ULEB Euroliga
Euroliga je natjecanje koje je započelo kao Kup europskih prvaka u košarci u sezoni 1958., a prva ga je osvojila momčad ASK Riga.
Euroliga
| |
|---|---|
 | |
| Šport | košarka |
| Države | članice FIBA i ULEB |
| Osnovana | 1957. |
| Broj klubova | 18 |
| Prvaci (2023./24.) |  Panathinaikos Atena
|
| Najuspješniji klub |  Real Madrid (11 naslova)
|
| Službena stranica | euroleague.net |
 Trenutačna sezona
| |
Obrasci natjecanja su se znali mijenjati, ali pravilo je bilo da se prvi dio odigra kup-sustavom, a onda bi momčadi koje su prošle taj izlučni dio bile igrale u skupini po dvokružnom liga sustavu. Prve dvije momčadi bi po završetku igrale jednu utakmicu završnice, koja se igrala na unaprijed određenom mjestu.
U početku je ovo natjecanje okupljalo prvake europskih država, a lanjskom pobjedniku je bilo omogućeno branjenje naslova iduće godine, tako da je jedna država mogla imati i dva predstavnika. Ta je mogućnost bila ukinuta nakon 1985.; baš u razdoblju kad je hrvatska košarka bila na vrhuncu i kad su hrvatski klubovi osvajali naslove europskih prvaka.
Uvođenjem Lige prvaka, pored državnih prvaka, omogućeno je sudjelovanje i inim klubovima iz europskih liga, čiji su klubovi u prijašnjim godinama izborili za svoju državu pravo za određen broj predstavnika u toj Ligi.
Igralo se kup-sustavom, a poslije se dio natjecanja igrao u skupinama te je nazvano Liga prvaka, a početkom devedesetih i Euroliga, od tada u njemu igraju samo najbolji klubovi iz jačih europskih liga kao što su Italija, Španjolska, Grčka, Turska, Rusija, Srbija i Crna Gora, Francuska, Hrvatska, Izrael, a momčadi iz slabijih liga vremenom se nisu uspijevale probiti u ovo natjecanje te su uglavnom igrali u ostalim eurokupovima, kao što su Kup Radivoja Koraća i Kup Raymonda Saporte (bivši Kup pobjednika kupova).
Euroliga je do sezone 1999/2000. bila glavno natjecanje FIBA-e, no tad je nastalo Udruženje europskih profesionalnih klubova i liga (ULEB), te preuzelo Euroligu, te je ona od sezone 2000/01. Euroliga. Te 2000/01. bile su dvije Eurolige: ULEB-ova Euroliga s 24 kluba i FIBA-ina Suproliga s 20 klubova.
Od sezone 2016./17. se Euroliga igra kao jedinstvena liga 16 klubova, s naknadnim doigravanjem.
Najpoznatiji klubovi koji su vodili glavnu riječ tijekom povijesti ovog natjecanja su Real Madrid, Varese, Maccabi Tel-Aviv, Barcelona, Virtus (Kinder) Bologna, CSKA Moskva, a od hrvatskih Split, i Cibona dok su ostali sudionici ovog natjecanja bili i Zadar, Zagreb te Cedevita.
