	Portal o životopisima

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 11. svibnja 2023. u 13:58

Dubravka Šeparović Mušović (Dubrovnik, 14. kolovoza 1970.) je hrvatska operna pjevačica.

Životopis

Školovanje

U rodnom gradu Dubrovniku završila je nižu glazbenu školu. Prve javne nastupe ostvarila je kao članica violončelističkog Kvinteta sv. Petra, a uz to je bila članicom dubrovačkog zbora Katedralni madrigalisti. Po završetku Prirodoslovno-matematičke gimnazije, nastavila se školovati u Zagrebu., gdje je 1993. diplomirala na Arhitektonskom fakultetu. Studij solo pjevanja pohađala je u razredu prof. Snježane Bujanović-Stanislav na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je diplomirala 1998. i magistrirala 2000. godine. Usavršavala se kod Ruže Pospiš-Baldani, Dunje Vejzović, Eve Blahove i Carol Byers.

Uloge

Tijekom studija istakla se kao Madame Flora u operi Medium Gian Carla Menottija, koja je bila izvedba u suradnji Muzičke Akademije i Kazališta Kerempuh. Godine 1999. privukla je pozornost u ulozi Cezara u operi Julije Cezar G. F. Händela u produkciji "Vero" u suradnji s Dunjom Vejzović na Zagrebačkim ljetnim večerima. U Karlovym Varyma 1999. osvojila je drugu nagradu i nagradu praške Državne opere, što joj je otvorilo vrata za operni debi u ulozi Carmen u Pragu 2000. godine. Slijedio je poziv za Amneris u Brnu 2002. godine. U međuvremenu, 2001. godine, postala je članica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Prva uloga na zagrebačkoj opernoj pozornici bila je Zitta u Puccinijevom Gianni Schicchiu, slijedila je Marina u Borisu Godunovu M. P. Musorgskog i uloga Romea u operi Capuleti e i Montecchi Vincenza Bellinija. Ulogom Elettre u Mozartovom Idomeneu 2003. označena je kao pjevačica sa smislom za neobična režijska rješenja. Te je godine nagrađena Nagradom „Marijana Radev“ i Nagradom hrvatskog glumišta. Nadovezali su se nastupi u ulogama Amneris, Eboli i Charlotte, a iste 2003. godine gostovala je s Janačekovim divadlom iz Brna kao Amneris i Carmen na njihovoj japanskoj turneji. Ulogu Amneris ostvarila je u Ljubljani 2004. godine. Od 2005. do 2010. godine redovito je gostovala u njemačkom gradu Saarbrückenu i nastupala u ulogama Eboli, Adalgise, Begbick (Uspon i pad grada Mahagonija Kurta Weilla), te kao Fricka u Wagnerovom Rajninom zlatu, zatim Santuzza, Judit u Bartókovom Dvorcu modrobradog i nezaobilazna Carmen. Na 10. Antikenfestspiel u Trieru (2007.) u otvorenom amfiteatru, predstavila se kao Dalila u operi Samson i Dalila Camillea Saint-Saënsa, koju je 2009. godine ponovno pjevala u St. Galenu na Ljetnom festivalu. Opera u Grazu angažirala je Dubravku Šeparović Mušović u ulozi Ježibabe u Rusalki Antonína Dvořáka koju je režirao proslavljeni Stefan Herheim. Uslijedio je i poziv za premijeru Rusalke (na njemačkom) u Volksoperi u Beču 2010., koju je pjevala i u sezonama 2011. i 2012. godine. U Klagenfurtu se predstavila kao Amneris u režiji Torstena Fischera (2010.) i u sedam izvedbi Mahlerove Druge simfonije. U ljetu 2010. gostovala je u Peking gdje je u prvoj kineskoj izvedbi Salome Richarda Straussa nastupila u ulozi Herodias. U međuvremenu, u Zagrebu se nižu Carmen, Santuzza, Mère Marie, te Kundry (2011.) i Ortrud ( 2013.). Upravo je jedinstvenom kreacijom Wagnerove Kundry iz Parsifala osvojila žirije i pripale su joj nagrade „Tito Strozzi“, „Marijana Radev“ i Nagrada grada Zagreba. U Gärtnerplatzttheatru u Münchenu, 2014. godine,nastupila je kao Amneris u Verdijevoj operi Aida.

