Madrid

Madrid
	; Madrid
	; Zastava ; Grb
	Geslo: De Madrid al Cielo (španj. "Iz Madrida u nebo")
Država	Španjolska
Autonomna zajednica	Zajednica Madrida
Osnivanje	9. stoljeće.
	Vlast
• Gradonačelnik	Manuela Carmena (Ahora Madrid)
	Površina
• Ukupna	607 km²
Visina	667 m
Koordinate	40°23′N 3°43′W / 40.383°N 3.717°W
	Stanovništvo (2005.)
• Entitet	3.228.359; (5.198 stanovnika/km²)
• Metropolitansko područje	5.561.748
Vremenska zona	Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
• Ljeto (DST)	Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj	280xx
Pozivni broj	+34 91
Stranica	munimadrid.es
	; Položaj Madrida u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Madrid

Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005. godine, dok istoimena regija ima 5.561.748 stanovnika.

Zemljopisni položaj

Madrid je smješten u središtu Španjolske, na koordinatama 40°23'N, 3°43'W, na 667 m nadmorske visine.

Povijest

Osnivanje

Prvo naselje na području današnjeg Madrida osniva arapski emir Muhamed I., u drugoj polovici 9. stoljeća (između 860. i 880. godine), podižući gradinu vojnog te vjerskog karaktera, tzv. ribat, na lijevoj obali rijeke Manzanares, na mjestu gdje se danas nalazi kraljevska palača. Uskoro postaje poznata pod imenom Mayrit ( Magerit - u kasteljiziranoj formi). Dakle, Madrid se rodio kao ribat, tj. zajednica vojnog, ali i vjerskog karaktera, gdje su se muslimanski borci pripremali za džihad, sveti rat.

Rekonkvista

Alfons VI. Hrabri (Alfonso VI), kralj Kastilje i Leóna, godine 1079. sa sjevera pokreće ofenzivu, kojoj je cilj zauzimanje Toleda, gdje mu se na putu nalazio Mayrit. Godine 1083. Madrid konačno pada u ruke kršćana i biva naseljen pukom sa sjevera poluotoka.

Madrid Habsburgovaca i Burbona

Veći značaj Madrida počeo je u srednjem vijeku, 1561 g., kada ga je kralj Filip II. (Felipe II.) proglasio prijestolnicom Kraljevine Kastilje i Leona, te iz Toleda, dotadašnje prijestolnice, u njega seli svoj dvor. Jedino se u intervalu između 1601. g. i 1606. godne sjedište Španjolske seli u Valladolid.

U vrijeme tzv. modernog doba od XVI. do XVII. st. Madrid se konsolidira kao prijestolnica nove države, Španjolske. Iza smrti Karla II. (Carlos II), posljednjeg kralja iz habsburške dinastije na španjolskom dvoru, dolaze na vlast francuski Burbonci (los Borbones ) u veljači 1701. godine.

Prvi vladar iz dinastije Burbonaca je Filip V. (Felipe V), unuk Luja XIV.

Za vrijema vladanja Karla III. (Carlos III) napravljeno je puno na pretvorbi Madrida u svjetsku prijestolnicu, uvodeći javnu rasvjetu, urbanizirajući ga s prostranim trgovima s vodoskocima te raskošnim palačama okolo njih.

Građanski rat

Španjolski građanski rat počinje u noći 17. lipnja 1936. kada i do Madrida stižu prve vijesti o pobuni vojske kojoj je na čelu general Francisco Franco, inicirane u španjolskom protektoratu u Maroku. Pobunjenicima je cilj bio ući u grad i srušiti vladu Španjolske "druge" republike. Madrid se pretvorio u tadašnju svjetsku scenu na kojoj se odigravala bitka između fašizma i slobode. I na jednu i na drugu stranu stizala je pomoć u materijalu i ljudstvu iz cijelog svijeta. 28. ožujka 1939. godine trupe generala Franca zauzele su grad dok za to vrijeme tisuće Madriđana bježe prema lukama i preko njih odlaze u druge zemlje, spašavajući tako goli život.

Novi Madrid

U poratno vrijeme grad se obnavlja od teških razaranja. Nakon mračnih 50-ih godina XX. stoljeća, dolazi vrijeme nepovratnog napretka u razmišljanju, modernizaciji industrije i prometnog povezivanja zemlje u kojoj najbitnije mjesto zauzima, dakako, Madrid. Doživljava demografsku eksploziju. Stotine tisuća ljudi se seli iz sela u grad.

Nakon Francove smrti 1975. godine i dolaska na vlast kralja Ivana Karla I. (Juan Carlos I.), dolazi do uspostave demokratskog poretka. Ustavom iz 1978. godine Madrid je potvrđen glavnim gradom Španjolske.

Godine 1979., po prvi put demokratskim putem, dolazi na funkciju gradonačelnika, socijalist, Enrique Tierno Galván.

Administracija i politika

Gradom upravlja gradsko poglavarstvo (španj. Ayuntamiento) čiji se predstavnici biraju svake četiri godine općim pravom glasa svih građana starijih od osamnaest godina.

