Idi na sadržaj

Preslica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Preslica
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaPteridophyta
RazredEquisetopsida
RedEquisetales
PorodicaEquisetaceae
RodEquisetum
VrstaE. arvense
Dvojno ime
Equisetum arvense
L.
Sinonimi
  • Allosites arvense Brogn.
  • Equisetum arvense fo. arcticum (Rupr.) M. Broun
  • Equisetum arvense fo. boreale (Bong.) Klinge
  • Equisetum arvense fo. campestre (Schultz) Klinge
  • Equisetum arvense fo. ramulosum (Rupr.) Klinge ex Scoggan
  • Equisetum arvense subsp. boreale (Bong.) Á. Löve
  • Equisetum arvense subsp. ramulosum (Rupr.) W.F. Rapp
  • Equisetum arvense var. arcticum Rupr.
  • Equisetum arvense var. campestre (Schultz) Rupr.
  • Equisetum arvense var. ramulosum Rupr.
  • Equisetum boreale Bong.
  • Equisetum calderi B. Boivin
  • Equisetum campestre Schultz
  • Equisetum saxicola Suksd.

Preslica (lat.Equisetum arvense), poznata i pod nazivima: konjski rep, koseterka, njivska preslica, poljska preslica, rastavić, šutkavac, je biljna vrsta iz porodice Equisetaceae. Jedan je od vrlo rasprostranjenih korova koji se teško iskorjenjuje. Ubraja se u red papratnjača

Preslica
Mlada preslica
Preslica voli vlažno i močvarno zemljište
Preslica podanak

Rasprostranjenost

[uredi | uredi izvor]

Raste u močvamom tlu, na pjeskovitim livadama i poljima, te duž željezničkih nasipa.

Karakteristike

[uredi | uredi izvor]

Ima trajnu podzemna stabljika je crne boje i poput niti rasprostranjuje se u dubinu i širinu. Jako je otporna. Stabljika je uspravna s tankim i brojnim listovima u pršljenu radi čega se naziva i "konjskim repom".

Hemijski sastav

[uredi | uredi izvor]

Sadrži i do 12% kremne kiseline, što zavisi od zemljišta na kojem uspijeva i od starosti biljke. Starija biljka sadrži više ove kiseline, ali obliku koji se teže otapa u vodi. Sadrži također saponina ekvizetonina do 5%, što je posebno važno, jer se smatra da djeluje kao diuretik. Navodno sadrži alkaloide: nikotin, trimetoksipiridin i dimetilsulfon i flavonide (ekvizeterin, izokvercitrin), te organskih kiselina (jabučne, askorbinske i oksalne), smole, tanine, pektina nekih gorkih materija, karotenoida i dosta neorganskih soli: kalcij karbonata, kalij sulfata, kalij hlorida, magnezija, željeza i mangana.[1][2]

Upotreba

[uredi | uredi izvor]

Za lijek se skuplja cijela biljka. Mnogostruka ljekovitost preslice bila je poznata još u starom vijeku. Jedno je od najboljih sredstava za liječenje bolesti pluća, posebno kod plućnih krvarenja i tuberkuloze pluća. Preslica je veoma dobra u liječenju svih oblika malokrvnosti, jer pospješuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Nenadoknadivo je sredstvo u liječenju čira na želucu, fistula na debelom crijevu i drugih oblika čireva, zatim u liječenju bolesti mokraćnih organa. Mladi listovi preslice se mogu koristiti u ishrani kao dodatak salatama.

Primjena u narodnoj medicini

[uredi | uredi izvor]

Poljska preslica se više primjenjuje u narodnoj nego u oficielnoj medicini i pored toga što je u velikom broju svjetskih farmakopeja[1][2] navedena kao oficijelna ljekovita biljka. Zbog astringentnog djelovanja upotrebljava za liječenje otvorenih rana kod kojih je teško zaustaviti krvarenje. Narodni ljekari i travaru preporučuju da se preslica izgnječi i stavi direktno na ranu. Ako nije moguće naći svježu, rana se može posuti izmrvljenom suhom preslicom. Česta je upotreba preslice kod problema sa urinarnim traktom te se koristi i u čajnim mješavinama za liječenje urinarne infekcije. Zavisno od potreba, čaj od preslice se može pripremiti na nekoliko različitih načina.[3][4]

Dodatna literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Dr. Enes Hasanagić, Ljekovito bilje i jetra, Svjetlost, Sarajevo, 1984.
  • Sadik Sadiković, Narodno zdravlje, Svjetlost, Sarajevo, 1980.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Brit. Herb Pharm (1983)
  2. ^ a b Njemačka Komisija E: The Complete German Comission E Monographs, 1988. Američko izdanje, str. 150
  3. ^ Priprema čaja od preslice
  4. ^ "Priprema čaja od preslice 2". Arhivirano s originala, 24. 10. 2015. Pristupljeno 6. 1. 2015.