Priznanja

Za nastup na Riječkim ljetnim večerima s proslavljenim tenorom Joséom Curom primila je strukovnu nagradu "Milka Trnina" Hrvatskog društva glazbenih umjetnika. Nastupi u rodnom Dubrovniku, na Dubrovačkim ljetnim igrama, ovjenčani su Nagradom "Orlando" čak dva puta, prvo 2000. godine.za intepretaciju Brahmsovih djela, a drugi put 2013., za koncert "Hommage à Milka Trnina" kojim je uveličala proslavu 150. obljetnice rođenja slavne hrvatske sopranistice. Odlikovanje "Danica Hrvatska s likom Marka Marulića", uručio joj je predsjednik Ivo Josipović za visoka dostignuća u kulturi 9. listopada 2013. godine.

Istaknuti nastupi

Uz sjajne operne kreacije gaji umjetnica i koncertni izričaj s naglaskom na djela Gustava Mahlera (Dječakov čarobni rog, Pjesma o zemlji, Rückertlieder, Druga simfonija), a Berliozov ciklus Ljetne noći izvela je uz Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Nade Matošević. Sa slavnim njemačkim tenorom Jonasom Kaufmannom pjevala je u koncertnoj izvedbi Wagnerove Rienzi s dirigentom Siegfriedom Kühlerom u Saarbrückenu (2006.), a u koncertnoj izvedbi Samsona i Dalile s Marcom Soustrom pjevala je uz Luksemburšku filharmoniju 2007. u Luxemburgu. Od inozemnih uspjeha valja još navesti izvedbe Beethovenove Devete simfonije na Proljetnom festivalu u Pragu i Brnu s Liborom Pešekom, Verdijeva Requiema u Heidelbergu, Mahlerove Druge simfonije na Festivalu u Wrozławu s Jacekom Paspszykom i Schönbergovih Gurrelieder na Beethovenovom festivalu u Bonnu sa Stefaonom Blunierom. Wagnerov Wesendonck-Lieder pjevala je već više puta, između ostalog s Leopold Hagerom i Christophom Camperstiniem. Na Božićnom koncertu 2013 godine, u Atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, proslavila se sjajnim izvedbama ciklusa Memorie Frane Paraća i Mahlerovih Rückertlieder uz Cantus ansambl pod ravnanjem Berislava Šipuša.Uz Cantus ansambl nastupala je i u Pekingu 2012. godine.

150. obljetnica rođenja Milke Trnine

U 2013. godini u kojoj je bila obilježena 150. obljetnica rođenja velike hrvatske sopranistice Milke Trnine posebno je svojim nastupima u Zagrebu, Dubrovniku, Križu i Beču, dignitetu te proslave doprinosila Dubravka Šeparović Mušović.

Matična kuća

Uz sve operne premijere i predstave u kojima je sudjelovala u svojoj matičnoj kući, u Operi HNK u Zagrebu, Dubravka Šeparović Mušović potvrdila se tako kao danas jedna od najuglednijih opernih i koncertnih pjevačica.

Repertoar

Operni repertoar

Bartok,

Herzog Blaubarts Burg,(na mađarskom jeziku): Judit

Bizet,

Carmen: Carmen

Bellini,

Norma: Adalgisa

Dvořák,

Rusalka, Hexe (na češkom i njemačkom jeziku)

Janaček,

Jenufa: Küsterin

Mascagni,

Cavalleria: Santuzza

Mussorgskij,

Boris: Marina

Poulenc,

Les dialogues des Carmelites: Mere Marie

Saint-Saëns,

Samson et Dalila, Dalila

Strauss,

Salome, Herodias

Strauss ,

Elektra, Klytamnestra

Stravinski,

Oedipus rex, Jocasta

Thomas,

Hamlet, Gertrud

Verdi

Don Carlos, Eboli

Verdi

Aida, Amneris

Wagner,

Das Rheingold, Fricka

Wagner,

Parsifal, Kundry

Wagner,

Lohengrin, Ortrud

Weill,

Mahagonny: Begbick

Koncertni repertoar

Mozart: Requiem

Verdi: Requiem

Beethoven:

9 Sinfonie
Missa Solemnis

Bramhs: Alt-Rhapsodie

Berlioz: Le nuits d'ete

Elgar: The Dream of Gerontius

Mahler:

Rückert –lieder
Das Lied von der Erde
Lieder eines fahrenden Gesellen
II Sinfonie

