Idi na sadržaj

LibreOffice

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
LibreOffice
Početni ekran verzije 6.0.1
Početni ekran verzije 6.0.1
Originalni autor(i)StarDivision
Programer(i)The Document Foundation
Prvo izdanje25. 1. 2011.
Stabilna verzija
  • "Fresh": 7.5.0 / 2. 2. 2023.
  • "Still": 7.4.5 / 26. 1. 2023.
Probna verzija
7.5.0 RC3 / 2. 2. 2023.
Centralna arhivagit.libreoffice.org/core
Programski jezikC++, Java i Python
Operativni sistemLinux, Windows, macOS, FreeBSD, OpenBSD, NetBSD, Android (preglednik)
PlatformaIA-32, x86-64, ARMel, ARMhf, MIPS, MIPSel, PowerPC, Sparc, S390, S390x, IA-64
Standard(i)OpenDocument
Dostupno na110 jezika
VrstaKancelarijski alat za obradu podataka
LicencaMPLv2.0 (sekundarna licenca GNU GPL, LGPLv3+ ili Apache 2.0)
Veb-sajtlibreoffice.org

LibreOffice je komplet kancelarijskih alatki za obradu podataka, koga je razvila "The Document Foundation" kao besplatan softver i zamjena za postojeći OpenOffice.org. U potpunosti je kompatibilan sa ostalim uređivača podataka poput Microsoft Office-a, i dostupan je na nekoliko platformi. Cilj produkcije je da se napravi softver u podrški za ODF datoteke, bez ikakvog zahtjeva za izjavu autorskih prava. Ime LibreOffice je sastavljeno od dvije riječi. Prva riječ Libre, za španskom i francuskom znači besplatan i slobodan, dok je druga riječ Office engleska riječ za kancelariju ili ured. The Document Foundation objavljuje program svakih šest mjeseci, te će uskoro zadati stalni raspored, pa će se LibreOffice objavljivati u martu i u septembru.[1]

LibreOffice je preuzet preko 1,3 milijona puta. Pre-instaliran je kao uobičajeni softver za obradu podataka na sljedećim operativnim sistemima: Ubuntu,[2] openSUSE,[3] Linux Mint,[4] i Fedora.[5]

Komponenta Opis
Writer Program za obradu teksta, najsličniji programima Microsoft Word ili WordPerfect. Ponekad se koristi kao WYSIWYG uređivač.[6]
Calc Program za kalkulisanje (računanje) koji svojim izgledom sliči na programe Microsoft Excel i Lotus 1-2-3, iako ima svoje jedinstvene osobine.[7][8]
Impress Prezentacijski program u ovom paketu, najsličniji programu Microsoft PowerPoint. Prezentacije mogu biti sačuvane u .SWF formatu, što bi dozvolilo da se puste na bilo kojem računaru koji ima instaliran Adobe Flash.[7][9]
Base Program koji služi za menadžment baza podataka sličan programu Microsoft Access. LibreOffice Base dozvoljava korisnicima da kreiraju i uređuju baze podataka, pripremaju i razvijaju razne formulare i izvještaje za lagan pristup podacima. Poput Access-a, može se koristiti za razne sisteme baza podataka kao što su JET, ODBC, MySQL ili PostgreSQL formati.[10]
Draw Program za uređivanje vektorske grafike sličan programu Microsoft Visio te je kompatibilan sa ranijim verzijama CorelDRAW programa. Omogućava spojeve između oblika, koje se rasprostiru u raznim vrstama oblika kao što su razni dijagrami. Preko njega također možete objavljivati, te je po toj usluzi još sličniji programima Microsoft Publisher i Scribus.[11]
Math Aplikacija dizajnirana za pravljenje i uređivanje matematičkih formula. Aplikacija koristi vrstu XML-a za pravljenje formula, kao što je to pred-određeno u specifikacijama OpenDocument formata. Ove formule, mogu biti postavljene odnosno unešene u druge programe LibreOffice paketa, kao što su Writer i Calc.[12]

