Idi na sadržaj

Mustafa-paša Ajaspašić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Mustafa-paša Ajaspašić bio je šesti bosanski namjesnik od 22. juna 1593. do 1594.

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Sin je bivšeg velikog vezira Ajas-paše, a bratić tadašnjeg velikog vezira Kodža Sinan-paše. Bio je poznat kao i Sarhoš Mustafa-paša, što bi značilo "pijani Mustafa". Porijeklom je bio Albanac. Na položaju bosanskog namjesnika postavljen je 22. juna 1593. nakon pogibije Gazi Hasan-paše Predojevića. Bitkom kod Siska 1593. počeo je osmansko-austrijski rat, koji će trajati 1606. U to vrijeme austrijska vojska je poslije bitke kod Siska opsjela Petrinju. Tadašnji rumelijski begler-beg, Gazi Hasan-paša Sokolović, sin bivšeg velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića, došao je u pomoć Petrinji i, kad su neprijatelji čuli za dolazak vojske, oni su se povukli. U augustu 1593. Mustafa-paša je s Bošnjacima za samo pet dana zauzeo sisačku tvrđavu. Nakon kratkog vremena Austrijanci su drugi put opsjeli Petrinju te su je osvojili i spalili. Vojska koja je čuvala Sisak, vidjevši da je zapaljena tvrđava Petrinja, iste noći digli su u zrak tvrđavu Sisak, a sami su se povukli prema Kostajnici. Mustafa-paša je poslije toga poplijenio Zagrebačku županiju. Sredinom septembra Bošnjaci su se pridružili Sinan-pašinoj vojsci pod Osijekom. U tom pohodu osvojene su tvrđave Vesprim i Palota u Ugarskoj. U novembru 1593. Sinan-paša se vratio s vojskom u Beograd. Za to vrijeme Austrijanci su uspjeli osvojiti Stolni Biograd ili u Ugarskoj. Na proljeće je austrijska vojska napala tvrđavu Ostrogon i, dok su je opsjedali, Mustafa-paša je s begler-begom Temišvara, Girtli Hasan-pašom, napao opsjedatelje. To je dalo hrabrost vojnicima u tvrđavi te su ovi izašli i pobijedili austrijsku vojsku. Nedugo nakon toga, krajem maja ili početkom juna 1594, Mustafa-paša je smijenjen, a na njegovo mjesto imenovan je Mihalidži Ahmed-paša.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  • Vedad Biščević, Bosanski namjesnici osmanskog doba (1463–1878), Sarajevo, 2006.
  • Salih Sidki Hadžihuseinović, Povijest Bosne, knjiga I, Sarajevo, 1999.