Idi na sadržaj

Evropsko prvenstvo u atletici

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Evropsko prvenstvo u atletici
SportAtletika
Osnovana1934.
KontinentEvropa
OsnivačEAA
Službeni veb-sajteuropean-athletics.org

Evropsko prvenstvo u atletici međunarodno je atletsko takmičenje koje organizira Evropska atletska asocijacija.[1] Prvi put održano je 1934. u Torinu i otad je organizirano svake četiri godine, uz nekoliko izuzetaka. Od 2010. održava se svake dvije godine i, kad se dogodi da u istoj godini budu i Olimpijske igre, takmičenja u maratonu i brzom hodanju ne održavaju se. Od 2016. u olimpijskim godinama održava se polumaraton, a i maraton i polumaraton koji se održavaju u okviru prvenstva također funkcioniraju kao glavna evropska elitna ekipna takmičenja na tim distancama.

Izdanja[uredi | uredi izvor]

# Godina Grad Trajanje Stadion Takmičenja Države Takmičari
1. 1934. Italija Torino 7–9. septembar "Benito Mussolini" 22 23 226
2. 1938. Francuska Pariz 3–5. septembar Colombes 23 23 272
1938. Nacistička Njemačka Beč[a] 17–18. septembar Praterstadion 9 14 80
3. 1946. Norveška Oslo 22–25. august Bislett 33 20 353
4. 1950. Belgija Bruxelles 23–27. august Heysel 34 24 454
5. 1954. Švicarska Bern 25–29. august Neufeld 35 28 686
6. 1958. Švedska Stockholm 19–24. august Olimpijski stadion 36 26 626
7. 1962. Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Beograd 12–16. septembar Stadion JNA 36 29 670
8. 1966. Mađarska Budimpešta 30. august – 4. septembar Népstadion 36 30 769
9. 1969. Grčka Atina 16–21. septembar Karaiskakis 38 30 674
10. 1971. Finska Helsinki 10–15. august Olimpijski stadion 38 29 857
11. 1974. Italija Rim 2–8. septembar Olimpico 39 29 745
12. 1978. Čehoslovačka Prag 29. august – 3. septembar "Evžen Rošický" 40 29 1004
13. 1982. Grčka Atina 3–9. septembar Olimpijski stadion 41 29 756
14. 1986. Zapadna Njemačka Stuttgart 26–31. august Neckarstadion 43 31 906
15. 1990. Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Split 26. august – 2. septembar Poljud 43 33 952
16. 1994. Finska Helsinki 7–14. august Olimpijski stadion 44 44 1113
17. 1998. Mađarska Budimpešta 18–23. august Népstadion 44 44 1259
18. 2002. Njemačka München 6–11. august Olimpijski stadion 46 48 1244
19. 2006. Švedska Göteborg 7–13. august Ullevi 47 48 1288
20. 2010. Španija Barcelona 27. juli – 1. august "Lluís Companys" 47 50 1323
21. 2012. Finska Helsinki 27. juni – 1. juli Olimpijski stadion 42 50 1230
22. 2014. Švicarska Zürich 12–17. august Letzigrund 47 50 1439
23. 2016. Nizozemska Amsterdam 6–10. juli Olimpijski stadion 44 50 1469
24. 2018[b] Njemačka Berlin 7–12. august Olimpijski stadion 50 49[c] 1439
2020. Francuska Pariz 26–30. august "Sébastien Charléty" Otkazano zbog pandemije COVID-a 19
25. 2022[d] Njemačka München 15–21. august Olimpijski stadion 48 48 1495
26. 2024. Italija Rim 7–12. juni "Olimpico" 47 48 1559
27. 2026. Ujedinjeno Kraljevstvo Birmingham 3–9. august Stadion "Alexander"
28. 2028. Poljska Chorzów 21–27. august "Śląski"
29. 2030. Francuska Pariz 19–25. august "Sébastien Charléty"
Napomene
  1. ^ Iako je prvenstvo održano u Beču, Austrija je od aprila 1938. bila u sastavu Trećeg rajha.
  2. ^ Dio Evropskog sportskog prvenstva
  3. ^ Ne uključujući Autorizirane neutralne takmičare i Atletski tim izbjeglica (DNS).
  4. ^ Dio Evropskog sportskog prvenstva

Vječna tabela medalja (1934–2024)[uredi | uredi izvor]

