Husaga Ćišić

Husein Ćišić
Husein Ćišić
Puno ime	Husein Husaga Ćišić
Rođenje	15. decembar 1878.; Mostar, Austro-Ugarska
Smrt	30. august 1956 (77 godina); Mostar, NR Bosna i Hercegovina, FNRJ
Zanimanje	Političar
Nacionalnost	Bošnjak
Djeca	Husref i Mithat

Husein Husaga Ćišić (Mostar, 15. decembar 1878 – Mostar, 30. august 1956) bio je bosanskohercegovački i bošnjački političar, poznat po zalaganju za uvođenje Muslimana kao šeste nacije u SFRJ i dodavanja šeste baklje u državni grb SFRJ.

Biografija

Vrijeme Austro-ugarske

Prilazi Pokretu za vjersko-prosvjetnu autonomiju Bošnjaka u vrijeme austrougarske vlasti, koji je pokrenuo Ali Džabić. Zajedno sa prijateljima je pokrenuo list "Musavat", gdje se ističe izuzetno oštrim člancima protiv austrougarskih vlasti. Formirao je i stranku Muslimansko-demokratska organizacija. Zbog svojih stavova je hapšen, pritvaran a u tri navrata interniran na Bivolje brdo kod Čapljine, Bihać te Arad.

Prvi svjetski rat

Tokom rata mobilisan je u kažnjeničku jedinicu Đera. Kasnije je prešao u Četvrtu bosanskohercegovačku pješadijsku regimentu, sa kojom je ratovao u Italiji, gdje je i ranjen.

Kraljevina Jugoslavija

Bio je predsjedavajući Gradskog vijeća Mostara, nakon toga predsjednik Općine Mostar, predsjednik Vakufsko-mearifskog sabora Muslimana u Sarajevu, senator u Kraljevini Jugoslaviji.

NOP i AVNOJ

Oktobra 1941. godine bio je inicijator i potpisnik Rezolucije građana Mostara kojom su jednodušno osuđeni progoni, otimačina imovine, sistematska ubijanja i deportacije srpskog i jevrejskog stanovništva u brojne logore smrti. Njegovi sinovi Midhat i Husref poginuli su za vrijeme rata.

Na Trećem zasjedanju AVNOJ-a podnio je amandman na novi Ustav federativne Jugoslavije i jasno istupio protiv negiranja prava muslimanskog naroda na ime Bošnjak i BiH kao republike.^[1] Husaga Ćišić je predlagao unošenje šeste buktinje u državni grb Jugoslavije jer je smatrao da su Bošnjaci, pored Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonaca i Crnogoraca, šesta jugoslavenska nacija. Husaga se dvjema predstavkama, od 5. decembra 1945. i 6. januara 1946. godine, obraća Ministarstvu za Konstituantu zahtjevom da se u državni grb unese i šesta buktinja kao obilježe bošnjačke nacionalnosti.^[2] Prijedlog nije usvojen. Iz tog je razloga bio jedini član Ustavotvorne skupštine koji je 1946. glasao protiv usvajanja Ustava.

Također pogledajte

Reference

^ Filipović, Muhamed (2007). Ko smo mi Bošnjaci: ko smo mi Bošnjaci muslimanske vjere i šta mi želimo u našoj domovini Bosni i Hercegovini, u regiji u Evropi kojoj geopolitički i kulturno pripadamo? (jezik: hrvatski). Prosperitet. ISBN 978-9958-9161-2-0.
^ Ibrahimagić, Osman (ur.) Bosanska srednjovjekovna država i suvremenost: zbornik radova, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 1996., str. 15.

[1] Filipović, Muhamed (2007). Ko smo mi Bošnjaci: ko smo mi Bošnjaci muslimanske vjere i šta mi želimo u našoj domovini Bosni i Hercegovini, u regiji u Evropi kojoj geopolitički i kulturno pripadamo? (jezik: hrvatski). Prosperitet. ISBN 978-9958-9161-2-0.

[2] Ibrahimagić, Osman (ur.) Bosanska srednjovjekovna država i suvremenost: zbornik radova, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 1996., str. 15.

[1]

[2]