Kapitalizam

Kapitalizam je ekonomski sistem zasnovan na privatnom vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju i njihovom radu za profit. Centralne karakteristike kapitalizma uključuju akumulaciju kapitala, konkurentna tržišta, sistem cijena, privatno vlasništvo, priznavanje imovinskih prava, dobrovoljnu razmjenu i najamni rad. U tržišnoj ekonomiji, donošenje odluka i ulaganja određuju vlasnici bogatstva, imovine ili sposobnost upravljanja kapitalom ili proizvodnom sposobnošću na kapitalnim i finansijskim tržištima — dok su cijene i distribucija dobara i usluga uglavnom određeni konkurencijom u robi i tržišta usluga.

U početku korištene u bankarstvu i trgovini, kapitalističke metode su u vrijeme industrijske revolucije primjenjene i na industrijsku proizvodnju. U svom najčešćem obliku, kapitalizam minimalizira ulogu države u ekonomskoj politici i potiče slobodno tržište. Sa druge strane, kada kapitalistička industrija zatraži aktivnu intervenciju države protiv strane konkurencije, to se naziva sistemom zaštitne carine. Međunarodni politički i ekonomski razvoj u 20. vijeku doveo je do promjene u kapitalističkim društvima, koja su se kretala od socijalno osjetljivog kapitalizma u zapadnoevropskim državama i intervencionalizma New deala predsjednika F. D. Roosevelta, do koncepta miješane ekonomije, u kojoj je proizvodnja nekih dobara i usluga nacionalizirana, dok je ostatak ekonomije u rukama privatnikama.

Ekonomisti, historičari, politički ekonomisti i sociolozi usvojili su različite perspektive u svojim analizama kapitalizma i prepoznali njegove različite oblike u praksi. To uključuje laissez-faire ili kapitalizam slobodnog tržišta, anarho-kapitalizam, državni kapitalizam i kapitalizam blagostanja. Različiti oblici kapitalizma karakterišu različite stepene slobode tržišta, javnog vlasništva, prepreka slobodnoj konkurenciji i socijalne politike koju sankcioniše država. Stepen konkurencije na tržištima i uloga intervencije i regulacije, kao i obim državnog vlasništva, variraju u različitim modelima kapitalizma. U kojoj mjeri su različita tržišta slobodna i pravila koja definiraju privatnu svojinu stvar su politike. Većina postojećih kapitalističkih ekonomija su mješovite ekonomije koje kombinuju elemente slobodnog tržišta sa državnom intervencijom i u nekim slučajevima ekonomskim planiranjem.

Kapitalizam u svom modernom obliku nastao je iz agrarizma u Engleskoj 16. vijeka i merkantilističke prakse evropskih zemalja u 16. do 18. vijeku. Industrijska revolucija 18. vijeka uspostavila je kapitalizam kao dominantan način proizvodnje, koji je karakterizirao rad u fabrici i složena podjela rada. Kroz proces globalizacije, kapitalizam se širio svijetom u 19. i 20. stoljeću, posebno prije Prvog svjetskog rata i nakon završetka Hladnog rata. Tokom 19. stoljeća kapitalizam je uglavnom bio neregulisan od strane države, ali je postao reguliraniji u periodu nakon Drugog svjetskog rata kroz kejnzijanizam, nakon čega je uslijedio povratak više neregulisanog kapitalizma počevši od 1980-ih kroz neoliberalizam.

Tržišne ekonomije su postojale pod mnogim oblicima vlasti i u mnogo različitih vremena, mjesta i kultura. Moderna industrijska kapitalistička društva razvila su se u zapadnoj Evropi u procesu koji je doveo do industrijske revolucije. Ekonomski rast je karakteristična tendencija kapitalističkih ekonomija.

