Hedina Tahirović-Sijerčić
Hedina Tahirović-Sijerčić (11. novembra 1960.) jest bosanskohercegovačka doktorica filoloških nauka, književnica i prevoditeljica romskog porijekla, koja trenutno živi u Kanadi.[1] Bila je popularni televizijski i radio voditelj u Bosni i Hercegovini, a kasnije je postala spisateljica, objavljivala knjige za djecu, poeziju i memoare. Proučavala je gurbetski dijalekt romskog jezika i objavila je nekoliko rječnika i arhiva narodnih prič, te je aktivna u nastojanjima da se očuva romska kultura. Dobitnica je nekoliko nagrada u Poljskoj, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
| Hedina Tahirović-Sijerčić | |
|---|---|
| Rođenje | 11. novembar 1960 Sarajevo, Jugoslavija |
| Zanimanje | Novinarka, spisateljica, prevoditeljica, lingvistička istraživačica i nastavnica |
| Nacionalnost | Romi |
Rani život i obrazovanje
urediRođena je u Sarajevu 11. novembra 1960. i pripada romskom narodu Gurbeti.[2] Studirala je novinarstvo na Univerzitetu u Sarajevu, diplomirala 1985, a na Univerzitetu u Tuzli stekla dalje obrazovanje.[3] Također je magistarirala u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije i rodne studije Univerziteta u Sarajevu. Nakon emigracije u Kanadu, stekla je dodatnu nastavničku kvalifikaciju na Učiteljskom Colleageu u Ontariju. Doktorirala je na Univerzitetu u Beogradu.[4]
Karijera
urediOsamdesetih godina prošlog stoljeća postaje zapažena na radiju i televiziji u Bosni i Hercegovini. Od 1986. do 1992. bila je glavna urednica popularnog radijskog programa Lačo džive, Romaleni (Dobar dan, Romi), a između 1991. i 1992. vodila je Malavipe (Susreti), na programu TV Sarajevo.[3][4] Bila je prva filmska i televizijska producentica romskog porijekla u Bosni i Hercegovini.[5] Radila je na uspostavljanju prava romskog naroda, sa Međunarodnom romskom unijom.[2]
Devedesetih godina, nakon emigracije u Kanadu, počela je da predaje za školski odbor Toronta, dok je pisala beletristiku i poeziju.[2] Njene objavljene knjige uključuju djela napisana na gurbetskom, bosanskom i engleskom jeziku.[3] Napisala je pet knjiga za djecu i dva toma poezije.[3] Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja, uključujući nagradu Ferenc Sztojka, Zlatno pero Papusze i Nagradu slobode Međunarodnog centra za mir u Sarajevu.[3] Prevela je vlastite spise na engleski i njemački, kao i uređivala antologije prevedenih djela romskih pisaca.[4] Bila je glavni urednik Romano Lil, časopisa za kanadske Rome, od 1998. do 2001.[6]
Piše i publicistiku, a posebno se fokusirala na dokumentovanje romske kulture i istraživanje gurbetskog dijalekta. Objavila je tri zbirke romskih narodnih priča i folklora, nekoliko rječnika gurbetskog dijalekta, biografiju svog oca i autobiografiju.[3] Predavala je romski jezik, kulturu i književnost na Univerzitetu u Zagrebu.[4][5] Od 2014. do 2020. imenovana je u komitet eksperata za savjetovanje Vijeća Evrope o Evropskoj povelji o regionalnim i manjinskim jezicima u Bosni i Hercegovini.[4]
Privatni život i aktivizam
