Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi

Antonija Horvatek
1/16

Pretvaranje racionalnih brojeva

iz jednog oblika u drugi

Ovaj je materijal
namijenjen svima onima
koji u bespućima Interneta pokušavaju
pronaći objašnjenja:
kako prirodne i cijele brojeve pretvaramo
u razlomke i obratno,
kako decimalne brojeve pretvaramo
u razlomke i obratno,
kako mješovite brojeve pretvaramo
u razlomke i obratno
i sl.

Ujedno se može koristiti i kao podsjetnik

na što je sve (osim na sami postupak pretvaranja)
dobro skrenuti pažnju učenicima.
Naravno, kad se djeca prvi put susreću
s ovim postupcima,
ne treba odmah objašnjavati baš sve detalje
i posebne slučajeve,
no kad se postigne sigurnost u postupcima,
dobro je baciti na to sve i pogled odozgo.
Pogotovo bi bilo dobro na početku
cjeline "Racionalni brojevi"
ponoviti sve postupke i uočiti
njihove sličnosti, razlike...

Antonija Horvatek
Matematika na dlanu
http://www.antonija-horvatek.from.hr/

Matematika na dlanu http://www.antonija-horvatek.from.hr/

 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Antonija Horvatek
2/16

Pretvaranje racionalnih brojeva

iz jednog oblika u drugi

Racionalni brojevi su razlomci i svi oni brojevi koje možemo pretvoriti u razlomke.
(Pritom mislimo i na pozitivne i na negativne brojeve.)
Skup racionalnih brojeva označavamo slovom Q .

U racionalne brojeve (osim razlomaka) spadaju:

- prirodni brojevi
- cijeli brojevi
- decimalni brojevi
- mješoviti brojevi.

Dakle, svi se oni mogu pretvoriti u razlomke.

Obratno, neki razlomci se mogu a neki ne mogu pretvoriti u neke od navedenih vrsta
brojeva. Kako vršimo sve te pretvorbe i opis problema u vezi njih, možete naći u ovom
materijalu.

Dakle, ovdje možete naći objašnjenja:

→ kako prirodni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u prirodni broj
→ kako cijeli broj pretvaramo u razlomak i razlomak u cijeli broj
→ kako decimalni broj pretvaramo u razlomak i razlomak u decimalni broj
→ kako mješoviti broj pretvaramo u razlomak i razlomak u mješoviti broj
→ kako decimalni broj pretvaramo u mješoviti i mješoviti broj u decimalni
→ koje bismo jednakosti razlomaka/mješovitih brojeva i decimalnih brojeva trebali
znati napamet,
a na kraju je i nekoliko zadataka za vježbu te njihova rješenja.

Matematika na dlanu http://www.antonija-horvatek.from.hr/

 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Antonija Horvatek
3/16

Prirodni brojevi i razlomci

prirodan broj → razlomak .

7 25 87 Podsjetnik:
Primjeri: 7= 25 = 87 =
1 1 1 Prirodni brojevi su brojevi:
1, 2, 3, 4, 5...
Postupak: Zadani prirodni broj prepišemo u brojnik,
Oni opisuju koliko komada
a u nazivnik napišemo broj 1.
nečega imamo, npr.
n 4 kvadrata .
n= .
1 Skup prirodnih brojeva
označavamo slovom N.
Napomena: Gore je opisan najjednostavniji način pretvaranja
prirodnog broja u razlomak, ali to nije jedini način!
Naime, razlomačka crta označava dijeljenje, pa
npr. broj 7 možemo i na sljedeće načine pretvoriti u razlomak: Podsjetnik:

7 14 21 28 42 70 8 7 4
7= = = = = ... = = ... = = ... Razlomci su npr. , , ...
1 2 3 4 6 10 9 2 4

(U svakom od tih razlomaka, kad brojnik podijelimo Oni najčešće opisuju dio nečega.
nazivnikom dobivamo 7.)
2
Npr. ovo su kruga:
3
6 12 18 24
Slično tome, 6 = = = = = ... (čitamo "dvije trećine"),
1 2 3 4
13
a ovo kruga:
5
razlomak → prirodni broj . (čitamo "trinaest petina").