Rang Država Zlato Srebro Bronza Ukupno
1. Velika Britanija 127 100 111 338
2. Sovjetski Savez 120 110 101 331
3. Istočna Njemačka 90 83 66 239
4. Francuska 73 74 72 219
5. Njemačka 71 72 69 212
6. Poljska 59 60 66 185
7. Italija 54 53 57 164
8. Rusija 49 50 51 150
9. Zapadna Njemačka 36 44 51 131
10. Finska 35 29 42 106
11. Španija 34 28 38 100
12. Nizozemska 33 28 29 90
13. Švedska 32 44 41 117
14. Ukrajina 23 30 24 77
15. Norveška 20 17 20 57
16. Mađarska 18 24 24 66
17. Čehoslovačka 16 16 27 59
18. Belgija 16 15 13 44
19. Portugal 16 15 10 41
20. Grčka 16 10 11 37
21. Švicarska 12 16 19 47
22. Bugarska 12 16 12 40
23. Turska 12 10 10 32
24. Bjelorusija 10 13 12 35
25. Hrvatska 9 3 3 15
26. Rumunija 8 22 10 40
27. Češka 8 14 14 36
28. Jugoslavija 6 6 3 15
29. Irska 5 9 7 21
30. Danska 4 7 4 15
31. Estonija 4 6 5 15
32. Latvija 4 3 3 10
33. Litvanija 3 3 5 11
33. Austrija 3 2 6 11
35. Izrael 3 2 4 9
36. Slovenija 3 2 3 8
37. Island 3 1 1 5
38. Srbija 2 8 3 13
39. Slovačka 1 5 1 7
ANA[1] 1 3 2 6
40. Albanija 1 1 0 2
41. Azerbejdžan 0 2 2 4
42. Crna Gora 0 1 0 1
42. Luksemburg 0 1 0 1
43. Moldavija 0 0 1 1
Ukupno 1052 1058 1053 3163
  • ^[1] ANA je ime pod kojim su takmičari iz Rusije nastupali na prvenstvima 2016. i 2018. Njihove medalje nisu uključene u zvaničnu tabelu medalja.

Zaključno s 2022, medalju još nisu osvojili Andora, Armenija, Bosna i Hercegovina, Gibraltar, Gruzija, Kipar, Kosovo, Lihtenštajn, Malta, Monako, San Marino i Sjeverna Makedonija. Saar se takmičio jednom (1954), ne osvojivši nijednu medalju.

Višestruki osvajači medalja[uredi | uredi izvor]

Muškarci[uredi | uredi izvor]

Plasman Ime Discipline Od Do Zlato Srebro Bronza Ukupno
1. Norveška Jakob Ingebrigtsen 1500 m / 5000 m 2018. 2024. 6 6
2. Ujedinjeno Kraljevstvo Roger Black 400 m / 4 × 400 m 1986. 1994. 5 1 6
Ujedinjeno Kraljevstvo Mohamed Farah 5000 m / 10.000 m 2006. 2014. 5 1 6
Zapadna Njemačka Harald Schmid 400 m prepone / 4 × 400 m 1978. 1986. 5 1 6
5. Francuska Mahiedine Mekhissi-Benabbad 3000 m prepreke / 1500 m 2010. 2018. 5 5
6. Francuska Christophe Lemaitre 100 m / 200 m / 4 × 100 m 2010. 2014. 4 2 2 8
7. Belgija Kevin Borlée 400 m / 4 × 400 m 2010. 2022. 4 2 1 7
Ujedinjeno Kraljevstvo Matthew Hudson-Smith 400 m / 4 × 400 m 2014. 2022. 4 2 1 7
9. Sovjetski Savez Valerij Borzov 100 m / 200 m / 4 × 100 m 1969. 1974. 4 1 5
Ujedinjeno Kraljevstvo Zharnel Hughes 100 m / 200 m / 4 × 100 m 2018. 2022. 4 1 5

Žene[uredi | uredi izvor]

Plasman Ime Discipline Od Do Zlato Srebro Bronza Ukupno
1. Hrvatska Sandra Elkasević (Perković) Bacanje diska 2010. 2024. 7 7
2. Ujedinjeno Kraljevstvo Dina Asher-Smith 100 m / 200 m / 4 × 100 m 2016. 2024. 6 2 8
3. Istočna Njemačka Marita Koch 400 m / 4 × 400 m 1978. 1986. 6 6
4. Poljska Irena Szewińska (Kirszenstein) 100 m / 200 m / 400 m / 4 × 100 m /
4 × 400 m / Skok u dalj
1966. 1978. 5 1 4 10
5. Nizozemska Fanny Blankers-Koen 100 m / 200 m / 80 m prepone / 4 × 100 m 1938. 1950. 5 1 2 8
6. Istočna Njemačka Marlies Göhr 100 m / 200 m / 4 × 100 m 1978. 1986. 5 1 1 7
7. Istočna Njemačka Njemačka Grit Breuer 400 m / 4 × 400 m 1990. 2002. 5 1 6
Istočna Njemačka Njemačka Heike Drechsler 200 m / Skok u dalj 1986. 1998. 5 1 6
9. Nizozemska Femke Bol 400 m / 400 m prepone / 4 × 400 m /
4 × 400 m mješovito
2022. 2024. 5 1 8
10. Istočna Njemačka Renate Stecher (Meissner) 100 m / 200 m / 4 × 100 m 1969. 1974. 4 4 8

