Klen
Klen (poljski javor, lat. Acer campestre) prirođeni je javor gotovo čitave Europe, sjevera južne Engleske (gdje je i jedini prirođeni javor), Danske, Poljske i Bjelorusije, kao i Jugozapadne Azije od Turske do Kavkaza, te Sjeverne Afrike u planinama Atlas.
Klen | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Sapindales |
Porodica: | Sapindaceae |
Rod: | Acer |
Vrsta: | A. campestre |
Dvojno ime | |
Acer campestre L. | |
Rasprostranjenost | |
Baze podataka | |
Rasprostranjenost
urediAreal klena prostire se južnom i zapadnom Europom sve do zapadne Azije i zapadne Afrike. Kod nas u Hrvatskoj najčešće raste u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba, obično na uzvišenjima (gredama).
Izgled
urediStablo klena naraste do 20 m. Kora je u mladosti glatka i tanka, dok se u starijoj dobi formira tanak lub sivosmeđe boje, koji se nepravilno i plitko raspucava. Izbojci su sivo-smeđe boje. Pupovi su sitni, na vrhu ušiljeni, obavijeni većim brojem crvenkastosmeđih ljuskica, koje su na vrhovima posute dlačicama. Bočni pupovi su otklonjeni od izbojaka. Listovi su dugi do 7 cm, najčešće peterolapi. Ponekad su donja dva lapa zakržljala, pa znaju djelovati trolapo. Na vrhu su zaobljeni. Cvjetovi se pojavljuju u proljeće za vrijeme listanja, žutozelene su boje, tvore paštitaste cvatove koji stoje uspravno, a kasnije vise. Plod čine perutke, koje međusobno zatvaraju kut od 180 stupnjeva. Krilašca su svijetlosmeđa, na rubovima crvenkasta. Oraščić nije spljošten. Oblik korijenovog sustava ovisi o vrsti tla na kojem raste te može biti srcolik ili tanjurast.
Ljekovitost i jestivost
urediKora stabla i mladih grana ljekovita je i djeluje stežuće .Sok dobiven proljetnim bušenjem stabla može se piti ili ugustiti u slatki sirup.
Podvrste
uredi- Acer campestre subsp. leiocarpum (Opiz) Schwer.
- Acer campestre subsp. marsicum (Guss.) Hayek
- Izvori za podvrste[1]
Galerija
uredi-
ilustracija
-
stablo
-
kora
-
list
-
u jesen