20 56 72 9 brojnik
Primjeri: =5 =8 = 72 =1 2
4 7 1 9 razlomačka crta
7
nazivnik
Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom.
Nazivnik nam govori na koliko
jednakih dijelova dijelimo lik, a
Napomena: Ako se brojnik ne može podijeliti nazivnikom bez brojnik koliko ih trebamo obojati.
ostatka, onda se taj razlomak ne može pretvoriti u prirodan broj,
tj. on nije jednak nijednom prirodnom broju. Razlomačka crta označava dijeljenje,
2 5
21 5 npr. 2:7 = ; = 5:9 .
7 9
Npr. razlomke i ne možemo pretvoriti u prirodne brojeve.
4 9

Slikovni primjeri:
a) 12 b) 20
3 = = 4
4 5

= =

Matematika na dlanu http://www.antonija-horvatek.from.hr/

 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Antonija Horvatek
4/16

Cijeli brojevi i razlomci

cijeli broj → razlomak .

−6 37 0 −64
Primjeri: -6 = 37 = 0= -64 =
1 1 1 1
Podsjetnik:

Postupak: Zadani broj prepišemo u brojnik, Cijeli brojevi su brojevi:

a u nazivnik napišemo broj 1. ... -3, -2, -1, 0, 1, 2, 3...

a Skup cijelih brojeva

a= .
1 označavamo slovom Z.

Napomena: Gore je opisan najjednostavniji način pretvaranja

cijelog broja u razlomak, ali to nije jedini način!
Naime, razlomačka crta označava dijeljenje, pa
npr. broj -6 možemo i na sljedeće načine pretvoriti u razlomak: Podsjetnik:

−6 −12 −18 −24 −36 −60 Razlomci su npr.

8 −7 4
, , ...
-6 = = = = = ... = = ... = = ... 9 2 4
1 2 3 4 6 10
(U svakom od tih razlomaka, kad brojnik podijelimo brojnik
nazivnikom, dobivamo -6.) 2
razlomačka crta
7
nazivnik

Razlomačka crta označava dijeljenje.

razlomak → cijeli broj .

−40 −21 −32 −3 −8

Primjeri: = -8 = -3 = -4 = -3 = -1
5 7 8 1 8

Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom.

Napomena: Ako se brojnik ne može podijeliti nazivnikom bez ostatka, onda se taj razlomak
ne može pretvoriti u cijeli broj, tj. on nije jednak nijednom cijelom broju.
−28 −5
Npr. razlomke i ne možemo pretvoriti u cijele brojeve.
5 8

Matematika na dlanu http://www.antonija-horvatek.from.hr/

 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Antonija Horvatek
5/16
Mješoviti brojevi i razlomci

mješoviti broj → razlomak . Podsjetnik:

4 25 5 17 8 7 4
Primjeri: 3 = 2 = Razlomci su npr. , , ...
9 2 4
7 7 6 6
Oni najčešće opisuju dio nečega.
3·7+4 2·6+5
4 25 5 17 Npr. ovo su
2
kruga:
Objašnjenja: 3 = 2 = 3
7 7 6 6 (čitamo "dvije trećine"),
nazivnik nazivnik
prepišemo prepišemo 13
a ovo kruga:
5
Postupak: (čitamo "trinaest petina").
1. Cijeli dio zadanog mješovitog broja pomnožimo s
brojnik
nazivnikom i dodamo brojnik - dobiveni rezultat zapišemo 2
u brojnik traženog razlomka. razlomačka crta
7
nazivnik
2. Nazivnik prepišemo.
Nazivnik nam govori na koliko
b a ⋅c + b jednakih dijelova dijelimo lik, a
a = brojnik koliko ih trebamo obojati.
c c
Razlomačka crta označava dijeljenje,
2 5
npr. 2:7 = ; = 5:9 .
Slikovni primjer: 7 9

