Idi na sadržaj

Morfin

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hemijska struktura morfina

Morfin je alkaloid izolovan iz opijuma, osušenog soka iscijeđenog iz nezrelih čahura maka (lat. Papaver somniferum). Opijum je poznat ljudima od početka civilizacije. Godine 1804. otkriven je aktivni sastojak opijuma - morfin za koji se vjerovalo da predstavlja usavršeni opijum sa svim njegovim efektima, a bez stvaranja ovisnosti, pa se smatralo da je pouzdan, dugotrajan i siguran lijek, što je bila zabluda.

Od oko 13 kilograma svježeg opijuma, koji se dobije sa otprilike jednog hektara zasijanog makom, može se proizvesti oko 1,3 kg morfina u obliku morfin hidrohlorida[1].

Osobine

[uredi | uredi izvor]

Morfin je opioidni analgetik čiji su osnovni, terapijski značajni učinci, analgezija i sedacija. Veže se ponajviše na opioidne receptore i snažno ih aktivira. Dodatno se mogu javiti promjene raspoloženja kao euforija i disforija, pospanost i ošamućenost. Morfin djeluje depresorno na respiratorni centar i na refleks kašljanja, ublažava strah, osjećaj umora i gladi, sužava zjenice, povećava tonus glatke muskulature gastrointestinalnog i urinarnog trakta. Morfin je smeđi prah, a zanimljivo je da se u želucu hidrolizira u inaktivni derivat. Stoga, običnim tabletama ga nije uputno primjenivati, jer mu je učinak izuzetno slab. Donedavno koristio se samo parenteralno. Međutim, danas su napravljene napredne formulacije acidorezistentnih kapsula koje se mogu uspješno primijeniti i oralno.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Opium - Poppy Cultivation, Morphine and Heroin Manufacture". Arhivirano s originala, 4. 11. 2010. Pristupljeno 25. 8. 2010.