Sjeverna Koreja

Za druga značenja, pogledajte Koreja.

Demokratska Narodna Republika Koreja 조선민주주의인민공화국 朝鮮民主主義人民共和國 Chosŏn Minjujuŭi Inmin Konghwaguk
Zastava Grb
Himna: "Aegukka"
Položaj Sjeverne Koreje na karti Položaj Sjeverne Koreje
Glavni grad		Pyongyang
Službeni jezik		korejski
Državno uređenje
• Ministar odbrane		Kim Jong-il
• Premijer		Pak Pong-ju
Zakonodavstvo
Nezavisnost		15. august 1945 Oslobođenje od Japana 1. mart 1919. (simbolično kao ujedinjena Koreja)
Površina
• Ukupno		122.762km² km2 (98.)
• Vode (%)		4.87%
Stanovništvo
• Ukupno		23.113.019 (48.)
• Gustoća		190/km2
Valuta		Sjevernokorejski Wŏn (₩) (1/100 chŏn)
Vremenska zona		UTC +9
Pozivni broj		+850
Internetska domena		nema, rezervisan .kp

Demokratska Narodna Republika Korejaje istočno azijska država, smještena na sjevernom dijelu korejskog poluostrva. Sjeverna Koreja, što je uobičajeni naziv za ovu državu, graniči sa Kinom i Rusijom na sjeveru te sa Južnom Korejom na jugu. Granica između Sjeverne i Južne je većinom na 38. paraleli. Površinom obuhvaća 122 000 km², a u Sjevernoj Koreji živi oko 24 miliona stanovnika. Glavni grad je Pjongjang, a od većih gradova izdvajaju se Kesong, Kim Čim, Sinuinđu.

Do Drugog svjetskog rata sa Južnom Korejom činila je ujedinjenu državu.

Historija

Nakon Drugog svjetskog rata i poraza Japana, Koreja je okupirana od strane SSSR-a i SAD-a. Pošto nisu uspjele dogovoriti zajedničko upravljanje ujedinjenom Korejom, 1948 SAD i SSSR stvaraju dvije Koreje, Južnu koja se oslanjala na SAD i Sjevernu pod patronatom SSSR. Granica između dvije Koreje je uspostavljena na 38. paraleli.

Rastuće tenzije između dvije države, potpirivane općom atmosferom hladnog rata dovele su do sukoba. 25. juna 1950 snage Sjeverne Koreje prešle su granicu na 38. paraleli i tako u nastojanju da ujedine državu započeli Korejski rat. Nakon godinu dana ratovanja u kojima su obje strane potpomognute izvana imale svoje vrhunce i padove linija fronta je uspostavljena oko 38. paralele. Kako je u slijedeće dvije godine izostao bilo kakav napor sa obje strane da se stanje promjeni postignut je dogovor o primirju te je uspostavljena demilitarizirana zona duž čitave granice.

Prvi predsjednik Sjeverne Koreje, Kim Il-sung, proklamirao je ideju Juche, u prevodu, Duh samostalnosti.

Sadašnji predsjednik je Kim Jong-il.

Geografija

Sjeverna Koreja je smještena na sjevernom dijelu Korejskog poluostrva čiji je reljef uglavnom planinski. Gotovo 80% države čine planine, a veliki broj vrhova prelazi visinu od 2 000 metara. Najviši vrh je Paektu-san, na vulkanskoj planini Baitou, sa 2 744 metara. U sjevernom dijelu, naročito uz granicu s Kinom postoji još nekoliko planina čiji najviši vrhovi dostižu visinu od 1 400 do 2 000 metara. Od većih rijeka izdvajaju se Yalu koja čini prirodnu granicu sa Kinom i rijeka Tuman koja čini granicu sa Rusijom. Jedina veća rijeka koja čitavim tokom prolazi kroz Sjevernu Koreju je Taedong.

Obalu Sjeverne Koreje zapljuskuju vode Žutog mora i Korejskog zaliva na zapadu i Japanskog mora na istoku. Uz obale dužine 2 495 kilometara smješteno je 3 579 uglavnom nenaseljenih otoka.

Šume su većinom četinarske.

Klima

Sniježne padavine na Korejskom poluostrvu.

Klima je umjerena, kontinentalna sa četiri različita godišnja doba. Kiša uglavnom pada u proljeće. Zime su duge, sa sniježnim olujama koje dolaze iz Sibira. Srednja temperatura tokom zime u Pjongjangu iznosi između -3 °C i -13 °C. Ljeta su kratka, vruća, sa visokom vlažnosti zraka i uz srednju temperaturu od 20 °C do 29 °C.