5 17
2 =
6 6
Podsjetnik:
=
8 7
Mješoviti brojevi su npr. 3 , 5 ...
9 9

Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih

komada i još dio nečega.
Napomena:
4
Ako negativan mješoviti broj želimo pretvoriti u Npr. ovo su 2 kruga:
5
razlomak, postupak je isti, samo još prepišemo i minus. (čitamo: "dva cijela i četiri petine")

1 −49
Npr. −6 = brojnik
8 8 4
2 razlomačka crta
1  1 5
Naime, −6 zapravo označava −  6  . nazivnik
8  8
cijeli dio

Matematika na dlanu http://www.antonija-horvatek.from.hr/

 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Antonija Horvatek
6/16

Podsjetnik:
razlomak → mješoviti broj .
8 7 4
Razlomci su npr. , , ...
25 1 59 3 9 2 4
Primjeri: =6 =7
4 4 8 8 Oni najčešće opisuju dio nečega.

Objašnjenja: 2
3. ostatak tog dijeljenja Npr. ovo su kruga:
25 1 zapišemo u brojnik
3
=6 (čitamo "dvije trećine"),
4 4
4. nazivnik prepišemo 13
a ovo kruga:
5
1. podijelimo 25:4 2. rezultat tog dijeljenja (čitamo "trinaest petina").
zapišemo u cijeli dio
brojnik
2
razlomačka crta
7
59 3 ostatak dijeljenja 59:8 nazivnik
=7
8 8 Nazivnik nam govori na koliko
nazivnik smo prepisali jednakih dijelova dijelimo lik, a
brojnik koliko ih trebamo obojati.
rezultat dijeljenja 59:8 Razlomačka crta označava dijeljenje,
2 5
npr. 2:7 = ; = 5:9 .
7 9
Postupak:
1. brojnik podijelimo nazivnikom i:
- rezultat dijeljenja zapišemo u cijeli dio Podsjetnik:

- ostatak dijeljenja zapišemo u brojnik 8 7

Mješoviti brojevi su npr. 3 , 5 ...
9 9
2. nazivnik samo prepišemo
Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih
komada i još dio nečega.
Napomena 1.: Iz samog postupka je jasno:
U mješovite brojeve možemo pretvoriti samo one razlomke 4
Npr. ovo su 2 kruga:
kojima je brojnik veći od nazivnika (takvi se razlomci 5
(čitamo: "dva cijela i četiri petine")
nzivaju nepravi razlomci) i koji prilikom dijeljenja
brojnika s nazivnikom imaju ostatak.
brojnik
7 4
Npr. razlomak ne možemo pretvoriti u mješoviti broj 2 razlomačka crta
5
11
nazivnik
jer je 7:11= 0 (i ostatak 7), pa tu imamo 0 cijelih (mješoviti
cijeli dio
broj ne može imati nula cijelih);
12
razlomak također ne možemo pretvoriti u mješoviti broj
4
12
jer je 12:4=3 (bez ostatka), pa je = 3.
4
−17 2
Napomena 2.: S negativnim razlomcima postupamo kao i s pozitivnima, npr. = −3 .
5 5

Matematika na dlanu http://www.antonija-horvatek.from.hr/

 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Antonija Horvatek
7/16

Decimalni brojevi i razlomci

decimalni broj → razlomak . Podsjetnik:

451 8002 4001 Decimalni brojevi su npr. 4.13, 0.2,

Primjeri: 4.51 = 800.2 = = 254.096, -3.4, -0.254 ...
100 10 5
Koristimo ih da bismo opisali:
2 decimale 1 decimala - dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli...)
2 nule 1 nula skraćeni ili
razlomak - nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je
cijeli dio različit od nule)
309 207
0.309 = 0.0207 = 456 . 768904
1000 10000
cijeli dio decimalni dio
3 decimale 4 decimale
3 nule 4 nule Decimalni dio opisuje:
- desetinke, ako imamo samo jednu decimalu
(tj. jednu decimalnu znamenku)
Postupak: - stotinke, ako imamo točno dvije decimale
1. Zadani decimalni broj prepišemo u brojnik, ali - tisućinke, ako imamo točno tri decimale
- desettisućinke, ako imamo četiri decimale
bez decimalne točke. ...
2. U nazivnik napišemo znamenku 1 i nakon nje onoliko nula
Npr.:
koliko je decimala u zadanom decimalnom broju. → 2.4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i
3. Ako je moguće, dobiveni razlomak još treba skratiti. one izgledaju ovako:

→ 0.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i

one izgledaju ovako:
Napomena: U slučaju kad zadani decimalni broj počinje
s nulom ili s nekoliko nula, te se početne nule prilikom
pretvaranja u razlomak ne prepisuju. Naime, nule u brojniku → 1.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto
devedeset sedam tisućinki"
0029 29 itd.
razlomka nemaju smisla, to bismo pisali .
1000 1000
Ali, ostale nule ne smijemo ispuštati (vidi
gornje primjere). Podsjetnik:
8 7 4
Razlomci su npr. , , ...
9 2 4
Slikovni primjer:
32 Oni najčešće opisuju dio nečega.
3.2 =
10 2
Npr. → kruga (dvije trećine)
3
13
→ kruga (trinaest petina)
5

2 brojnik
Napomena 2.: S negativnim decimalnim brojevima 7 nazivnik
postupamo kao i s pozitivnim, samo još prepišemo
Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova
−397 −6 −3 dijelimo lik, a brojnik koliko ih trebamo obojati.
minus, npr. -3.97 = , -0.6 = = .
100 10 5 2
Razlomačka crta označava dijeljenje, npr. 2:7 = .
7

Matematika na dlanu http://www.antonija-horvatek.from.hr/

 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Antonija Horvatek
8/16

razlomak → decimalni broj .

Primjeri: Podsjetnik:

Decimalni brojevi su npr. 4.13, 0.2,

17 3 254.096, -3.4, -0.254 ...
= 17 : 5 = 3 . 4 = 3 : 4 = 0 .7 5
5 4
20 30 Koristimo ih da bismo opisali:
= 20 - dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli...)
= ili
- nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je
Postupak: Brojnik podijelimo nazivnikom - pismeno. cijeli dio veći od nule)

456 . 768904
Napomena 1.: Ako prilikom dijeljenja brojnika nazivnikom
nemamo ostatak, tada se taj razlomak ne može pretvoriti cijeli dio decimalni dio
u decimalni, već u prirodni broj.
24 Decimalni dio opisuje:
Npr. ne možemo pretvoriti u decimalni broj jer je - desetinke, ako imamo samo jednu decimalu
8 (tj. jednu decimalnu znamenku)
24 - stotinke, ako imamo točno dvije decimale
= 24 : 8 = 3 .
8 - tisućinke, ako imamo točno tri decimale
- desettisućinke, ako imamo četiri decimale
...
Napomena 2.: Ako prilikom dijeljenja brojnika s
nazivnikom stalno imamo ostatak kojeg se ne možemo Npr.:
riješiti, ni tada taj razlomak ne možemo pretvoriti u → 2.4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i
decimalni broj. U tom slučaju dobivamo tzv. beskonačni one izgledaju ovako:
periodični decimalni broj. Tada trebamo uočiti koje se
→ 0.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i
znamenke u rezultatu ponavljaju, te ih označavamo: one izgledaju ovako:
- točkom, ako se ponavlja samo jedna znamenka
- s dvije točke koje stavimo iznad prve i posljednje
znamenke perioda, ako se ponavlja više znamenki. → 1.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto

Npr.
17
= 1 7 : 3 = 5.666... = 5.6
. devedeset sedam tisućinki"
itd.
3 20
2 0
2 0
...

