Pjongjang

Motiv iz Pjongjanga, glavnog grada Sjeverne Koreje

Pjongjang je glavni grad i najveći grad Sjeverne Koreje. Smješten je na rijeci Taedong u centralnom dijelu države, 48 kilometara od njenog utoka u Žuto more. Službenih informacija o broju stanovnika nema, ali se pretpostavlja da se broj kreće između 2.5 i 3.8 miliona (informacije organizacije Chongryon iz Japana)

Tokom historije grad je često mjenajo vlasnike, Korejskih kraljevina, Silla, Goguryeo i Balhae, pa do Kine i imperijalističkog Japana. Nakon Drugog svjetskog rata, 1946. godine, Pyongyang je izdvojen iz provincije Južni P'yŏngan i danas je u okviru posebne upravne jedinice na nivou provincije.

Historija

Prema Sjevernokorejskim izvorima Pyongyang je osnovan 2300 godina prije nove ere kao Wanggŏmsŏng, glavni grad države Gojoseon. Međutim malo je informacija koje to potvrđuju, naročito ako se uzme u obzir da u okolini Pyongyanga još nisu pronađeni dokazi o postojanju grada u rano doba kineske dinastije Han koja je osvojila Gojoseon 108 p.n.e.. Između 25. i 220. godine pojavljuju se prvi dokazi o postojanju Pyongyanga u doba Han dinastije, i to kao centar provincije Lelang-guk. Pyongyang je tada postao važan kulturni i komercijalni centar sve dok kraljevina Goguryeo nije porazila i uništila Lelang-guk 313. godine.

U sastavu kraljevine Goguryeo Pyongyang je ostao slijedećih 300 godina, od čega je oko 220 godina služio kao glavni grad. 676 godine nakon rata između kraljevine Goguryeo i ujedinjenih kineske dinastije Tang i kraljevine Silla Pyongjang je osvojen, ali je uskoro napušten i ostao je na "ničijoj zemlji", na granici između kraljevina Silla i Balhae.

Nekadašnju važnost Pyongyang je ponovo dobio tek nakon uspostavljanja dinastije Joseon kada postaje glavnim gradom provincije P'yŏngan. Nakon japanskog osvajanja Koreje 1896, Pyongyang je postao centar provincije Južni P'yŏngan.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata tokom kojeg je Crvena armija oslobadila grad, Pyongyang je proglašen "privremenim glavnim gradom" Demokratske Narodne Republike Koreje, pošto su postojale namjere da se zauzme historijski glavni grad Koreje - Seul. Tokom Korejskog rata grad je bio na kratko u posjedu Južne Koreje. Po potpisivanju primirja Pyongyang je obnovljen uz Sovjetsku pomoć.

Transport

Metro

Metro u Pyongyangu

U gradu postoje dvije metro linije. Izgradnja je počela 1968. godine, a prva linija Chollima (ime po vrlo brzom konju iz Korejske mitologije) je puštena u promet 1973. ogdine, dok je druga linija Hyoksin (Obnova) otvorena 1975. Sistem metroa se u cjelosti nalazi na zapadnoj obali rijeke Tadong, a postojao je plan za otvaranje treće linije koja bi spajala obale, međutim nakon nesreće prilikom kopanja tunela ispod rijeke Tadong treća linija je ostala nezavršena. Stanice metroa u Pyongyangu nalaze se na najvećoj dubini u svijetu, 110 metara, tako da mogu poslužiti i kao javna skloništa u slučaju rata.

Tramvaj i trolejbus

Zbog izuzetno malog broja vlastitih automobila, građani Pyongyanga se moraju osalnjati na javni prevoz. Pored metroa u Pyongyangu postoje i tramvajski i trolejbuski sistem, koji su u jako lošem stanju zbog čestih nestanaka struje. Također, mali broj trolejbusa i tramvaja rezultira ogromnim gužvama tokom jutarnjih i popodnevnih sati kada radnici idu na posao.

Avio transport

Sjevernokorejska nacionalna aviokompanija, Air Koryo, koristi Internacionalni aerodrom Sunan kao svoje sjedište. Redovni su letovi za Peking (PEK), Shenyang (SHE), Vladivostok (VVO), Macau (MFM), Bangkok (BKK), Khabarovsk (KHV) i Shenzhen (SZX). Takođe postoji i nekoliko čarter letova prema Kini, Japanu i Rusiji, kao i domaći letovi.

Znamenitosti

Toranj Juche

Nakon rekonstrukcije po završetku Korejskog rata napravljene su mnoge zgrade, spomenici i avenije. Najveća zgrada u Pyongyangu je nezavršeni hotel Ryugyŏng visok 330 metara sa 105 spratova i 361 000 kvadratnih metara površine.

Pored hotela Ryugyong tu su i Palača Kumsusan - Mauzolej Kim Il-sunga, toranj Juche i Trijumfalna kapija.

Izvori

Nedovršeni članak Pjongjang koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.