Od prirodnih katastrofa, Sjevernu Koreju pogađaju proljetne suše praćene obilnim kišama koje izazivaju poplave. Tokom ljeta poluostrvo pogodi prosječno jedan uragan.

Vlada

Sjevernom Korejom vlada jednopartijski, totalitarni režim. Vladajuća stranka je Demokratski front za ponovno ujedinjenje domovine, u osnovi koalicija sastavljena od tri manje stranke: Radničke stranke Koreje, Korejske socijaldemokratske partije i Stranke Chondoist Chongu. Nakon smrti Kim Il-sunga koji je bio doživotni predsjednik Sjeverne Koreje, funkcija predsjednika je ukinuta, a vlast je preuzeo njegov sin Kim Jong-il na funkciji predsjednika nacionalnog komiteta za odbranu.

Administrativne podjele

Teritorijalno-politički Sjeverna Koreja je podjeljena na 9 pokrajina, 3 specijalne regije i 2 grada pod državnom upravom (Chikhalsi; 직할시; 直轄市).

Pokrajine

• Chagang
• Sjeverni Hamgyŏng
• Južni Hamgyŏng
• Sjeverni Hwanghae
• Južni Hwanghae
• Kangwŏn
• Sjeverni P'yŏngan
• Južni P'yŏngan
• Ryanggang

Specijalne regije

• Kaesŏng - zajednički razvojni projekat sa Južnom Korejom
• Kŭmgangsan - regija u koju je olakšan dolazak turistima kako bi vidjeli planinu Kŭmgangsan
• Sinŭiju - projekat preuzimanja kineskog načina ekonomskog razvoja i zakona. Nakon hapšenja guvernera ove pokrajine vjeruje se da je projekat odbačen.

Gradovi pod državnom upravom

• P'yŏngyang
• Rasŏn (Rajin-Sŏnbong)

Privreda

Sjeverna Koreja posjeduje dobre uslove za razvoj moderne ekonomije, uključujući značajne zalihe uglja i ostalih ruda. Rijeke Yalu, Tumen i Taedong i njihovi slivovi pružaju priliku za izgradnju hidrocentrala. Nakon Korejskog rata, te 60tih i 70tih smatralo se da je privreda Sjeverne Koreje snažnija od one u Južnoj Koreji. Sve tvornice su nacionalizovane, a u zemlji se proizvodi gotovo sve, tako da nema potrebe za uvozom proizvoda široke potrošnje. Uz Kubu, Sjeverna Koreja je jedina država u kojoj je ekonomija u potpunosti nacionalizovana i planska. 1980. je otpočeta modernizacija teške industrije koja je prekinuta zbog nedostatka novca.

Najveći udar privreda Sjeverne Koreje je zadobila sredinom 90tih. zbog ogromnih poplava koje su pogodile zemlju, kao i zbog smanjenog izvoza zbog propasti istočnog bloka, jednog od najvećih trgovinskih partnera. Procjenjuje se da je zbog gladi uzrokovane poplavama i smanjenom žetvom umrlo oko 2 miliona ljudi . Uprkos velikoj pomoći u hrani, uglavnom od Kine i SAD, posljedice katastrofe su se osjećale do 2001. Sjeverna Koreja i danas zavisi od međunarodne pomoći u hrani.

I pored velike gladi koja je zadesila zemlju, vlasti u Sjevernoj Koreji donijele su 2002. odluku da se privreda radikalnije zakrene prema namjenskoj industriji, uz izdvajanje gotovo četvrtine bruto domaćeg proizvoda za održavanje i reformisanje vojnih snaga. Prema procjenama iz 2002 dominantni sektor u Sjeverno Korejskoj ekonomiji je prerađivačka industrija (43.1%), a zatim uslužni sektor (33.6%) i poljoprivreda (23.3%). Većinu industrijske proizvodnje čine namjenska industrija, te proizvodnja električne energije i mašina.

Industrija: hemijska, mašinogradnja, brodogradnja, željezare, čeličane, aluminijska proizvodnja, namjenska industrija.

Poljoprivreda: agrumi, pšenica.

Rudno blago: Željezo, opljemenjivač čelika bakar.

Optuženi su za izradu nuklearnog oružja. Razvijen je morski ribolov. Novčana jedinica von=100 čona.

Reference

Nedovršeni članak Sjeverna Koreja koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.