Historija

Cosimo de' Medici, koji je uspio izgraditi međunarodno finansijsko carstvo i bio je jedan od prvih Mediči bankara

Kapitalizam, u njegovom modernom obliku, može se pratiti od pojave agrarnog kapitalizma i merkantilizma u ranoj renesansi, u gradovima-državama poput Firence. Kapital je u početku postojao u malom obimu vijekovima u obliku trgovačkih, iznajmljivanja i pozajmljivanja, a povremeno i kao mala industrija sa nešto najamnog rada. Prosta robna razmjena, a samim tim i jednostavna robna proizvodnja, koja je početna osnova za rast kapitala iz trgovine, imaju veoma dugu historiju. Tokom zlatnog doba islama, Arapi su proglasili kapitalističku ekonomsku politiku kao što su slobodna trgovina i bankarstvo. Njihova upotreba indoarapskih brojeva olakšala je vođenje knjigovodstva. Ove inovacije su migrirale u Evropu preko trgovinskih partnera u gradovima kao što su Venecija i Piza. Italijanski matematičari putovali su Mediteranom razgovarajući sa arapskim trgovcima i vratili se da popularišu upotrebu indoarapskih brojeva u Evropi.

Agrarizam

Ekonomske osnove feudalnog poljoprivrednog sistema počele su značajno da se menjaju u Engleskoj u 16. vijeku kako se vlastelinski sistem raspao i zemlja je počela da se koncentriše u rukama manjeg broja zemljoposjednika sa sve većim imanjima. Umjesto sistema rada zasnovanog na kmetu, radnici su se sve više zapošljavali kao dio šire ekonomije zasnovane na novcu. Sistem je vršio pritisak i na zemljodavce i na zakupce da povećaju produktivnost poljoprivrede kako bi ostvarili profit; oslabljena prinudna moć aristokratije da izvuče seljačke viškove ohrabrila ih je da isprobaju bolje metode, a zakupci su također imali poticaj da poboljšaju svoje metode kako bi procvjetali na konkurentnom tržištu rada. Uslovi rente za zemljište postajali su podložni ekonomskim tržišnim silama, a ne prethodnom stagnirajućem sistemu običaja i feudalnih obaveza.

Merkantilizam

Ekonomska doktrina koja je preovladavala od 16. do 18. vijeka obično se naziva merkantilizam. Ovaj period, doba otkrića, bio je povezan sa geografskim istraživanjem stranih zemalja od strane trgovaca, posebno iz Engleske i niskih zemalja. Merkantilizam je bio sistem trgovine radi profita, iako se roba još uvijek u velikoj mjeri proizvodila nekapitalističkim metodama. Većina naučnika smatra eru trgovačkog kapitalizma i merkantilizma porijeklom modernog kapitalizma, iako je Karl Polanyi tvrdio da je obilježje kapitalizma uspostavljanje generaliziranih tržišta za ono što je nazvao "fiktivne robe", tj. zemlju. , rad i novac. Shodno tome, on je tvrdio da je "u Engleskoj tek 1834. godine uspostavljeno konkurentno tržište rada, pa se stoga ne može reći da je industrijski kapitalizam kao društveni sistem postojao prije tog datuma".

Engleska je započela veliki i integrativni pristup merkantilizmu tokom Elizabetanske ere (1558–1603). Sistematsko i koherentno objašnjenje trgovinskog bilansa objavljeno je u javnosti kroz argument Thomasa Muna Englesko bogatstvo kroz vanjsku trgovinu, ili "Bilans naše vanjske trgovine je pravilo našeg bogatstva". Napisana je 1620-ih i objavljena 1664. godine.

Evropski trgovci, potpomognuti državnom kontrolom, subvencijama i monopolima, najveći dio svog profita ostvarivali su kupovinom i prodajom robe. Po riječima Francisa Bacona, svrha merkantilizma bila je "otvaranje i dobro uravnoteženje trgovine; njegovanje proizvođača; progon besposlice; suzbijanje otpada i suvišnosti zakonima o raskoši; poboljšanje i obrada tla; regulacija cijena...".