58 . .
= 58 : 7 = 8.2857142857... = 8.285714
Podsjetnik:

7 8 7 4
20 Razlomci su npr. , , ...
9 2 4
6 0
4 0 Oni najčešće opisuju dio nečega.
5 0
1 0 2
3 0 Npr. → kruga (dvije trećine)
3
2 0
13
6 0 → kruga (trinaest petina)
4 0 5
...
2 brojnik
Napomena 3.: S negativnim razlomcima 7 nazivnik
postupamo na isti način, samo još prepišemo
i minus, npr. Nazivnik nam govori na koliko jednakih dijelova
-23 dijelimo lik, a brojnik koliko ih trebamo obojati.
= -23 : 4 = -5.75
4 2
... Razlomačka crta označava dijeljenje, npr. 2:7 = .
7

Matematika na dlanu http://www.antonija-horvatek.from.hr/

 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Antonija Horvatek
9/16

Decimalni brojevi i mješoviti brojevi

decimalni broj → mješoviti broj . Podsjetnik:

51 8 4 Decimalni brojevi su npr. 4.13, 0.2,

Primjeri: 4.51 = 4 673.8 = 673 = 673 254.096, -3.4, -0.254 ...
100 10 5
Koristimo ih da bismo opisali:
2 decimale 1 decimala - dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli...)
2 nule 1 nula skraćeni
ili
razlomak
- nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je
cijeli dio veći od nule)
Postupak:
1. Cijeli dio decimalnog broja samo prepišemo u cijeli dio 456 . 768904
traženog mješovitog broja. cijeli dio decimalni dio
2. Decimalni dio zadanog decimalnog broja prepišemo
u brojnik. Decimalni dio opisuje:
- desetinke, ako imamo samo jednu decimalu
3. U nazivnik napišemo znamenku 1 i nakon nje onoliko (tj. jednu decimalnu znamenku)
nula koliko je decimala u zadanom decimalnom broju. - stotinke, ako imamo točno dvije decimale
- tisućinke, ako imamo točno tri decimale
4. Ako je moguće, dobiveni razlomak još treba skratiti. - desettisućinke, ako imamo četiri decimale
...

Npr.:
Napomena: → 2.4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i
Ako je u zadanom decimalnom broju cijeli dio jednak nuli, one izgledaju ovako:
tada taj decimalni broj ne možemo pretvoriti u mješoviti
(jer u mješovitom broju cijeli dio ne može biti nula). → 0.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i
one izgledaju ovako:
Npr. decimalni broj 0.27 ne možemo pretvoriti u
27
mješoviti broj, već samo u razlomak, 0.27 = . → 1.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto
100
devedeset sedam tisućinki"
itd.

Slikovni primjer:
63
3.63 = 3 Podsjetnik:
100
8 7
Mješoviti brojevi su npr. 3 , 5 ...
9 9

Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih

komada i još dio nečega.
Napomena 2.: S negativnim decimalnim brojevima
postupamo kao i s pozitivnim, samo još prepišemo minus. 4
Npr. ovo su 2 kruga:
61 5
Npr. -93.061 = −93 . (čitamo: "dva cijela i četiri petine")
1000
brojnik
4
2 razlomačka crta
5
nazivnik
cijeli dio

Matematika na dlanu http://www.antonija-horvatek.from.hr/

 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Antonija Horvatek
10/16

mješoviti broj → decimalni broj .

Primjeri: Podsjetnik:
3 48 Decimalni brojevi su npr. 4.13, 0.2,
9 = = 4 8 : 5 = 9.6
5 5 254.096, -3.4, -0.254 ...
30
= Koristimo ih da bismo opisali:
- dio nečega (tada je cijeli dio jednak nuli...)
ili
Postupak: Zadani mješoviti broj prvo pretvorimo u - nekoliko cijelih i još dio nečega (tada je
razlomak, a zatim dobiveni razlomak u decimalni broj. cijeli dio veći od nule)
(oba postupka su opisana na prethodnim stranicama)
456 . 768904
Napomena: Ovdje se opet može dogoditi da se neki cijeli dio decimalni dio
mješoviti brojevi ne mogu pretvoriti u decimalne (taj smo
problem imali i s nekim razlomcima), zbog problema koje Decimalni dio opisuje:
možemo imati s dijeljenjem prilikom pretvaranja razlomka - desetinke, ako imamo samo jednu decimalu
u decimalni broj (ako se ne možemo riješiti ostatka kod (tj. jednu decimalnu znamenku)
dijeljenja). Takvi se mješoviti brojevi mogu pretvoriti - stotinke, ako imamo točno dvije decimale
- tisućinke, ako imamo točno tri decimale
u beskonačne periodične decimalne brojeve. - desettisućinke, ako imamo četiri decimale
Npr.
7
2
=
79 ..
= 7 9 : 11 = 7.1818... = 7.18
...