Wagner: Wesendonklieder

Stravinski: Pribaoutki

Schhönberg: Gurrelieder

Prokofjev: Cantata Alexander Nevsky

Nagrade

2014. - Nagrada Najbolji wagnerijanac, koju dodjeljuje Udruga Richard Wagner iz Zagreba
2013. - Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića
2013. - Nagrada Orlando
2013. - Nagrada publike Grof Čikulin za najbolji dojam za koncert u čast Milke Trnine na Trećim međunarodnim svetkovinama u Lužnici
2012. - Nagrada Grada Zagreba za ulogu Kundry u operi Parsifal Richarda Wagnera u izvedbi Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
2011. - Nagrada Tito Strozzi za ulogu Kundry u operi Parsifal Richarda Wagnera pod ravnanjem Nikše Bareze, u režiji Josefa Schildknechta i izvedbi Opere HNK u Zagrebu
2011. - Nagrada Marijana Radev za ulogu Kundry u operi Parsifal Richarda Wagnera pod ravnanjem Nikše Bareze, u režiji Josefa Schildknechta i izvedbi Opere HNK u Zagrebu, 2011.;
2009. - Plaketa grada Zagreba za ulogu Carmen u istoimenoj operi Georgesa Bizeta
2006. - Nagrada Milka Trnina
2003. - Nagrada Hrvatskog glumišta za ulogu Elettre u Idomeneu Wolfganga Amadeusa Mozarta u izvedbi HNK u Zagrebu
2003. - Nagrada Marijana Radev za ulogu Elettre u Idomeneu Wolfganga Amadeusa Mozarta u izvedbi HNK u Zagrebu
2000. - Druga nagrada na međunarodnom pjevačkom natjecanju Karlovy Vary, posebna nagrada za interpretaciju djela Antonina Dvořžaka i nagrada Statni opera Prag, 2000.;
2000. - Nagrada Orlando
1996. - Rektorova nagrada na Muzičkoj akademiji

