Idi na sadržaj

UNIX

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Lista trenutno pokrenutih procesa na Unix-u
Uređivanje shell skripte sa ed editorom
'man' komanda može prikazati ;man' (manual) stranicu svake komande na Unix-u
Linux operativni sistem je ustvari moderni Unix sistem. Sadrži moderan GUI, no mnogi korisnici još uvijek preferiraju komandnolinijski interfejs. Skoro svaki grafički progam za Linux ima i svog ekvivalenta u komandnolinijskom načinu rada.

UNIX ili Unix je operativni sistem za računare razvijen 1960-ih i 1970-ih od strane uposlenika AT&T Bell Labs kompanije.[1] Danas se Unix varijante dijele na različite načine, na one napravljene od strane kompanija (komercijalne) ili na open source (besplatne) varijante. Nastao je nakon što je skupina programera frustrirana veličinom i kompleksnošću Multics operativnog sistema, odlučila da naprave pojednostavljeni sistem koji će imati sličnu filozofiju i ideje Multics-a.[2]

UNIX operativni sistemi su višekorisnički (multiuser) i višezadaćni (multitasking). Obično su rađeni za servere i radne stanice. Većina UNIX sistema su proprietary - rade samo na hardveru proizvođača koji je i napravio tu verziju UNIX-a. Trenutno kompanija The Open Group ima prava na korištenje Unix imena. Samo operativni sistemi koji se slažu sa Single UNIX specifikacijama se mogu nazvati Unix-olikima sistemima (operativni sistemi koji su bazirani na Unix-u, slični Unix-u). Unix je napisan u C programskom jeziku. I C programski jezik i Unix su razvijeni od strane AT&T Bell Labs-a i distribuirani u vladinim organizacijama i akademskim ustanovama, pa je to dovelo do prebacivanja Unix-a na razne računarske platforme. Kao rezultat, Unix je postao sinonim za otvorene sisteme (open system). Linux, jedan od Unix klonova koji su potpuno besplatni i dostupni svima, postaje sve popularniji kao alternativa komercijalnom operativnom sistemu, kao što je Microsoft Windows.

Besplatni Unix sistemi

[uredi | uredi izvor]

Godine 1983, Richard Stallman je objavio svoj rad na GNU projektu, ambicioznom pokretu koji je trebao da napravi potpuno besplatan Unixoliki operativni sistem, koji bi svako mogao isprobati (besplatno), distribuirati ga i mjenjati po želji. Taj cilj je postignut 1992. godine. Projekat pravljenja kernela pod imenom GNU/Hurd nije bio završen, no Linux operativni sistem je bio jedan od sistema koj isu bili kompaktibilni sa GNU/Hurd-om. Ovi "GNU/Linux" sistemi se najčešće odnose na Linux operativne sisteme. Nastale su LInux distribucije, koje sadrže osnovni sistem sa kernelom i dodatne aplikacije (češće se nazivaju paketi). Neke od najpoznatijih su SUSE Linux, Red Hat Enterprise Linux, Ubuntu, Debian, Slackware, Mandriva Linux i Gentoo. Pored Linuxa postoje i druge implementacije Unix-a, kao što us BSD sistemi, ili Mac operativni sistem.

Podjela UNIX klonova

[uredi | uredi izvor]

Kako postoje mnogi Unix klonovi, postoji i posebna podjela među njima. Naime, oni se najčešće dijele na klonove zatvorenog koda (besplatne, ali bez uvida u izvorni kod) i na klonove koji us potpuno besplatni (open source).

Klonovi zatvorenog koda

[uredi | uredi izvor]

Klonovi otvorenog koda

[uredi | uredi izvor]

BSD derivati:

Pogledajte kompletan spisak za više informacija.

Razvoj

[uredi | uredi izvor]

Razvoj UNIX OS-a je počeo u firmi AT&T krajem 60-ih i početkom 70-ih godina XX vijeka. Najzaslužniji su Ken Thompson, Dennis Ritchie i Douglas McIlroy.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Ritchie, D.M.; Thompson, K. (juli 1978). "The UNIX Time-Sharing System". Bell System Tech. J. 57 (6): 1905–1929. CiteSeerX 10.1.1.112.595. doi:10.1002/j.1538-7305.1978.tb02136.x. Pristupljeno 9. 12. 2012. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Ritchie, Dennis M. "The Evolution of the Unix Time-sharing System" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 3. 4. 2017. Pristupljeno 9. 1. 2017.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]