Npr.:
11 11 → 2.4 čitamo "dva cijela i četiri desetinke" i
20 one izgledaju ovako:
90
20
90 → 0.26 čitamo "nula cijelih i 26 stotinki" i
... one izgledaju ovako:

Napomena 2.: S negativnim mješovitim brojevima → 1.297 čitamo "jedno cijelo i dvjesto
postupamo isto kao i s pozitivnim, samo još prepišemo devedeset sedam tisućinki"
itd.
minus.
3 −35
Npr. −4 = = -35 : 8 = - 4.375
8 8
Podsjetnik:
Napomena 3.: Uočimo da je cijeli dio početnog mješovitog
broja uvijek jednak cijelom dijelu dobivenog decimalnog broja. 8 7
Mješoviti brojevi su npr. 3 , 5 ...
I jasno je da mora biti tako jer ti brojevi predstavljaju jednake 9 9

veličine, samo su zapisani u različitim oblicima. Naravno, i Koristimo ih kad imamo nekoliko cijelih
preostali dijelovi su im jednaki (razlomak iz mješovitog broja komada i još dio nečega.
jednak je decimalnom dijelu decimalnog broja), samo su
zapisani u različitim oblicima. Npr. ovo su 2
4
kruga:
5
(čitamo: "dva cijela i četiri petine")
Slikovni primjer:
3 brojnik
2 = 2.6 2
4
razlomačka crta
5 5
nazivnik
cijeli dio

Matematika na dlanu http://www.antonija-horvatek.from.hr/

 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Antonija Horvatek
11/16
Polovine i četvrtine - pretvaranje napamet
(razlomci, mješoviti i decimalni brojevi)
Polovine i četvrtine bismo napamet trebali znati pretvarati iz jednog oblika u drugi (te
zapise često susrećemo u životu).

Zapamtimo:

1 1 3
= 0.5 = 0.25 = 0.75
2 4 4
1 1 3
6 = 6.5 3 = 3.25 8 = 8.75
2 4 4
1 1 3
18 = 18.5 62 = 62.25 35 = 35.75
2 4 4
1 1 3
37 = 37.5 83 = 83.25 60 = 60.75
2 4 4
... ... ...

I obratno:

1 1 3
0.5 = 0.25 = 0.75 =
2 4 4
1 1 3
3.5 = 3 5.25 = 5 2.75 = 2
2 4 4
1 1 3
8.5 = 8 71.25 = 71 10.75 = 10
2 4 4
1 1 3
93.5 = 93 13.25 = 13 32.75 = 32
2 4 4
... ... ...

Objašnjenje: Uočimo da:

1
→ razlomku uvijek odgovara decimalni dio .5 (i obratno)
2
1
→ razlomku uvijek odgovara decimalni dio .25 (i obratno)
4
3
→ razlomku uvijek odgovara decimalni dio .75 (i obratno).
4
Dakle, u svim slučajevima cijeli dio se samo prepiše (iz mješovitog broja u decimalni ili
obratno), a odgovarajući razlomak/decimalni dio zamijeni se s odgovarajućim decimalnim
dijelom/razlomkom u skladu s gornjim objašnjenjem.