Izvori i vanjske poveznice

@@ Redak 19: / Redak 19: @@
 ===Školovanje===
-U rodnom gradu [[Dubrovnik|Dubrovniku]] završila je nižu glazbenu školu. Prve javne nastupe ostvarila je kao članica violončelističkog Kvinteta sv. Petra, a uz to je bila članicom dubrovačkog zbora Katedralni madrigalisti. Po završetku Prirodoslovno-matematičke gimnazije, nastavila se školovati u [[Zagreb|Zagrebu]]., gdje je 1993. diplomirala na [[Arhitektonski fakultet u Zagrebu|Arhitektonskom fakultetu]]. Studij solo pjevanja pohađala je u razredu prof. Snježane Bujanović-Stanislav na [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]], gdje je diplomirala 1998. i magistrirala 2000. godine. Usavršavala se kod [[Ruža Pospiš Baldani|Ruže Pospiš-Baldani]], [[Dunja Vejzović|Dunje Vejzović]], Eve Blahove i [[Carol Byers]].
+U rodnom gradu [[Dubrovnik]]u završila je nižu glazbenu školu. Prve javne nastupe ostvarila je kao članica violončelističkog Kvinteta sv. Petra, a uz to je bila članicom dubrovačkog zbora Katedralni madrigalisti. Po završetku Prirodoslovno-matematičke gimnazije, nastavila se školovati u [[Zagreb]]u., gdje je 1993. diplomirala na [[Arhitektonski fakultet u Zagrebu|Arhitektonskom fakultetu]]. Studij solo pjevanja pohađala je u razredu prof. Snježane Bujanović-Stanislav na [[Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]], gdje je diplomirala 1998. i magistrirala 2000. godine. Usavršavala se kod [[Ruža Pospiš Baldani|Ruže Pospiš-Baldani]], [[Dunja Vejzović|Dunje Vejzović]], Eve Blahove i [[Carol Byers]].
 ===Uloge===
-Tijekom studija istakla se kao Madame Flora u operi Medium [[Gian Carlo Menotti|Gian Carla Menottija]], koja je bila izvedba u suradnji Muzičke Akademije i [[Kazalište Kerempuh|Kazališta Kerempuh]]. Godine [[1999.]] privukla je pozornost u ulozi Cezara u operi Julije Cezar [[Georg Friedrich Händel|G. F. Händela]] u produkciji "Vero" u suradnji s Dunjom Vejzović na Zagrebačkim ljetnim večerima. U [[Karlovy Vary|Karlovym Varyma]] 1999. osvojila je drugu nagradu i nagradu praške Državne opere, što joj je otvorilo vrata za operni debi u ulozi Carmen u [[Prag|Pragu]] 2000. godine. Slijedio je poziv za Amneris u Brnu 2002. godine. U međuvremenu, 2001. godine, postala je članica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Prva uloga na zagrebačkoj opernoj pozornici bila je Zitta u Puccinijevom Gianni Schicchiu, slijedila je Marina u Borisu Godunovu M. P. Musorgskog i uloga Romea u operi Capuleti e i Montecchi [[Vincenzo_Bellini|Vincenza Bellinija]]. Ulogom Elettre u [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartovom]] Idomeneu 2003. označena je kao pjevačica sa smislom za neobična režijska rješenja. Te je godine nagrađena Nagradom „Marijana Radev“ i Nagradom hrvatskog glumišta. Nadovezali su se nastupi u ulogama [[Amnerid|Amneris]], Eboli i Charlotte, a iste 2003. godine gostovala je s Janačekovim divadlom iz [[Brno|Brna]] kao Amneris i Carmen na njihovoj japanskoj turneji. Ulogu Amneris ostvarila je u Ljubljani 2004. godine. Od 2005. do 2010. godine redovito je gostovala u njemačkom gradu [[Saarbrücken|Saarbrückenu]] i nastupala u ulogama Eboli, Adalgise, Begbick (Uspon i pad grada Mahagonija Kurta Weilla), te kao Fricka u Wagnerovom Rajninom zlatu, zatim Santuzza, Judit u [[Béla Bartók|Bartókovom]] Dvorcu modrobradog i nezaobilazna Carmen. Na 10. Antikenfestspiel u [[Trier|Trieru]] (2007.) u otvorenom amfiteatru, predstavila se kao [[Dalila]] u operi [[Samson i Dalila (opera)|Samson i Dalila]] [[Camille Saint-Saëns|Camillea Saint-Saënsa]], koju je 2009. godine ponovno pjevala u St. Galenu na Ljetnom festivalu. Opera u Grazu angažirala je Dubravku Šeparović Mušović u ulozi Ježibabe u [[Rusalka (razdvojba)|Rusalki]] [[Antonin Dvorak|Antonína Dvořáka]] koju je režirao proslavljeni Stefan Herheim. Uslijedio je i poziv za premijeru Rusalke (na njemačkom) u Volksoperi u Beču 2010., koju je pjevala i u sezonama 2011. i 2012. godine. U Klagenfurtu se predstavila kao Amneris u režiji Torstena Fischera (2010.) i u sedam izvedbi Mahlerove Druge simfonije. U ljetu 2010. gostovala je u Peking gdje je u prvoj kineskoj izvedbi Salome [[Richard Strauss|Richarda Straussa]] nastupila u ulozi Herodias. U međuvremenu, u Zagrebu se nižu [[Carmen]], Santuzza, Mère Marie, te Kundry (2011.) i Ortrud ( 2013.). Upravo je jedinstvenom kreacijom Wagnerove Kundry iz Parsifala osvojila žirije i pripale su joj nagrade „[[Tito Strozzi]]“, „[[Marijana Radev]]“ i Nagrada grada Zagreba. U Gärtnerplatzttheatru u [[München|Münchenu]], 2014. godine,nastupila je kao Amneris u [[Giuseppe Verdi|Verdijevoj]] operi [[Aida]].