Historija

[uredi | uredi izvor]

Prvo pojavljivanje

[uredi | uredi izvor]

28. septembra 2010, nekoliko članova koju su radili na OpenOffice.org projektu, napravili su novu grupu koju su nazvali "The Document Foundation". The Document Foundation je kreirala LibreOffice kao nastavak na njihov prethodni projekt OpenOffice.org, jer su imali razloga za brigu da će Oracle Corporation prestati sa razvojom OpenOffice.org-a, ili će staviti određena ograničenja, kao što su uradili sa projektom OpenSolaris.

Nadalo se da će ime LibreOffice biti privremeno, jer su pozvali Oracle da postane član grupe The Document Foundation. Oracle je odbio bilo kakvu donaciju ili korištenje OpenOffice.org-a[13], te je zatražio da svi članovi OpenOffice.org Savjeta Unije (engl. Community Council) koji su imali ikakve veze sa The Document Foundation grupom, napuste pozicije, radi "sukoba interesa".[14]

Go-oo projekt je prekinut za LibreOffice.[15] Sva poboljšanja na OpenOffice.org-u se trenutno programiraju za LibreOffice. Buduća poboljšanja bi trebali biti programirana specifično za LibreOffice.[16]

Oracle je u aprilu 2011. godine, izjavio da će prestati sa komercijonalnim razvojom OpenOffice.org zbog nedostataka programera.[17]

Verzija 3.3

[uredi | uredi izvor]
Program Impress u paketu LibreOffice 3.3.0

LibreOffice 3.3.0 Beta 1, je bio baziran na beta verzije OpenOffice.org-a, te je bio dostupan za preuzimanje od 28. septembra 2010. godine - dana kad je "The Document Foundation" zvanično objavila svoj rad. Prva stabilna verzija 3.3, je objavljena 25. januara 2011.[18] Zbog toga što su The Document Foundation i većina programera primijetili da će LibreOffice zamijeniti OpenOffice.org, nastavili su sa predodređenim numerisanjem.

Radi Oracle-ovih autorskih prava, u OpenOffice.org paketu nisu omogućene sve funkcije koje su sada počele biti dostune u verziji 3.3 LibreOffice-a. Većina funkcija u verziji 3.3, je bila usvojena od već napravljenih proširenja i alternative na Go-oo projekt. Neke od jedinstvenih funkcija su:[19]

  • Unos SVG slika
  • Lotus Word Pro i MS Works filteri za unos
  • Poboljšani unos WordPerfect datoteka
  • Dijaloške kutije za naslove strana
  • Navigator omogućava prikazivanje naslova u standardnom pregledu
  • "Eksperimentalan" način rada, dozvoljava korisnicima korištenje nezavršenih funkcija.
  • Poneka preinstalirana proširenja kao što je Pregledavač Prezentacija u Impress-u.
  • Ikone dokumenata šifrirane po bojama.

Verzija 3.4

[uredi | uredi izvor]

Još jedno veće izdanje LibreOffice paketa je 3.4, objavljeno 3. juna 2011. Iako jeste završeno u potpunosti v3.4, kako je to naglašeno na LibreOffice web stranici ima neke poznate probleme. Stoga je najprikladnije da verzija 3.3.2 bude dostupna svima. Najviše problema u verziji 3.4 je sa kompatibilnošću sa Microsoft Office-om. Nove funkcije i poboljšanja su sljedeća:

  • Manje korištenje memorije.[20]
  • Smanjeno pouzdanje na Javu.[20]
  • Prijelaz na GCC i GNU MAKE radi Windows operativnih sistema.[21]
  • Promjena stila može biti testirana, te ako je neprikladna može biti resetirana u edit programskim menijima program Writer, bez potrebe zatvaranja dijaloga da bi se promijenio stil.[22]
  • Poboljšanja programa Calc, uključujući povećane brzine i kompatibilnost sa Microsoft Excelom, kao i pivot tabele (prije zvane DataPilot u OpenOffice.org i LibreOffice), te podrška za neograničeni broj polja.[23]
  • Poboljšan korisnički interfejs u programima Writer, Impress i Draw, tako da bi u GTK+ na Linux sistemima mogli pružiti bolju integraciju.[23]
  • Nekoliko hiljada linija koda na njemačkom je prevedeno na engleski jezik i preko 5,000 linija koda označenog kao "dead", je uklonjeno iz Writer-a, Calc-a i Impress-a.[23]

Podržani formati

[uredi | uredi izvor]

LibreOffice može uvesti i izvesti razne formate datoteka; mada je izvorna (engl. native) vrsta koju LibreOffice stvara - OpenDocument. Formati koju su podržani (za čitanje i pisanje) uključuju i one od strane Microsoft Office-a, kao i novije Office Open XML formate koje se koriste od Microsoft Office 2007 sa nastavcima .docx, .pptx i .xlsx. Pored toga, LibreOffice također podržava i starije Microsoft Office formate - .doc, .ppt i .xls. LibreOffice još može da sačuva datoteke u .RTF i OpenOffice.org XML formatu. Mogu se zaštititi XLS datoteke s određenom šifrom, ali pošto ima samo osnovno zaključavanje nije veoma kompatibilan (npr. sa programom Gnumeric). LibreOffice ima podršku za VBA macro, što omogućava unos is sljedećih programa: MS Works i Lotus Word Pro. LibreOffice Draw ima izvornu podršku da otvori SVG datoteke, dok OpenOffice.org zahtjeva proširenje.[34] Poboljšano je EMF crtanje i unos iz WordPerfect Graphics programa. Izvoženje može biti obavljeno i u formatima koji nisu dostupni za uređivanje, što znači da se svaki dokument može izvesti kao .PDF datoteka. Svaka prezentacija se može izvesti kao .SWF datoteka. Možete uvesti i dokumente koji su ograničeni na samo čitanje (engl. read-only).

Upoređivanje sa OpenOffice.org

[uredi | uredi izvor]

Prednosti

[uredi | uredi izvor]
  • LibreOffice radi brže na nekim operacijama za razliku od OpenOffice.org, pogotovo kod starijih računara koji imaju manje RAM-a.
  • Sve instalacije LibreOffice-a imaju punu, stranu podršku za rječnike. Rječnici sadržavaju podatke za provjeru pravopisa i tzv. "pisanje sa crticom". LibreOffice izdanja pružaju mnogo rječnika u različitim jezicima, ali OpenOffice.org i kasnija izdanja više ne pružaju veliki broj jezika (samo primarni i sekundarni). Rječnici se moraju preuzeti nakon instalacije OpenOffice.org-a 3.0 ili kasnijih izdanja.[24] Dodavanje više rječnika utiče direktno na performanse.

Funkcije

[uredi | uredi izvor]
  • LibreOffice uključuje 3D efekte u prezentacijama.
  • GStreamer se koristi za prikaz multimedijskih sadržaja na Linux-u.
  • LibreOffice koristi kombo kutiju umjesto zoom dugmeta u OpenOffice.org. Kasnije OOo 2.x verzije imaju statusnu traku koja se može kliknuti za meni u zoom-u (uvećavanju). Slider za zoom je prvi put predstavljen u OOo 3.0 Writer pa kasnije dodat u OOo 3.1 Calc, Impress i Draw komponente.
  • LibreOffice Calc ima funkciju zvanu "Solver" koja je drugačija od OpenOffice.org-ove "Solver" funkcije.