Matematika na dlanu http://www.antonija-horvatek.from.hr/

 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Antonija Horvatek
12/16

U životu: U svakodnevnom životu, na pakovanjima mnogih proizvoda piše npr. 0.5 kg ili
1 1
0.5 litre . To je pola kilograma ili pola litre, tj. kg ili litre.
2 2
1
Nadalje, često na pakovanjima sokova možemo vidjeti "0.25 l" i to je četvrt litre, tj. litre .
4

Napomena 1.: Ako bismo gornje brojeve (polovine i četvrtine) pokušali na uobičajeni način
pretvoriti iz jednog oblika u drugi, također bismo dobili gore okvirene jednakosti.
Npr.
51 1
a) 0.5 = =
102 2
3
b) = 3 : 4 = 0.75
4
30
20
=

Napomena 2.: Negativne polovine i četvrtine pretvaramo na isti način, samo još prepišemo i
minus.
−1 3 1 1
Npr. = -0.5 -4.75 = − 4 −8 = -8.25 -33.5 = −33
2 4 4 2

Matematika na dlanu http://www.antonija-horvatek.from.hr/

 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Antonija Horvatek
13/16

Pogled odozgo

Uočimo i zapamtimo:

razlomak → ostali oblici .

Kad razlomak pretvaramo u neki drugi oblik uvijek dijelimo brojnik s nazivnikom. Tako
činimo zato što razlomačka crta označava dijeljenje.
Pri tom:
→ ako razlomak pretvaramo u prirodni ili mješoviti broj, važno nam je samo uočiti
rezultat i ostatak kod dijeljenja
8 9 1
( npr. = 2, =2 )
4 4 4
→ ako razlomak pretvaramo u decimalni broj, tada moramo pismeno dijeliti
9
( npr. = 9 : 4 = 2.25 )
4
10
20
=

Razlomke ne možemo uvijek pretvoriti u druge oblike (zbog problema koje ponekad imamo s
dijeljenjem ili zbog toga što npr. mješoviti broj ne može imati cijeli dio jednak nuli...).

ostali oblici → razlomak .

Nasuprot tome, sve druge brojeve (prirodne, cijele, decimalne i mješovite) uvijek možemo
pretvoriti u razlomke.
5 -7 491 2 47
( Npr. 5 = , -7 = , 4.91 = , 5 = ... )
1 1 100 9 9

općenito .

Ako neki broj pretvaramo iz jednog oblika u drugi, a zatim dobiveni rezultat želimo ponovo
pretvoriti u prvi oblik (koristeći gore opisane postupke), dobit ćemo ponovo zadani broj
(naravno!). Samo nemojte zaboraviti srediti dobiveni rezultat, npr. skratiti razlomak!
Npr.
48 48
Razlomak pretvorimo u decimalni broj, = 4 8 : 5 = 9.6
5 5 30
=
96 48
Sad dobiveni decimalni broj pretvorimo u razlomak, 9.6 = = .
10 5
Dobili smo početni zadani broj!

Matematika na dlanu http://www.antonija-horvatek.from.hr/

 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Antonija Horvatek
14/16

Zadaci za zadaću
1.) Pretvori u razlomke:
a) 6 2 h) 4.3 l) - 0.05
e) 5
9 m) - 4
b) - 15 7 i) -18.9 3
f) −3 n) −2
c) - 82 8 j) -600.57 8
5 o) - 4.711
d) 0 g) −6 k) 0.21
8
2.) Napiši na uobičajeni način (sredi minuse):
4 5 -9 -8
a) c) − e) − g) −
-19 -17 25 -11
-6 -3 4 -9
b) d) − f) h)
-35 -8 -7 -10
3.) Sredi razlomke (odredi predznak, skrati, pretvori u mješoviti broj - napravi što se od toga
može):
14 8 50 46
a) c) − e) − g)
-5 20 -70 -7
-15 -22 121 - 42
b) d) − f) h) −
-9 -6 -11 6
4.) Zadane razlomke pretvori u decimalne brojeve:
29 2 67 5 3
a) b) c) d) e)
4 5 20 8 10
5.) Zadane razlomke pretvori u beskonačne periodične decimalne brojeve:
2 23 3 10 62
a) b) c) d) e)
3 6 7 9 11
6.) Odmah (bez dijeljenja) pretvori u decimalni broj (uoči da su tu polovine i četvrtine):
1 1 3 1 1
a) c) e) g) 18 i) 28
2 4 4 2 4
1 1 3 3 1
b) 9 d) 8 f) 5 h) 61 j) 17
2 4 4 4 2
7.) Pretvori u mješoviti broj, a ako ne može u mješoviti onda u razlomak:
a) 0.5 b) 62.25 c) 13.75 d) 9.5 e) 0.25 f) 3.75
8.) Precrtaj i dopuni tablice:
a)
mješoviti broj 1 1 3 1 3 1
(ako ne može u mješ., 8 5 5 9 7
onda u razlomak) 2 4 4 2 4 2
decimalni broj 0.75 6.25 8.5 8.25 4.5
b)
179 3 59 99
razlomak 2 40 100 8
decimalni broj 15.1 0.09 6.5817 624.7