+Tijekom studija istakla se kao Madame Flora u operi Medium [[Gian Carlo Menotti|Gian Carla Menottija]], koja je bila izvedba u suradnji Muzičke Akademije i [[Kazalište Kerempuh|Kazališta Kerempuh]]. Godine [[1999.]] privukla je pozornost u ulozi Cezara u operi Julije Cezar [[Georg Friedrich Händel|G. F. Händela]] u produkciji "Vero" u suradnji s Dunjom Vejzović na Zagrebačkim ljetnim večerima. U [[Karlovy Vary|Karlovym Varyma]] 1999. osvojila je drugu nagradu i nagradu praške Državne opere, što joj je otvorilo vrata za operni debi u ulozi Carmen u [[Prag]]u 2000. godine. Slijedio je poziv za Amneris u Brnu 2002. godine. U međuvremenu, 2001. godine, postala je članica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Prva uloga na zagrebačkoj opernoj pozornici bila je Zitta u Puccinijevom Gianni Schicchiu, slijedila je Marina u Borisu Godunovu M. P. Musorgskog i uloga Romea u operi Capuleti e i Montecchi [[Vincenzo_Bellini|Vincenza Bellinija]]. Ulogom Elettre u [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartovom]] Idomeneu 2003. označena je kao pjevačica sa smislom za neobična režijska rješenja. Te je godine nagrađena Nagradom „Marijana Radev“ i Nagradom hrvatskog glumišta. Nadovezali su se nastupi u ulogama [[Amnerid|Amneris]], Eboli i Charlotte, a iste 2003. godine gostovala je s Janačekovim divadlom iz [[Brno|Brna]] kao Amneris i Carmen na njihovoj japanskoj turneji. Ulogu Amneris ostvarila je u Ljubljani 2004. godine. Od 2005. do 2010. godine redovito je gostovala u njemačkom gradu [[Saarbrücken]]u i nastupala u ulogama Eboli, Adalgise, Begbick (Uspon i pad grada Mahagonija Kurta Weilla), te kao Fricka u Wagnerovom Rajninom zlatu, zatim Santuzza, Judit u [[Béla Bartók|Bartókovom]] Dvorcu modrobradog i nezaobilazna Carmen. Na 10. Antikenfestspiel u [[Trier]]u (2007.) u otvorenom amfiteatru, predstavila se kao [[Dalila]] u operi [[Samson i Dalila (opera)|Samson i Dalila]] [[Camille Saint-Saëns|Camillea Saint-Saënsa]], koju je 2009. godine ponovno pjevala u St. Galenu na Ljetnom festivalu. Opera u Grazu angažirala je Dubravku Šeparović Mušović u ulozi Ježibabe u [[Rusalka (razdvojba)|Rusalki]] [[Antonín Dvořák|Antonína Dvořáka]] koju je režirao proslavljeni Stefan Herheim. Uslijedio je i poziv za premijeru Rusalke (na njemačkom) u Volksoperi u Beču 2010., koju je pjevala i u sezonama 2011. i 2012. godine. U Klagenfurtu se predstavila kao Amneris u režiji Torstena Fischera (2010.) i u sedam izvedbi Mahlerove Druge simfonije. U ljetu 2010. gostovala je u Peking gdje je u prvoj kineskoj izvedbi Salome [[Richard Strauss|Richarda Straussa]] nastupila u ulozi Herodias. U međuvremenu, u Zagrebu se nižu [[Carmen]], Santuzza, Mère Marie, te Kundry (2011.) i Ortrud ( 2013.). Upravo je jedinstvenom kreacijom Wagnerove Kundry iz Parsifala osvojila žirije i pripale su joj nagrade „[[Tito Strozzi]]“, „[[Marijana Radev]]“ i Nagrada grada Zagreba. U Gärtnerplatzttheatru u [[München]]u, 2014. godine,nastupila je kao Amneris u [[Giuseppe Verdi|Verdijevoj]] operi [[Aida]].
 ===Priznanja===
@@ Redak 27: / Redak 27: @@
 ===Istaknuti nastupi===