Gradskom poglavarstvu je na čelu gradonačelnik.

Nakon lokalnih izbora u svibnju 2007 godine ponovno je izabran na to, među Madriđanima izuzetno poštovano, mjesto Alberto Ruiz-Gallardón, kojeg neki več vide kao nasljednika Mariana Rajoya (Rajoy - hrv. Rahoj) predsjednika najjače španjolske oporbene stranke Partido Popular (hrv. Narodna stranka).

Ekonomija

Madrid je poznat kao "lokomotiva" Španjolske. Jedan je od najvećih europskih ekonomskih centara i najveći u Španjolskoj.

Promet

Moderni vlak podzemne željeznice serije 8000

Madridski je javni prijevoz jedan od najučinkovitijih na svijetu. Sastoji se od mreže metroa, prigradskih željeznica (španj. Cercanias) i gradskih autobusa.

Glavna madridška zračna luka je Zračna luka Madrid-Barajas, smještena 12 km sjeveroistočno od centra grada. Madrid ima i manju zračnu luku, Zračna luka Madrid-Cuatro Vientos, koja služi za vojno-civilne svrhe.

Demografija

Godina	Grad	Regija	Postotak
1897	542.739	730.807	74,27
1900	575.675	773.011	74,47
1910	614.322	831.254	73,90
1920	823.711	1.048.908	78,53
1930	1.041.767	1.290.445	80,73
1940	1.322.835	1.574.134	84.04
1950	1.553.338	1.823.418	85,19
1960	2.177.123	2.510.217	86,73
1965	2.793.510	3.278.068	85,22
1970	3.120.941	3.761.348	82,97
1975	3.228.057	4.319.904	74,73
1981	3.158.818	4.686.895	67,40
1986	3.058.812	4.780.572	63,98
1991	3.010.492	4.647.555	64,78
1996	2.866.850	5.022.289	57,08
2001	2.938.723	5.423.384	54,19
2004	3.099.834	5.804.829	53,40
2005	3.155.359	5.964.143	52,90

Kultura i sport

Kultura

Kazališta
Galerije

Muzeji

Muzej Prado

U Madridu se nalazi mnoštvo muzeja među kojima najznačajnije mjesto zauzima muzej Prado koji čuva jednu od najvećih pinakoteka na svijetu.

- Museo Nacional del Prado
- Museo Tyssen-Bornemisza
- Nacionalni muzej kraljice Sofije (Museo Nacional Reina Sofía)
- Nacionalni arheološki muzej (Museo Arqueológico Nacional)

Sport

Košarka
- Real Madrid Baloncesto
Nogomet
Rukomet
Vaterpolo
Odbojka

Obrazovanje

Fakulteti

Znamenitosti

Glavni gradski trg "Plaza Mayor"

Muzej Prado
La puerta del Sol
La Plaza de Oriente
La Plaza Mayor
La Plaza de España
La Plaza de Colón
El Paseo del Prado
La Plaza de Santa Ana
Wanda Metropolitano
Santiago Bernabeu

Gradovi prijatelji

Povezani članci

Napadi u Madridu 11. ožujka 2004.

Vanjske poveznice

Stranica Gradskog poglavarstva - Javni prijevoz
Digitalni vodič
Madripedia Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. lipnja 2010. (Wayback Machine)

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Madrid

Asunción, Paragvaj	Berlin, Njemačka
Bogotá, Kolumbija	Budimpešta, Mađarska
Buenos Aires, Argentina	Bruxelles, Belgija
Bordeaux, Francuska	Caracas, Venezuela
Guatemala, Guatemala	Havana, Kuba
La Paz, Bolivija	Lima, Peru
Lisabon, Portugal	Managua, Nikaragva
Manila, Filipini	Mexico City, Meksiko
Montevideo, Urugvaj	Moskva, Rusija
Nouakchott, Mauretanija	New York, SAD
Panama, Panama	Pariz, Francuska
Peking, Kina	Prag, Češka
Quito, Ekvador	Rabat, Maroko
Rio de Janeiro, Brazil	Rim, Italija
San José, Kostarika	San Juan, Portoriko
San Salvador, Salvador	Santiago de Chile, Čile
Santo Domingo, Dominikanska R.	Sarajevo, BIH
Tegucigalpa, Honduras	Varšava, Poljska

Madrid
Madrid
Zastava Grb
Geslo: De Madrid al Cielo (španj. "Iz Madrida u nebo")
Država	Španjolska
Autonomna zajednica	Zajednica Madrida
Osnivanje	9. stoljeće.

Vlast
• Gradonačelnik	Manuela Carmena (Ahora Madrid)

Površina
• Ukupna	607 km²
Visina	667 m
Koordinate	40°23′N 3°43′W / 40.383°N 3.717°W / 40.383; -3.717

Stanovništvo (2005.)
• Entitet	3.228.359 (5.198 stanovnika/km²)
• Metropolitansko područje	5.561.748

Vremenska zona	Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
• Ljeto (DST)	Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj	280xx
Pozivni broj	+34 91
Stranica	munimadrid.es

Položaj Madrida u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Madrid