Matematika na dlanu http://www.antonija-horvatek.from.hr/

 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Antonija Horvatek
15/16
Rješenja zadataka

6 43
1.) a) 6 = 2 47 h) 4.3 = -5 -1
1 e) 5 = 10 l) - 0.05 = =
100 20
9 9 -4
-15 -189
b) - 15 = 7 -31 i) -18.9 = m) - 4 =
1 f) −3 = 10 1
8 8 3 -19
c) - 82 =
-82
5 -43 j) -600.57 =
-60057 n) −2 =
1 g) −6 = 100 8 8
8 8 -4711
0 21 o) - 4.711 =
d) 0 = k) 0.21 = 1000
1 100

2.) Razlomačka crta označava dijeljenje, pa za razlomke vrijede ista pravila koja vrijede i kod
dijeljenja: Paran broj minusa daje plus, a neparan broj minusa daje minus!
(Dakle, dva minusa daju plus, a tri minusa minus.) Ako je razlomak negativan, uobičajeno je
minus pisati u brojniku!
4 -4 5 5 -9 9 -8 8
a) = c) − = e) − = g) − = −
-19 19 -17 17 25 25 -11 11
-6 6 -3 -3 4 - 4 -9 9
b) = d) − = f) = h) =
-35 35 -8 8 -7 7 -10 10

14 -14 4 50 50 5
3.) a) = = −2 e) − = =
-5 5 5 -70 70 7
-15 15 6 2 121 -121
b) = =1 =1 f) = = -11
-9 9 9 3 -11 11
8 -8 -2 46 - 46 4
c) − = = g) = = −6
20 20 5 -7 7 7
-22 -22 4 2 - 42 42
d) − = = −3 = −3 h) − = =7
-6 6 6 3 6 6

29 2 67 5 3
4.) a) = 7.25 b) = 0.4 c) = 3.35 d) = 0.625 e) = 0.3
4 5 20 8 10

5.) a)
2
= 0.6
. b)
23
= 3.83
. c)
3 . .
= 0.428571 d)
10
= 1.1
. e)
62
= 5.63
..
3 6 7 9 11

1 1 3 1 1
6.) a) = 0.5 c) = 0.25 e) = 0.75 g) 18 = 18.5 i) 28 = 28.25
2 4 4 2 4
1 1 3 3 1
b) 9 = 9.5 d) 8 = 8.25 f) 5 = 5.75 h) 61 = 61.75 j) 17 = 17.5
2 4 4 4 2

Matematika na dlanu http://www.antonija-horvatek.from.hr/

 Pretvaranje racionalnih brojeva iz jednog oblika u drugi
Antonija Horvatek
16/16

1 3 1
7.) a) 0.5 = c) 13.75 = 13 e) 0.25 =
2 4 4
1 1 3
b) 62.25 = 62 d) 9.5 = 9 f) 3.75 = 3
4 2 4

8.)
a)
mješoviti broj 1 1 3 1 3 1 1 3 1 1 1
(ako ne može u mješ., 8 5 5 6 8 9 8 7 4
onda u razlomak) 2 4 4 2 4 4 2 4 4 2 2
decimalni broj 0.5 8.25 5.75 5.5 0.75 6.25 8.5 9.75 8.25 7.5 4.5

b)
151 179 9 3 65817 59 6247 99
razlomak 2 100 40 10000 100 10 8
10
decimalni broj 15.1 89.5 0.09 0.075 6.5817 0.59 624.7 12.375

Matematika na dlanu http://www.antonija-horvatek.from.hr/