Dugoročno pamćenje

Dugoročno pamćenje, dugotrajna memorija, dugotrajno pamćenje (LTM) je faza Atkinson-Shiffrinovog memorijskog modela u kojoj se informativno znanje drži neograničeno dugo. Definirano je za razliku od kratkoročne i radne memorije, koje traju samo oko 18 do 30 sekundi. Dugotrajna memorija obično se označava kao eksplicitna memorija (deklarativna), kao i epizodna, semantička, autobiografska i implicitna memorija (proceduralna memorija).

Model memorije sa dvije memorije

Prema Milleru, čiji je rad 1956. popularizirao teoriju "magični broj sedam", kratkotrajno pamćenje ograničeno je na određeni broj informacija, dok dugoročna memorija ima neograničeno skladište.^[1]

Kodiranje informacija

Prema Baddeleyevom istraživanju, za pohranu, dugotrajna memorija kodira informacije semantički.^[2] U viziji, informacije moraju ući u radnu memoriju prije nego što se mogu pohraniti u dugoročnu memoriju. O tome svjedoči činjenica da je brzina pohranjivanja informacija u dugoročnu memoriju određena količinom informacija koja se mogu uklopiti u svakom koraku u vizualnu radnu memoriju.^[3] Drugim riječima, što je veći kapacitet radne memorije za određene podražaje, brže će se naučiti ti materijali.

Sinapsna konsolidacija je proces kojim se stavke prenose iz kratkoročne u dugoročnu memoriju. Unutar prvih minuta ili sati nakon akvizicije, engram (trag memorije)]] je kodiran unutar sinapsi, postajući otporan (iako nije imun) na smetnje izvana.^[4]^[5]

Budući da je dugotrajna memorija podložna blijeđenju u prirodnom procesu zaboravljanja, vježba održavanja (nekoliko opoziva/preuzimanja memorije) može biti potrebna za očuvanje dugoročnih sjećanja.^[6] Pojedinačno preuzimanje može se odvijati u sve većim intervalima u skladu s principom razmaknutog ponavljanja. To se može dogoditi sasvim prirodno kroz refleksiju ili namjerno sjećanje) (poznato i kao rekapitulacija), često zavisno od uočene važnosti materijala. Korištenje metoda ispitivanja kao oblik opoziva može dovesti do efekta testiranja, koji pomaže dugoročnoj memoriji kroz pronalaženje informacija i povratne informacije.

Također pogledajte

Reference

Jacobs, J. (1887). "Experiments on "Prehension"". Mind. 12 (45): 75–79. doi:10.1093/mind/os-12.45.75.
Nikolić, D.; Singer, W. (2007). "Creation of visual long-term memory". Perception & Psychophysics. 69 (6): 904–912. doi:10.3758/bf03193927. PMID 18018971.
Peterson, L.R.; Peterson, M.J. (1959). "Short-term retention of individual verbal items" (PDF). Journal of Experimental Psychology. 58 (3): 193–198. CiteSeerX 10.1.1.227.1807. doi:10.1037/h0049234. PMID 14432252. Arhivirano s originala (PDF), 22 September 2017. Pristupljeno 25 October 2017.
Tarnow, E. (2003). "How Dreams And Memory May Be Related". Neuro-Psychoanalysis. 5 (2): 177–182. CiteSeerX 10.1.1.535.122. doi:10.1080/15294145.2003.10773424.
Bergmann, T. O.; Mölle, M.; Diedrichs, J.; Born, J.; Siebner, H. R. (1 February 2012). "Sleep spindle-related reactivation of category-specific cortical regions after learning face-scene associations". NeuroImage. 59 (3): 2733–2742. doi:10.1016/j.neuroimage.2011.10.036. PMID 22037418.

Vanjski linkovi

The role of testing-effect in a long-term memory Arhivirano 8. 12. 2014. na Wayback Machine

^ Miller, George A. (1956). "The magical number seven, plus or minus two: some limits on our capacity for processing information" (PDF). Psychological Review. 63 (2): 81–97. CiteSeerX 10.1.1.308.8071. doi:10.1037/h0043158. PMID 13310704. Arhivirano s originala (PDF), 26. 3. 2009. Pristupljeno 19. 8. 2021.
^ Baddeley, A. D. (1966). "The influence of acoustic and semantic similarity on long-term memory for word sequences". The Quarterly Journal of Experimental Psychology. 18 (4): 302–309. doi:10.1080/14640746608400047. PMID 5956072.
^ Nikolić, D.; Singer, W. (2007). "Creation of visual long-term memory". Perception & Psychophysics. 69 (6): 904–912. doi:10.3758/bf03193927. PMID 18018971.
^ Dudai, Yadin (2003). "The neurobiology of consolidations, or, how stable is the engram?". Annual Review of Psychology. 55: 51–86. doi:10.1146/annurev.psych.55.090902.142050. PMID 14744210.
^ Dudai, Yadin (2002). Memory from A to Z: Keywords, concepts, and beyond. Oxford, UK: Oxford University Press.
^ Greene, R. L. (1987). "Effects of maintenance rehearsal on human memory". Psychological Bulletin. 102 (3): 403–413. doi:10.1037/0033-2909.102.3.403.

[1] Miller, George A. (1956). "The magical number seven, plus or minus two: some limits on our capacity for processing information" (PDF). Psychological Review. 63 (2): 81–97. CiteSeerX 10.1.1.308.8071. doi:10.1037/h0043158. PMID 13310704. Arhivirano s originala (PDF), 26. 3. 2009. Pristupljeno 19. 8. 2021.

[2] Baddeley, A. D. (1966). "The influence of acoustic and semantic similarity on long-term memory for word sequences". The Quarterly Journal of Experimental Psychology. 18 (4): 302–309. doi:10.1080/14640746608400047. PMID 5956072.

[3] Nikolić, D.; Singer, W. (2007). "Creation of visual long-term memory". Perception & Psychophysics. 69 (6): 904–912. doi:10.3758/bf03193927. PMID 18018971.

[4] Dudai, Yadin (2003). "The neurobiology of consolidations, or, how stable is the engram?". Annual Review of Psychology. 55: 51–86. doi:10.1146/annurev.psych.55.090902.142050. PMID 14744210.

[5] Dudai, Yadin (2002). Memory from A to Z: Keywords, concepts, and beyond. Oxford, UK: Oxford University Press.

[6] Greene, R. L. (1987). "Effects of maintenance rehearsal on human memory". Psychological Bulletin. 102 (3): 403–413. doi:10.1037/0033-2909.102.3.403.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]