urediDevedesetih godina emigrirala je u Njemačku, a kasnije u Kanadu, i od tada je aktivna u podržavanju prava Roma te u očuvanju i arhiviranju romske kulture.[3] Govori nekoliko jezika, uključujući bosanski, romski (Gurbeti), engleski i njemački.[4] Godine 2009. bila je tema dokumentarnog filma "Hedina" o njenom životu, koji je režirao Zoran Kubura.[2]
Bibliografija
uredi- 1999. Urednica, Canadian Romani Pearls (Kanadake Romane Mirikle) (Roma Community and Advocacy Centre, Canada)
- 2001. Prevela, Na dzanen aver, gova si amaro dzuvdipe (Kako živimo) (Medica Zenica-Infoteka, Bosna i Hercegovina)
- 2004. Prevela, Romske legende (London: Turnshare) [na engleski i njemački]
- 2007. Dukh / Bol (Toronto: Magoria Books)
- 2008. Prevela, Mali princ, Antoine de St. Exupery (na romski)
- 2008. Stare romske bajke i priče na bosanski i romski (Bosanska riječ, Bosna i Hercegovina)
- 2009. Romane Paramicha. Stories and Legends of the Gurbeti Roma (Toronto: Magoria Books)
- 2009. Urednica, Like water/ Sar o Paj (ed.). (Chandigarh, India: International Writers Association)
- 2009. Romani prince Penga. (Toronto: Magoria Books)
- 2009. An unusual family. (Toronto: Magoria Books)
- 2010. Karankochi-Kochi. (Toronto: Magoria Books)
- 2010. Čuj, osjeti bol /Ashun, hachar Dukh! (Sarajevo: KNS)
- 2010. Shtar Phrala / Four Brothers. (Toronto: Magoria Books). [ilustrirane priče za djecu na engleskom i romskom].
- 2010. Bosansko-romski i romsko-bosanski rječnik. (Mostar: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke)
- 2011. Fish / Macho. (Toronto: Magoria Books)
- 2011. Rom like Thunder. (Toronto: Magoria Books)
/ 2011. Romski riječnik: Gurbeti-engleski/englesko-gurbetski. (Toronto: Magoria Books)
- 2012. Rom k’o Grom. (Sarajevo: KNS)
- 2016. Rodni identiteti u književnosti romskih autorica na prostorima bivše Jugoslavije. (Mostar: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke)
- 2017. A Romani Women’s Anthology: Spectrum of the Blue Water.Tahirović-Sijerčić, Hedina; Levine-Rasky, Cynthia (eds). (Toronto: Inanna Publications)
- 2019. Jezik i književnost Roma u prevodu na Zapadnom Balkanu – poezija u autoprevodu (Sarajevo: Dobra knjiga)
- 2019. Romani čhib: Posebni osvrti na jezik i kulturu Roma. (Sarajevo: Dobra knjiga)
- 2020. Urednica, Rade Uhlik – Rromane paramiča/ Romske priče. Zbirka I. (Sarajevo: Fond otvoreno društvo BiH i Zemaljski muzej BiH)
- 2021. Urednica, Rade Uhlik – Rromane paramiča/ Romske priče. Zbirka II. (Sarajevo: Fond otvoreno društvo BiH i Zemaljski muzej BiH)
Reference
uredi- ^ Mahmić, Enesa (5. 4. 2020). "Hedina Tahirović-Sijerčić: Jezik i književnost Roma". P.E.N. Pristupljeno 14. 2. 2024.
- ^ a b c d Books, Magoria. "Magoria Books: A Brief Biography and Bibliography of Hedina Tahirović Sijerčić". magoriabooks.com (jezik: engleski). Pristupljeno 23. 2. 2022.
- ^ a b c d e f g "Hedina Tahirović-Sijerčić". www.romarchive.eu. Pristupljeno 23. 2. 2022.
- ^ a b c d e f "Dr. Hedina Sijerčić" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 23. 2. 2022. Pristupljeno 23. 2. 2022.
- ^ a b "Hedina Tahirović-Sijerčić | Drunken Boat". d7.drunkenboat.com. Pristupljeno 23. 2. 2022.[mrtav link]
- ^ "Twenty 'Gypsy' Women You Should Be Reading • VIDA: Women in Literary Arts". VIDA: Women in Literary Arts (jezik: engleski). 21. 6. 2014. Arhivirano s originala, 6. 4. 2022. Pristupljeno 23. 2. 2022.