Najviše medalja u istoj disciplini[uredi | uredi izvor]

Devetnaest atletičara i 12 atletičarki osvojilo je četiri ili više medalja u istoj disciplini.[2] Sandra Elkasević (Perković) jedina je u obje konkurencije uspjela pobijediti sedam puta u istoj disciplini.

Muškarci[uredi | uredi izvor]

Medalje Z/S/B Ime Godine Disciplina
5 (3/2/0) Sovjetski Savez Igor Ter-Ovanesjan 1958–1971. Dalj
5* (3/1*/1) Belgija Jonathan Borlée 2010–2022. 4 × 400 m
5 (3/1/1) Belgija Kevin Borlée
4 (4/0/0) Sovjetski Savez Jānis Lūsis 1962–1974. Koplje
4 (4/0/0) Ujedinjeno Kraljevstvo Colin Jackson 1990–2002. 110 m prepone
4 (4/0/0) Ujedinjeno Kraljevstvo Steve Backley 1990–2002. Koplje
4 (4/0/0) Francuska Mahiedine Mekhissi-Benabbad 2010–2018. 3000 m prepreke
4 (3/1/0) Ujedinjeno Kraljevstvo Mohamed Farah 2006–2014. 5000 m
4 (3/1/0) Belgija Dylan Borlée 2016–2024. 4 × 400 m
4 (3/0/1) Poljska Adam Kszczot 2010–2018. 800 m
4 (3/0/1) Francuska Renaud Lavillenie 2010–2018. Motka
4 (3/0/1) Njemačka David Storl 2010–2018. Kugla
4 (3/0/1) Poljska Wojciech Nowicki 2016–2024. Kladivo
4 (2/2/0) Sovjetski Savez Viktor Sanjejev 1969–1978. Troskok
4 (2/1/1) Ujedinjeno Kraljevstvo Matthew Hudson-Smith 2014-2022. 4 x 400 m
4* (1/2/1*) Francuska Jimmy Vicaut 2010-2022. 4 x 100 m
4 (0/3/1) Estonija Gerd Kanter 2006–2016. Disk
4 (0/2/2) Njemačka Alexander Kosenkow 2002–2014. 4 × 100 m
4 (0/1/3) Istočna Njemačka Lothar Milde 1962–1971. Disk
  • uključujući jednu medalju u štafeti u kojoj je trčao samo u kvalifikacijama

Žene[uredi | uredi izvor]

Medalje Z/S/B Ime Godine Disciplina
7 (7/0/0) Hrvatska Sandra Elkasević (Perković) 2010–2024. Disk
6 (4/1/1) Poljska Anita Włodarczyk 2010–2024. Kladivo
5 (2/3/0) Grčka Katerina Stefanidi 2014–2024. Motka
4 (4/0/0) Sovjetski Savez Nadežda Čižova 1966–1974. Kugla
4 (4/0/0) Istočna Njemačka Njemačka Heike Drechsler 1986–2002. Dalj
4* (3*/1/0) Ujedinjeno Kraljevstvo Asha Philip 2014–2024. 4 × 100 m
4 (3/0/1) Belgija Nafissatou Thiam 2014–2024. Sedmoboj
4 (2/1/1) Njemačka Geza Felicitas Krause 2012–2024. 3000 m prepreke
4 (2/1/1) Njemačka Malaika Mihambo 2016–2024. Dalj
4 (1/3/0) Francuska Floria Gueï 2012–2018. 4 × 400 m
4 (1/1/2) Njemačka Linda Stahl 2010–2016. Koplje
4 (1/1/2) Češka Barbora Špotáková 2010–2022. Koplje
  • uključujući jednu medalju u štafeti u kojoj je trčala samo u kvalifikacijama

Najviše učešća[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "European Athletics Championships Zürich 2014 – Statistics Handbook" (PDF). EAA. Pristupljeno 13. 8. 2014.
  2. ^ "Statistics Handbook 2022 – European Athletics Championships" (PDF). European Athletics. Arhivirano s originala (PDF), 7. 10. 2022. Pristupljeno 15. 8. 2022.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]