Nakon perioda protoindustrijalizacije, Britanska istočnoindijska kompanija i holandska istočnoindijska kompanija, nakon ogromnog doprinosa Mughal Bengala, su otvorile ekspanzivnu eru trgovine. Ove kompanije su se odlikovale kolonijalnim i ekspanzijskim ovlastima koje su im dale nacionalne države. Tokom ove ere, trgovci, koji su trgovali u prethodnoj fazi merkantilizma, ulagali su kapital u istočnoindijske kompanije i druge kolonije, tražeći povrat ulaganja.

Industrijska revolucija

Watt parni stroj, parni stroj koji se prvenstveno pokreće na ugalj, pokrenuo je industrijsku revoluciju u Velikoj Britaniji[48]

Sredinom 18. stoljeća grupa ekonomskih teoretičara, predvođena Davidom Humeom (1711–1776) i Adamom Smithom (1723–1790), osporila je temeljne merkantilističke doktrine – kao što je vjerovanje da je svjetsko bogatstvo ostalo konstantno i da je država je mogla samo povećati svoje bogatstvo na račun druge države.

Tokom industrijske revolucije, industrijalci su zamijenili trgovce kao dominantni faktor u kapitalističkom sistemu i uticali na pad tradicionalnih zanatskih vještina zanatlija, cehova i kalfa. Industrijski kapitalizam obilježio je razvoj fabričkog sistema proizvodnje, kojeg karakterizira složena podjela rada između i unutar radnog procesa i rutina radnih zadataka; i konačno uspostavio dominaciju kapitalističkog načina proizvodnje.

Industrijska Britanija je na kraju napustila protekcionističku politiku koju je ranije propisivao merkantilizam. U 19. vijeku, Richard Cobden (1804–1865) i John Bright (1811–1889), koji su svoja uvjerenja zasnivali na Mančesterskoj školi, pokrenuli su pokret za niže carine. Tokom 1840-ih, Britanija je usvojila manje protekcionističku politiku, sa ukidanjem zakona o kukuruzu 1846. godine i ukidanjem zakona o navigaciji 1849. godine. Britanija je smanjila carine i kvote, u skladu sa zagovaranjem slobodne trgovine Davida Ricarda.

