Idi na sadržaj

Toponim

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Datum izmjene: 3 oktobar 2023 u 19:01; autor: 141.136.154.26 (razgovor)
(razl) ← Starija izmjena | Trenutna verzija (razl) | Novija izmjena → (razl)

Toponimi (grč. τόπος topos = mjesto, + ὄνομα – onima = ime) su usvojena imena naseljenih mjesta, brda, planina, rijeka i ostalih geografskih pojmova.[1] Drugim riječima,

toponimi su vrsta riječi koje označavaju imena mjesta, njiva, pašnjaka, polja, naselja, gradova, ulica, trgova, dijelova grada i naselja i slična mjesta. Spadaju u oznake koje daju prve informacije o određenim mjestima, o ljudima, kulturama, vjerama i običajima onih koji žive ili su živjeli na tim mjestima i spadaju u prvorazredne historijske i kulturno-historijske izvore i spomenike.

[2]

Jedna od definicija također kaže da su toponimi vlastita imena prirodnih i društvenih geografskih objekata u prostoru. Predmet su istraživanja mnogih nauka i njihovih oblasti, posebno toponomastike, geografije, historije i drugih.

Uobičajeno je da se toponimi svrstavaju u tri osnovne grupe:

Jezične promjene toponima

[uredi | uredi izvor]

U prošlosti se težilo promjenama nekih ekonima što je djelomice i uspjelo.

U novijioj prošlosti i danas, u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska, uporno se nastoje promijeniti nazivi mnogih toponima iz svih kategorija.

Da je to tako govori nam iskustvo i osobito naša najnovija historija, za koju možemo reći da se u ovoj sferi sve dešavalo upravo sukladno definiciji akta masovne i nasilne promjene toponima kao specifične vrste genocida. Historiju je najlakše mijenjati promjenom njenih spoljašnjih znakova, kao što je njeno tumačenje ili njene oznake sadržane u toponimiji.

Radi se o ogromnom nasilju politike nad imenima gradova, naselja, ulica, trgova i dijelova naših gradova, sa željom da se iznudi gubitak historijskog, civilizacijskog, kulturno-historijskog, vjerskog, etničkog i nacionalnog identiteta tih mjesta i da im se nametne sasvim novi i nasilno uspostavljeni identitet. Takva praksa se uvijek pokazuje kao dvosjekli mač.

Ne samo da svako nasilje dovodi do reakcije, nego se upravo time pokazuje lažnost nasiljem uspostavljenih identiteta prostora jer historija se ne može mijenjati unazad, nego samo unaprijed. Niko mene i slične ne može natjerati da Gornji Šeher ili banje u njemu zovem drugačije nego kako su oduvijek zvani.

Stupnica je Stupnica i Mejdan je Mejdan. Kraljev drum je to što je bio, a neka svako sebi pravi neku drugu banju ili drum, ali na nekom drugom mjestu, a neka ne dira što je trajalo vijekovima i nije nikome smetalo, osim šovinistima. To se isto odnosi i na u obimu manje, ali jednako nasilne promjene imena ulica u Sarajevu, gdje su imena ulica mijenjana unilateralno i bez znanja i pristanka svih stanovnika.

U nas svi tvrde da su demokrati. Tvrdili su to i ranije, a pogotovo od kada topovi ne pucaju. Ako je tako, kako su ti demokrati mogli da čine nasilne akte promjena bez uzimanja u obzir postojanja i saglasnosti drugih, koje demokratija uvijek podrazumijeva. Mijenjati ono što fundamentalno mijenja karakter tla i to unilateralno i u vrijeme rata, samo je po sebi nedemokratski i nasilno i kao takvo nelegalno, a u sadržini i značenju je genocidno.

Mijenjati ono što se tiče opstanka i legitimiteta cijelih naroda, a ne uvažavati da i oni imaju prava, moguće je samo kad se cijeli narodi, vjerske i druge društvene skupine ne smatraju legitimnim i legalnim u državi, a to je fašizam - nema druge riječi da se kaže šta se to nama, po cijeloj Bosni i Hercegovini, dogodilo u pogledu imena gradova, naselja, trgova, ulica i dijelova gradova u zadnjih petnaest godina.

Dogodilo se divljanje najnižih nacionalističkih strasti i trebali bi se početi liječiti od te opake bolesti. Ako smo demokrati onda sve te promjene moramo proglasiti nelegalnim i vratiti na ponovno demokratsko razmatranje i odlučivanje, pa se tada neće moći reći da su izvršena genocidna nasilja i da su naši gradovi postali izlozi nacionalističkih mitova, umjesto prostora zajedničkog života ljudi koji ovdje žive stotinama godina.[3]

Najduži toponim

[uredi | uredi izvor]

Krung Thep Maha Nakhon Amon Rattanakosin Mahinthara Ayutthaya Mahadilok Phop Noppharat Ratchathani Burirom Udom Ratchaniwet Mahasathan Amon Phiman Awatan Sathit Sakkathattiya Witsanu Kamprasit, odnosno
กรุงเทพมหานคร อมรรัตนโกสินทร์ มหินทราอยุธยามหาดิลก ภพนพรัตน์ ราชธานีบุรีรมย์ อุดมราชนิเวศน์ มหาสถาน อมรพิมาน อวตารสถิต สักกะทัตติยะ วิษณุกรรมประสิทธิ์.

U prijevodu, to znači: "grad anđela, veliki grad, grad vječnog dragulja, neosvojivi grad boga Indre, veliki glavni grad svijeta obdaren s devet dragocjenih dragulja, sretan grad, izdašan u ogromnog kraljevskoj palači koja sliči rajskom prebivalištu gdje vlada reinkarnirani bog, grad dan od Indre i sagrađen od Višnukama"

Ovo je puno ime za Bangkok, Tajland, koji se često jednostavno označava i kao Krung Thep.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Klajić B. (2007): Rječnik stranih riječi. Školska knjiga, Zagreb.
  2. ^ Filipović M. (2007). O značenju toponima. Nezavisne novine 20.06.2007.http://www.nezavisne.com/index/kolumne/O-znacenju-toponima/11004.
  3. ^ http://www.nezavisne.com/index/kolumne/O-znacenju-toponima/11004.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]