Galaktički centar

Galaktički centar, kako ga vidi jedan od 2MASS infracrvenih teleskopa, nalazi se u svijetlom gornjem lijevom dijelu slike.

Galaktički centar, jeste rotacioni centar Mliječnog puta. On je 8,122 ± 31 parseks (%s) daleko od Zemlje u pravcu sazvježđa Strijelac, Zmijonosac i Škorpion, gdje Mliječni put izgleda najsvjetliji. Podudara se sa kompaktnim radio-izvorom Strijelac A *.

Postoji oko 10 miliona zvijezda unutar jednog parseka Galaktičkog centra, u kojem dominiraju crveni divovi, sa značajnom populacijom masivnih superdžinova i Wolf-Rayet zvijezda sa događajem formiranja zvijezde od prije oko milion godina, i jedna supermasivna crna rupa od 4.100 ± 0,034 miliona solarnih masa u Galaktičkom centru, koji pokreće radio izvor Strijelca A*.

Immanuel Kant je u Općoj prirodnoj historiji i teoriji neba (1755) izjavio da je velika zvijezda bila u središtu galaksije Mliječni put i da je Sirius možda zvijezda. Harlow Shapley je 1918. godine izjavio da se oreol globularnih jata oko Mliječnog puta usredotočio na zvijezde u zviježđu Strijelca, ali tamni molekularni oblaci u području su blokirali pogled za optičku astronomiju. Početkom četrdesetih godina prošlog stoljeća Walter Baade na opservatoriji Mount Wilson iskoristio je uslove zamračenja u ratu, u obližnjem Los Angelesu kako bi proveo potragu za centrom sa 100 inches (250 cm) Hooker teleskopom. Otkrio je da u blizini zvijezde Alnasl (Gamma Sagittarii) postoji praznina od jedan stepen u međuzvjezdanoj prašini, koja pruža relativno jasan pogled na rojeve zvijezda oko jezgre naše galaksije Mliječni put. Taj jaz je od tada poznat kao Baadeov prozor.

Supermasivna crna rupa je u svijetlom bijelom području desno od središta slike. Ova kompozitna fotografija pokriva oko pola stepena.