Bibliografija

• Bacher, Christian (2007). Capitalism, Ethics and the Paradoxon of Self-Exploitation. Munich: GRIN Verlag. str. 2. ISBN 978-3-638-63658-2. Arhivirano s originala, 1. 11. 2015. Pristupljeno 27. 6. 2015.
• Boldizzoni, Francesco (2020). Foretelling the End of Capitalism: Intellectual Misadventures since Karl Marx. Cambridge, MA: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-91932-7.
• Carsel, Wilfred (1940). "The Slaveholders' Indictment of Northern Wage Slavery". Journal of Southern History. 6 (4): 504–20. doi:10.2307/2192167. JSTOR 2192167.
• Deakin, Simon; Wilkinson, Frank (2005). The Law of the Labour Market: Industrialization, Employment, and Legal Evolution. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-815281-1.
• De George, Richard T. (1986). Business Ethics. New York: Macmillan. str. 104. ISBN 978-0-02-328010-8.
• Elkins, Caroline (2005). Britain's Gulag: The Brutal End of Empire in Kenya. London: Jonathan Cape. ISBN 978-0-224-07363-9.
• Fitzhugh, George (1857). Cannibals All! or, Slaves Without Masters. Richmond, VA: A. Morris. ISBN 978-1-4290-1643-8. Arhivirano s originala, 18. 10. 2015. Pristupljeno 27. 6. 2015.
• Fulcher, James (2004). Capitalism A Very Short Introduction. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-280218-7.
• Graeber, David (2004). Fragments of an Anarchist Anthropology. Prickly Paradigm Press. ISBN 978-0-9728196-4-0.
• Graeber, David (2007). Possibilities: Essays on Hierarchy, Rebellion and Desire. AK Press. ISBN 978-1-904859-66-6.
• Hallgrimsdottir, Helga Kristin; Benoit, Cecilia (2007). "From Wage Slaves to Wage Workers: Cultural Opportunity Structures and the Evolution of the Wage Demands of the Knights of Labor and the American Federation of Labor, 1880–1900". Social Forces. 85 (3): 1393–411. doi:10.1353/sof.2007.0037. JSTOR 4494978. S2CID 154551793.
• James, Paul; Gills, Barry (2007). Globalization and Economy, Vol. 1: Global Markets and Capitalism. London: SAGE Publications. Arhivirano s originala, 23. 9. 2020. Pristupljeno 17. 5. 2014.
• Krahn, Harvey J., and Graham S. Lowe (1993). Work, Industry, and Canadian Society. Second ed. Scarborough, Ont.: Nelson Canada. xii, 430 p. ISBN 0-17-603540-0
• Lash, Scott; Urry, John (2000). "Capitalism". u Abercrombie, Nicholas; Hill, Stephen; Turner, Bryan S (ured.). The Penguin Dictionary of Sociology (4th izd.). London: Penguin Books. str. 36–40. ISBN 978-0-14-051380-6.
• McCraw, Thomas K. (august 2011). "The Current Crisis and the Essence of Capitalism". The Montreal Review. ISSN 0707-9656. Arhivirano s originala, 8. 9. 2011. Pristupljeno 14. 8. 2011.
• Nelson, John O. (1995). "That a Worker's Labour Cannot Be a Commodity". Philosophy. 70 (272): 157–65. doi:10.1017/s0031819100065359. JSTOR 3751199. S2CID 171054136.
• Obrinsky, Mark (1983). Profit Theory and Capitalism. Philadelphia: University of Pennsylvania Press. str. 1. ISBN 978-0-8122-7863-7.
• Olusoga, David; Erichsen, Casper W. (2010). The Kaiser's Holocaust: Germany's Forgotten Genocide. London: Faber and Faber. ISBN 978-0-571-23141-6.
• Marx, Karl (1847). Wage Labour and Capital. Arhivirano s originala, 6. 9. 2019. Pristupljeno 25. 3. 2015.
• Marx, Karl (1990) [1867]. Capital, Volume I. London: Penguin Classics. ISBN 978-0-14-044568-8.
• Roediger, David (2007a) [1991]. The Wages of Whiteness: Race and the Making of the American Working Class (revised and expanded izd.). London & New York: Verso. ISBN 978-1-84467-145-8.
• Roediger, David (2007b). "An Outmoded Approach to Labour and Slavery". Labour/Le Travail. 60: 245–50. JSTOR 25149808.
• Steinfeld, Robert (2009). "Coercion/Consent in Labor" (PDF). COMPAS Working Paper No. 66. Oxford: University of Oxford. Arhivirano s originala (PDF), 1. 3. 2014. Pristupljeno 3. 3. 2013.
• Wolf, Eric R. (1982). Europe and the People Without History. Berkeley: University of California Press. ISBN 978-0-520-04459-3.
• Wood, Ellen Meiksins (2002). The Origin of Capitalism: A Longer View. London: Verso. ISBN 978-1-85984-392-5. Arhivirano s originala, 28. 11. 2015. Pristupljeno 27. 6. 2015.
• Young, John (1997). Peasant Revolution in Ethiopia: The Tigray People's Liberation Front, 1975–1991. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-02606-2.

