Idi na sadržaj

Hron (rijeka)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hron
Hron kod Kamenice nad Hronom, 2 km prije ušća
Drugo imemađarski: Garam, njemački: Gran
Države Slovačka
Dužina298 km
IzvorKráľova hoľa, Niske Tatre
NV izvora935 m
UšćeDunav (Kamenica nad Hronom / Štúrovo)
NV ušća112 m
ProgresijaDunavCrno more
Prosječni protok53,7 m3/s
Površina sliva5.453 km2
Lijeve pritokeCrni Hron, Slatina, Teplá, Sikenica, Perec
Desne pritokeBystrianka, Bystrica, Lutilský potok, Kľak, Lužianka, Paríž

Hron je rijeka u Slovačkoj duga 298 km. Lijeva je pritoka Dunava i druga rijeka po dužini u Slovačkoj. Izvire u Niskim Tatrama i teče kroz centralni i južni dio zemlje, a u Dunav se ulijeva između Kamenice nad Hronom i Štúrova. Važniji gradovi i naselja smješteni uz Hron jesu Brezno, Banská Bystrica, Sliač, Zvolen, Žiar nad Hronom, Žarnovica, Nová Baňa, Tlmače, Levice, Želiezovce i Štúrovo.

Sliv Hrona zauzima približno 11% površine Slovačke.

Etimologija

[uredi | uredi izvor]

Ime je vjerovatno germanskog porijekla: *Granahua: gran – "smreka", ahua – "voda".

Historija

[uredi | uredi izvor]

Ime rijeke prvi je put spomenuto 170, kad je rimski car Marko Aurelije napisao svoj Razgovor sa samim sobom pored Hrona (latinski: Granus). Prvo zabilježeno ime rijeke u srednjem vijeku bilo je Gron (1075). Od 17. stoljeća do 1930-ih Hron je korišten za transport drvne građe.

Ekonomska važnost

[uredi | uredi izvor]

Na Hronu su izgrađene četiri hidroelektrane. Planirana je i izgradnja više mini hidroelektrana, ali tome se protive borci za zaštitu životne sredine.[1]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Jana Golianová (13. 12. 2010). "Pribúdajúce elektrárne na Hrone". BBonline.sk. Pristupljeno 7. 5. 2020. (sk)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]