Pobjednici i finalisti
urediFIBA
urediULEB Euroliga
urediKlubovi – pobjednici i finalisti
uredi| Klubo | Država | Pobjednici | Finalisti |
|---|---|---|---|
| Real Madrid | Španjolska
|
1964., 1965., 1967., 1968., 1974., 1978., 1980., 1995., 2015., 2018,
2023. |
1962., 1963., 1969., 1975., 1976., 1985., 2013., 2014., 2022., 2024. |
| CSKA Moskva |  Rusija
|
1961., 1963., 1969., 1971., 2006., 2008., 2016., 2019. | 1965., 1970., 1973., 2007., 2009., 2012. |
| Panathinaikos Atena | Grčka
|
1996., 2000., 2002., 2007., 2009., 2011., 2024. | 2001. (Suproliga) |
| Maccabi Tel-Aviv (Maccabi Elite, Maccabi Electra) |
 Izrael
|
1977., 1981., 2001.(Suproliga), 2004., 2005., 2014. | 1980., 1982., 1987., 1988., 1989., 2000., 2006., 2008., 2011. |
| Varese (Ignis, Mobilgirgi, Emerson) |
 Italija
|
1970., 1972., 1973., 1975., 1976. | 1971., 1974., 1977., 1978., 1979. |
| Olympiakos Pirej | Grčka
|
1997., 2012., 2013. | 1994., 1995., 2010., 2015., 2017.,
2023. |
| Olimpia Milano (Simmenrhal, Billy, Tracer) |
Italija
|
1966., 1987., 1988. | 1967., 1983. |
| ASK Riga |  Latvija
|
1958., 1959., 1960. | 1961. |
| Split (Jugoplastika, POP 84) |
 Hrvatska
|
1989., 1990., 1991. | 1972. |
| Barcelona (Regal Barcelona) |
Španjolska
|
2003., 2010. | 1984., 1990., 1991., 1996., 1997,2021. |
| Virtus Bologna (Sinudyne, Kinder) |
Italija
|
1998., 2001.(ULEB) | 1981., 1999., 2002. |
| Cantú (Squibb, Ford) |
Italija
|
1982., 1983. | |
| Cibona Zagreb | Hrvatska
|
1985., 1986. | |
| Anadolu Efes Istanbul (Anadolu Efes) |
 Turska
|
2021., 2022. | 2019. |
| Fenerbahçe Istanbul (Fenerbahçe Doğuş) |
Turska
|
2017. | 2016., 2018. |
| Dinamo Tbilisi |  Gruzija
|
1962. | 1960. |
| Joventut Badalona | Španjolska
|
1994. | 1992. |
| Žalgiris Kaunas |  Litva
|
1999. | 1986. |
| Bosna Sarajevo |  Bosna i Hercegovina
|
1979. | |
| Virtus Rim (Banco di Roma) |
Italija
|
1984. | |
| Partizan Beograd |  Srbija
|
1992. | |
| Limoges |  Francuska
|
1993. | |
| Akademik Sofija |  Bugarska
|
1958., 1959. | |
| BC Brno (Spartak) |
 Češka
|
1964., 1968. | |
| Benetton Treviso | Italija
|
1993., 2003. | |
| Saski Baskonia Vitoria (Tau Ceramica Baskonia) |
Španjolska
|
2001. (ULEB), 2005. | |
| USK Prag (Slavia) |
Češka
|
1966. | |
| AEK Atena | Grčka
|
1998. | |
| Fortitudo Bologna (Skipper) |
Italija
|
2004. |
Napomena: U zagradama su napisani nazivi pod kojima su se klubovi pojavljivali u finalima.
Zaključno sa sezonom 2023./24.
Uspješnost po državama
uredi| Zemlja | Pobjednik | Finalist | Ukupno finala |
|---|---|---|---|
| Španjolska |
14 | 19 | 33 |
| Italija |
13 | 13 | 26 |
| Grčka |
10 | 8 | 18 |
| Rusija |
8 | 6 | 14 |
| Izrael |
6 | 9 | 15 |
| Hrvatska |
5 | 1 | 6 |
| Turska |
3 | 3 | 6 |
| Latvija |
3 | 1 | 4 |
| Litva |
1 | 1 | 2 |
| Gruzija |
1 | 1 | 2 |
| Francuska |
1 | 1 | |
| Bosna i Hercegovina |
1 | 1 | |
| Srbija |
1 | 1 | |
| Češka |
3 | 3 | |
| Bugarska |
2 | 2 | |
| Države koje više ne postoje | |||
 SSSR |
8 | 6 | 14 |
 Jugoslavija |
6 | 1 | 7 |
 Srbija i Crna Gora ( SR Jugoslavija) |
1 | 1 | |
| Čehoslovačka |
3 | 3 | |
Zaključno sa sezonom 2023./24.
Povezani članci
urediVanjske poveznice
urediIzvori
uredi