Dodatna literatura

• Alperovitz, Gar (2011). America Beyond Capitalism: Reclaiming Our Wealth, Our Liberty, and Our Democracy, 2nd Edition. Democracy Collaborative Press. ISBN 0-9847857-0-1.
• Altvater, Elmar; Crist, Eileen; Haraway, Donna; Hartley, Daniel; Parenti, Christian; McBrien, Justin; Moore, Jason (2016). Anthropocene or Capitalocene? Nature, History, and the Crisis of Capitalism. PM Press. ISBN 978-1-62963-148-6.
• Ascher, Ivan. Portfolio Society: On the Capitalist Mode of Prediction. Zone Books, 2016. ISBN 978-1935408741
• Baptist, Edward E. The Half Has Never Been Told: Slavery and the Making of American Capitalism. New York, Basic Books, 2014. ISBN 0-465-00296-X.
• Barbrook, Richard (2006). The Class of the New (paperback izd.). London: OpenMute. ISBN 978-0-9550664-7-4. Arhivirano s originala, 1. 8. 2018. Pristupljeno 11. 6. 2019.
• Block, Fred; Somers, Margaret R. (2014). The Power of Market Fundamentalism: Karl Polyani's Critique. Cambridge, MA: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-05071-6.
• Boldizzoni, Francesco (2020). Foretelling the End of Capitalism: Intellectual Misadventures since Karl Marx. Harvard University Press. ISBN 978-0-674-91932-7.
• Braudel, Fernand. Civilization and Capitalism.
• Callinicos, Alex. "Wage Labour and State Capitalism – A reply to Peter Binns and Mike Haynes", International Socialism, second series, 12, Spring 1979.
• Case, Anne; Deaton, Angus (2020). Deaths of Despair and the Future of Capitalism. Princeton University Press. ISBN 978-0-691-19078-5. Arhivirano s originala, 7. 3. 2020. Pristupljeno 6. 3. 2020.
• Farl, Erich. "The Genealogy of State Capitalism". In: International London, vol. 2, no. 1, 1973.
• Fisher, Mark (2009). Capitalist Realism: Is There No Alternative?. John Hunt Publishing. ISBN 978-1846943171.
• Gough, Ian. State Expenditure in Advanced Capitalism Arhivirano 7. 2. 2012. na Wayback Machine New Left Review.
• Habermas, J. [1973] Legitimation Crisis (eng. translation by T. McCarthy). Boston, Beacon. From Google books Arhivirano 20. 11. 2015. na Wayback Machine; excerpt.
• Harvey, David (2014). Seventeen Contradictions and the End of Capitalism. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-936026-0.
• Hyman, Louis and Edward E. Baptist (2014). American Capitalism: A Reader. Simon & Schuster. ISBN 978-1-4767-8431-1.
• James, Paul; Patomäki, Heikki (2007). Globalization and Economy, Vol. 2: Global Finance and the New Global Economy. London: SAGE Publications. Arhivirano s originala, 23. 9. 2020. Pristupljeno 28. 1. 2018.
• James, Paul; Palen, Ronen (2007). Globalization and Economy, Vol. 3: Global Economic Regimes and Institutions. London: SAGE Publications. Arhivirano s originala, 23. 9. 2020. Pristupljeno 28. 1. 2018.
• James, Paul; O'Brien, Robert (2007). Globalization and Economy, Vol. 4: Globalizing Labour. London: SAGE Publications. Arhivirano s originala, 23. 9. 2020. Pristupljeno 28. 1. 2018.
• Jameson, Fredric (1991). Postmodernism, or, the Cultural Logic of Late Capitalism.
• Kotler, Philip (2015). Confronting Capitalism: Real Solutions for a Troubled Economic System. AMACOM. ISBN 978-0814436455
• Mandel, Ernest (1999). Late Capitalism. ISBN 978-1859842027
• Mander, Jerry (2012). The Capitalism Papers: Fatal Flaws of an Obsolete System. Counterpoint. ISBN 978-1-61902-158-7.
• Marcel van der Linden, Western Marxism and the Soviet Union. New York, Brill Publishers, 2007.