Ostale razlike

[uredi | uredi izvor]
  • LibreOffice koristi "Tango" stil za prečice aplikacija, kao i za ikone privezanih datoteka. Također se koristi za trake alatki i menije. OpenOffice.org koristi male ikone ponuđene ili u "Classic" ili "Galaxy" vrstama.[25][26][27]
  • LibreOffice nema isti plan objavljivanja kao OpenOffice.org tako da se nova izdanja neće podudarati sa onima od Oracla.
  • Proširenje za unos PDF datoteka je uključeno u LibreOffice.
  • Korištenje Jave se smanjuje da bi se pojačala brzina i sigurnost od eksploatacije Jave.
  • Prvi put kad se otvori OpenOffice.org, čarobnjak se otvori koji pomaže postaviti korisničko ime i registracijski proces. Ovaj čarobnjak je isključen u LibreOffice kompletu.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ http://wiki.documentfoundation.org/ReleasePlan
  2. ^ Canonical. "Desktop features - Ubuntu". www.ubuntu.com. Pristupljeno 2. 5. 2018.
  3. ^ "openSUSE 11.4 Will Be First To Roll Out With LibreOffice". Pristupljeno 2. 5. 2018.
  4. ^ "Linux Mint 11 "Katya" released - The H Open: News and Features". www.h-online.com. Pristupljeno 2. 5. 2018.
  5. ^ "Features/LibreOffice - Fedora Project Wiki". fedoraproject.org. Pristupljeno 2. 5. 2018.
  6. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 16. 6. 2012. Pristupljeno 18. 6. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  7. ^ a b "Features - LibreOffice - Free Office Suite - Fun Project - Fantastic People". www.libreoffice.org. Pristupljeno 2. 5. 2018.
  8. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 20. 11. 2011. Pristupljeno 18. 6. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  9. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 17. 11. 2011. Pristupljeno 18. 6. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  10. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 7. 1. 2012. Pristupljeno 18. 6. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  11. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 20. 11. 2011. Pristupljeno 18. 6. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  12. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 23. 11. 2011. Pristupljeno 18. 6. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  13. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 1. 11. 2010. Pristupljeno 18. 6. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  14. ^ "Oracle wants LibreOffice members to leave OOo council". Pristupljeno 2. 5. 2018.
  15. ^ "go-oo.org". go-oo.org. Arhivirano s originala, 9. 11. 2011. Pristupljeno 2. 5. 2018.
  16. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 6. 10. 2010. Pristupljeno 18. 6. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  17. ^ "Oracle gives up on OpenOffice after community forks the project". Pristupljeno 2. 5. 2018.
  18. ^ "The Document Foundation launches LibreOffice 3.3 - The Document Foundation Blog". blog.documentfoundation.org. Pristupljeno 2. 5. 2018.
  19. ^ "Download LibreOffice - LibreOffice - Free Office Suite - Fun Project - Fantastic People". www.libreoffice.org. Pristupljeno 2. 5. 2018.
  20. ^ a b "LibreOffice 3.3 Frees Open Source Office Suite - Developer.com". www.developer.com. Pristupljeno 2. 5. 2018.
  21. ^ "Stuff Michael Meeks is doing". people.gnome.org. Arhivirano s originala, 8. 8. 2019. Pristupljeno 2. 5. 2018.
  22. ^ "The Document Foundation Planet". planet.documentfoundation.org. Pristupljeno 2. 5. 2018.
  23. ^ a b c "The Document Foundation announces LibreOffice 3.4.0 - The Document Foundation Blog". blog.documentfoundation.org. Pristupljeno 2. 5. 2018.
  24. ^ "Dictionaries - Apache OpenOffice Wiki". wiki.services.openoffice.org. Arhivirano s originala, 12. 5. 2012. Pristupljeno 2. 5. 2018.
  25. ^ "Tango Showroom - Tango Desktop Project". tango.freedesktop.org. Arhivirano s originala, 6. 9. 2015. Pristupljeno 2. 5. 2018.
  26. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 27. 7. 2011. Pristupljeno 18. 6. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  27. ^ "Galaxy icon set - OpenOffice.org Ninja". www.oooninja.com. Pristupljeno 2. 5. 2018.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: LibreOffice
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=LibreOffice&oldid=3604329"