-Uz sjajne operne kreacije gaji umjetnica i koncertni izričaj s naglaskom na djela [[Gustav Mahler|Gustava Mahlera]] (Dječakov čarobni rog, Pjesma o zemlji, Rückertlieder, Druga simfonija), a Berliozov ciklus Ljetne noći izvela je uz [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Simfonijski orkestar HRT-a]] pod ravnanjem Nade Matošević. Sa slavnim njemačkim tenorom [[Jonas Kaufmann|Jonasom Kaufmannom]] pjevala je u koncertnoj izvedbi Wagnerove Rienzi s dirigentom Siegfriedom Kühlerom u Saarbrückenu (2006.), a u koncertnoj izvedbi Samsona i Dalile s Marcom Soustrom pjevala je uz Luksemburšku filharmoniju 2007. u Luxemburgu. Od inozemnih uspjeha valja još navesti izvedbe Beethovenove Devete simfonije na Proljetnom festivalu u Pragu i Brnu s Liborom Pešekom, Verdijeva Requiema u [[Heidelberg|Heidelbergu]], Mahlerove Druge simfonije na Festivalu u Wrozławu s Jacekom Paspszykom i Schönbergovih Gurrelieder na Beethovenovom festivalu u Bonnu sa Stefaonom Blunierom. Wagnerov Wesendonck-Lieder pjevala je već više puta, između ostalog sa Leopold Hagerom i Christophom Camperstiniem. Na Božićnom koncertu 2013 godine, u Atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, proslavila se sjajnim izvedbama ciklusa Memorie [[Frano Parać|Frane Paraća]] i Mahlerovih Rückertlieder uz [[ansambl Can|Cantus ansambl]] pod ravnanjem [[Berislav Šipuš|Berislava Šipuša]].Uz Cantus ansambl nastupala je i u [[Peking|Pekingu]] 2012. godine.
+Uz sjajne operne kreacije gaji umjetnica i koncertni izričaj s naglaskom na djela [[Gustav Mahler|Gustava Mahlera]] (Dječakov čarobni rog, Pjesma o zemlji, Rückertlieder, Druga simfonija), a Berliozov ciklus Ljetne noći izvela je uz [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Simfonijski orkestar HRT-a]] pod ravnanjem Nade Matošević. Sa slavnim njemačkim tenorom [[Jonas Kaufmann|Jonasom Kaufmannom]] pjevala je u koncertnoj izvedbi Wagnerove Rienzi s dirigentom Siegfriedom Kühlerom u Saarbrückenu (2006.), a u koncertnoj izvedbi Samsona i Dalile s Marcom Soustrom pjevala je uz Luksemburšku filharmoniju 2007. u Luxemburgu. Od inozemnih uspjeha valja još navesti izvedbe Beethovenove Devete simfonije na Proljetnom festivalu u Pragu i Brnu s Liborom Pešekom, Verdijeva Requiema u [[Heidelberg]]u, Mahlerove Druge simfonije na Festivalu u Wrozławu s Jacekom Paspszykom i Schönbergovih Gurrelieder na Beethovenovom festivalu u Bonnu sa Stefaonom Blunierom. Wagnerov Wesendonck-Lieder pjevala je već više puta, između ostalog s Leopold Hagerom i Christophom Camperstiniem. Na Božićnom koncertu 2013 godine, u Atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, proslavila se sjajnim izvedbama ciklusa Memorie [[Frano Parać|Frane Paraća]] i Mahlerovih Rückertlieder uz [[ansambl Can|Cantus ansambl]] pod ravnanjem [[Berislav Šipuš|Berislava Šipuša]].Uz Cantus ansambl nastupala je i u [[Peking]]u 2012. godine.
 ===150. obljetnica rođenja Milke Trnine===
-U 2013. godini u kojoj je bila obilježena 150. obljetnica rođenja velike hrvatske sopranistice [[Milka Trnina|Milke Trnine]] posebno je svojim nastupima u Zagrebu, Dubrovniku, Križu i [[Beč|Beču]], dignitetu te proslave doprinosila Dubravka Šeparović Mušović.
+U 2013. godini u kojoj je bila obilježena 150. obljetnica rođenja velike hrvatske sopranistice [[Milka Trnina|Milke Trnine]] posebno je svojim nastupima u Zagrebu, Dubrovniku, Križu i [[Beč]]u, dignitetu te proslave doprinosila Dubravka Šeparović Mušović.
 ===Matična kuća===
@@ Redak 38: / Redak 38: @@
 ===Operni repertoar===
-'''[[Bela Bartok|Bartok]]''',
+'''[[Béla Bartók|Bartok]]''',
 Herzog Blaubarts Burg,(na mađarskom jeziku): Judit
-'''[[Bizet]]''',
+'''[[Georges Bizet|Bizet]]''',
 Carmen: Carmen
-'''[[Bellini]],'''
+'''[[Vincenzo Bellini|Bellini]],'''
 Norma: Adalgisa
-'''[[Antonin Dvorak|Dvoržak]],'''
+'''[[Antonín Dvořák|Dvořák]],'''
-Rusalka,Hexe (na češkom i njemačkom jeziku)
+Rusalka, Hexe (na češkom i njemačkom jeziku)
 '''Janaček,'''
@@ Redak 127: / Redak 127: @@
 '''[[Hector Berlioz|Berlioz]]''': Le nuits d'ete
-'''[[Elgar]]''': The Dream of Gerontius
+'''[[Edward Elgar|Elgar]]''': The Dream of Gerontius
 '''[[Gustav Mahler|Mahler]]''':
@@ Redak 145: / Redak 145: @@
 ==Nagrade==
-* 2014. - Nagrada Najbolji wagnerijanac , koju dodjeljuje Udruga Richard Wagner iz Zagreba
+* 2014. - Nagrada Najbolji wagnerijanac, koju dodjeljuje Udruga Richard Wagner iz Zagreba
 * 2013. - Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića
 * 2013. - Nagrada Orlando