Nuklid
Nuklid ili nukleid, je termin prema atomskom jezgru, poznatom i kao nuklearna vrsta). To je atom koji je okarakteriziran njegovim brojem protona,Z', brojem neutron],'N inuklearnim energetskim stanjem.[1]
Riječ nuklid svao je Truman P. Kohman, 1947.[2][3] Kohman je definiao nuklid kao "vrstu atoma okarakteriziranu sastavom njegovog jezgra" koji sadrže određeni broj neutrona i protona. Termin se tako izvorno fokusirao na jezgro.
Nuklidi vs izotopi
[uredi | uredi izvor]Nuklid je vrsta atoma sa specifičnim brojem protona i neutrona u jezgru, naprimjer 13ugljik sa še protona i sedam neutrona. Koncept nuklida (koji se odnosi na pojedine jezgarne vrste) naglašava nuklearna nad hemijskim svojstvima, dok koncept izotop (grupiranje svih atoma svakog elementa) naglašava hemijska nad jezgarnim. Broj neutrona ima velike učinke na nuklearna svojstva, ali njegov učinak na hemijske reakcije je zanemariv za većinu elemenata. Čak i u slučaju najlakših elemenata, gdje omjer broja neutrona i atomskog broja najviše varira između izotopa, obično ima samo mali učinak, ali je važan u nekim okolnostima (za vodik, najlakši element, izotopski efekt je dovoljno velik da snažno utiče na biološke sisteme. Budući da je izotop stariji pojam, poznatiji je od nuklida, a i dalje se povremeno koristi u kontekstima u kojima bi nuklid mogao biti prikladniji, poput nuklearne tehnologije i nuklearne medicine.
Simboli
[uredi | uredi izvor]U izrazu bilo kojeg nuklidskog grupiranja imamo:
- A simbolizira maseni broj, odnosno zbir broja protona i broja neutrona.
- Z je atomski broj, koji se podudara s brojem protona.
- M je simbol hemijskog elementa odgovarajućeg atoma, povezan s brojem protona.
- Prema tome, broj neutrona se izračunava iz masenog broja i atomskog broja ( N = A - Z )
Nuklid sa sekvencom orbitale Z elektrona čini atom. To znači da je u principu njegov zapis identičan zapisu hwmijskog elementa. Dakle, svaki nuklid se imenuje prema simbolu atoma koji generira, a njemu prethode vrijednosti A i Z s predznakom za A i reprezentativnim pretpopisom Z:
|
A
Z
|
M |
M je hemijski simbol jezgra, prema njegovom broju protona. Neki drugi potez, tilda, zvjezdica ili znak pored A znači da struktura nije najmanja moguća energija.
Uobičajeno je odreći se Z indeksa, jer on daje suvišne informacije sa simbolom. Dakle, simbol elementa kojem prethodi maseni broj kao natpis, ili naziv elementa koji je crticom pridružen masenom broju, prihvaćen je kao nuklidni zapis.
Naprimjer, nuklid od šest protona i šest neutrona može biti simboliziran ili označen 12C ili ugljik-12:
|
12
|
C 12Ugljik |
To su naučno prihvaćena pravila nomenklature koja odgovaraju Nomenklatura anorganske hemije. Preporuke iz 2005. (IUPAC-ova Crvena knjiga), kao što se može naći u njenom odjeljku IR-3.3.[4]
Tipovi nuklida
[uredi | uredi izvor]
Iako se riječi nuklid i izotop često koriste naizmjenično, postojanje izotopa zapravo je samo jedna veza između nuklida. Sljedeća tabela imenuje neke druge relacije.
| Označavanje | Obilježje | Primjer | Napomene |
|---|---|---|---|
| Izotopi | Jednak broj protona (Z1 = Z2) | 12Ugljik, 13ugljik, |14ugljik | |
| Izoton | Jednak broj neutronaequal (N1 = N2) | 13Ugljik, 14 dušik, 15kisik | |
| Izobari | Jdnak maseni broj (Z1 + N1 = Z2 + N2) | 17 Dušik, |17 kisik, |17fluor | Vidi Beta-raspad |
| Izodijafere | Jednak višak neutrona (N1 − Z1 = N2 − Z2) | 13Ugljik, 15dušik, 17kisik | Primjeri su izodijesfere sa viškom jednog neutrona. Nuklid i njegov alfa-raspad su izodijsferi. |
| Ogledalsk jezgra | Razmijenjeni su neutronski i protonski broj (Z1 = N2 I Z2 = N1) |
3Vodik, 3helij | |
| Jezgarni izomeri | Isi protonski broj i maseni broj, Ali sa različitim energetskim stanjima |
99Tehnecij, 99mtehnecij | m= metastabilno (dugovječno pobuđeno stanje |
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]- Izotop
- Alfa nuklid
- Monoizotopski element
- Mononuklidni element
- Primordijalni element
- Radionuklid
- Hipernukleus
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ IUPAC (1997). "Nuclide". u A. D. McNaught; A. Wilkinson (ured.). Compendium of Chemical Terminology. Blackwell Scientific Publications. doi:10.1351/goldbook.N04257. ISBN 978-0-632-01765-2. Zanemaren tekst "Compendium of Chemical Terminology" (pomoć)
- ^ Kohman, Truman P. (1947). "Proposed New Word: Nuclide". American Journal of Physics. 15 (4): 356–7. Bibcode:1947AmJPh..15..356K. doi:10.1119/1.1990965.
- ^ Belko, Mark (1. 5. 2010). "Obituary: Truman P. Kohman / Chemistry professor with eyes always on stars". Pittsburgh Post-Gazette. Arhivirano s originala, 14. 12. 2019. Pristupljeno 29. 4. 2018.
- ^ [1]
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Curlie-Science, Chemistry: Periodic Table [2] Arhivirano 2. 11. 2020. na Wayback Machine
- Livechart - Table of Nuclides at The International Atomic Energy Agency