• Mayfield, Anthony. "Economics", in his On the Brink: Resource Depletion, Debt Collapse, and Super-technology ([Vancouver, B.C., Canada]: On the Brink Publishing, 2013), pp. 50–104.
• Musacchio, Aldo; Lazzarini, Sergio G. (2014). Reinventing State Capitalism: Leviathan in Business, Brazil and Beyond. Cambridge, MA: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-72968-1.
• Newitz, Annalee (2006). Pretend We′re Dead: Capitalist Monsters in American Pop Culture. Durham, NC: Duke University Press. ISBN 978-0-8223-3745-4. Arhivirano s originala, 26. 10. 2016. Pristupljeno 26. 10. 2016.
• Nitzan, Jonathan; Bichler, Shimshon (2009). Capital as Power: A Study of Order and Creorder. Routledge. ISBN 978-0415496803.
• Panitch, Leo, and Sam Gindin (2012). The Making of Global Capitalism: the Political Economy of American Empire. London, Verso. ISBN 978-1-84467-742-9.
• Piketty, Thomas (2014). Capital in the Twenty-First Century. Cambridge, MA: Belknap Press. ISBN 978-0-674-43000-6.
• Piketty, Thomas (2020). Capital and Ideology. Cambridge, MA: Belknap Press. ISBN 978-0-674-98082-2.
• Polanyi, Karl (2001). The Great Transformation: The Political and Economic Origins of Our Time. Beacon Press; 2nd ed. ISBN 0-8070-5643-X
• Reisman, George (1998). Capitalism: A complete understanding of the nature and value of human economic life. Jameson Books. ISBN 978-0-915463-73-2.
• Richards, Jay W. (2009). Money, Greed, and God: Why Capitalism is the Solution and Not the Problem. New York: HarperOne. ISBN 978-0-06-137561-3
• Roberts, Paul Craig (2013). The Failure of Laissez-faire Capitalism: towards a New Economics for a Full World. Atlanta, Ga.: Clarity Press. ISBN 978-0-9860362-5-5
• Robinson, William I. Global Capitalism and the Crisis of Humanity. Cambridge University Press, 2014. ISBN 1-107-69111-7
• Schram, Sanford F. (2015). The Return of Ordinary Capitalism: Neoliberalism, Precarity, Occupy. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-025302-8. Arhivirano s originala, 23. 9. 2020. Pristupljeno 12. 2. 2017.
• Hoevet, Ocean. "Capital as a Social Relation" (New Palgrave article)
• Sombart, Werner (1916) Der moderne Kapitalismus. Historisch-systematische Darstellung des gesamteuropäischen Wirtschaftslebens von seinen Anfängen bis zur Gegenwart. Final edn. 1916, repr. 1969, paperback edn. (3 vols. in 6): 1987 Munich: dtv. (Also in Spanish; no English translation yet.)
• Tarnoff, Ben, "Better, Faster, Stronger" (review of John Tinnell, The Philosopher of Palo Alto: Mark Weisner, Xerox PARC, and the Original Internet of Things, University of Chicago Press, 347 pp.; and Malcolm Harris, Palo Alto: A History of California, Capitalism, and the World, Little, Brown, 708 pp.), The New York Review of Books, vol. LXX, no. 14 (21 September 2023), pp. 38–40. "[Palo Alto is] a place where the [United States'] contradictions are sharpened to their finest points, above all the defining and enduring contradictions between democratic principle and antidemocratic practice. There is nothing as American as celebrating equality while subverting it. Or as Californian." (p. 40.)
• Wallerstein, Immanuel (1983). Historical Capitalism. Verso Books. ISBN 978-0-86091-761-8.
• Wolff, Richard D. (2012). Democracy at Work: A Cure for Capitalism. Haymarket Books. ISBN 978-1-60846-247-6.
• Wood, Ellen Meiksins (2002). The Origin of Capitalism: A Longer View. Verso. ISBN 978-1-85984-392-5.

Također pogledajte

• Antikapitalizam
• Komunizam
• Ekonomija
• Socijalizam

Vanjski linkovi

• Kapitalizam Arhivirano 23. 1. 2018. na Wayback Machine na Harvard University Press (en)