Romi u Bosni i Hercegovini
Romi u Bosni i Hercegovini žive preko 600 godina. Prema popisu iz 1991, u Bosni i Hercegovini bila su 8864 Roma ili 0,2% stanovništva. Kasnijim popisom evidentirano ih je dvostruko više, a, po nekim pretpostavkama nevladinog sektora, ima ih i do 10 puta više.[1][2]
| Romi u Bosni i Hercegovini | |
|---|---|
 | |
| Ukupna populacija | |
| 8864 (popis 1991) | |
| Jezik | |
| Romski, bosanski, hrvatski, srpski | |
| Vjera | |
| Sunitski islam, Rimokatoličanstvo, Pravoslavlje |
Historija
Rousseau, francuski konzul u Bosni i Hercegovini, procijenio je 1866. broj Roma na nešto manje od 10.000 ili 1,1% stanovništva. Godinu kasnije Johann Roskiewicz procijenio je broj Roma u Bosni na 9000 (1,2%) i u Hercegovini na 2500 (1,1%), što u zbiru daje broj 11.500 Roma. Godine 1911. Encyclopædia Britannica spominje 18.000 Roma u Bosni i Hercegovini (1,6%).
Demografija
Važne zajednice žive u Brčkom, Bijeljini, Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli, Kaknju, Prijedoru, Zenici i Tesliću.
Poznatiji bosanskohercegovački Romi
- Hedina Tahirović-Sijerčić, profesorica, pjesnikinja, spisateljica, autorica prvog bosansko-romskog i romsko-bosanskog rječnika
- Dervo Sejdić, potpredsjednik NGO "Kali Sara Roma"
Mehmed Mujić prvi Rom magistar u istoriji BIH mrsc prof saradnik za Romska pitanja pri ministasrtvu obrazovanja TK dopredsjedavajući Vijeća Nacionalnih manjina FBIH 2015 do 2020 prvi Gradski vijećnik u mandatu 2008 do 2016u Tuzli i politički aktivista SDP BIH potpredsjednik IRU 1971 izabran u Rumuniji od 36 zemalja za prvog potpredsjednika dobitnik Tuzlanske plakete sa Zlatnim grbom Tuzle
- Indira Bajramović, ekonomistica i aktivistica za prava Romkinja
- Selma Selman, umjetnica i aktivistica
- Čika Mišo, posljednji čistač cipela u Bosni i Hercegovini
- Emra Tahirović, nogometašica
Također pogledajte
Reference
- ^ "Romi u BiH upozoravaju: Naš je jezik gotovo zaboravljen, prijeti mu nestanak". klix.ba. Pristupljeno 10. 4. 2023.
- ^ UNICEF Arhivirano 9. 5. 2016. na Wayback Machine, str. 19