Transformacije Formula
Transformacije Formula
Transformacije Formula
Antonija Horvatek
1/16
Transformacije formula
a⋅b
Kako iz formule O=2a+2b ili P = izvesti formule za a i b?
2
Kako iz formule F· t = m·v izvesti formule za F, t, m i v ?
Tj. kako transformirati formule?
Učimo li ikad djecu kako koristiti navedene postupke prilikom transformacija formula?
Nije li formule (a pogotovo složenije) najlakše transformirati
upravo koristeći takve postupke (ako smo ih dobro savladali)?
Ovdje možete vidjeti zadatke kroz koje to (moji učenici i ja) uvježbavamo.
Naići ćete i na formule iz matematike i na formule iz fizike,
ali i na izmišljene formule (sa x, y, z ili a, b, c ...)
Antonija Horvatek
Matematika na dlanu
http://www.antonija-horvatek.from.hr/
Sadržaj:
Kao prvo želim istaknuti da mnogim učenicima nije jasno što znači kad kažemo "formula za a", tj.
uopće im nije jasno da ta formula mora započeti sa " a = ..." !!!
(A ako im to nije jasno, o čemu uopće dalje možemo pričati?! )
Dakle, prije nego što krenemo izvoditi formule za a i b, razjasnimo sa čime počinje formula za a, sa čime
formula za b..., za što su formule P=a·v (za P), F=m·a (ne moraju znati da je F sila, ali trebaju znati reći
da je to formula za F), v=s/t ...
Tek nakon tog razjašnjenja krenimo izvesti formule za a i b:
formula za a:
Postupak:
P=a·b (polako ga pojašnjavamo kroz ovaj primjer, naglašavajući detalje koje ćemo ponavljati u
svim sličnim postupcima)
1. prepišimo zadanu formulu (jasno je da ćemo krenuti od zadane formule, pa od nečega
moramo krenuti...)
2. Sad se sjetimo za što tražimo formulu !
(To si pitanje trebamo stalno postavljati prilikom izvođenja formula...)
Odgovor je ovdje: Tražimo formulu za a!
Kako izgleda formula za a, tj. sa čime ona počinje?
Odgovor: počinje sa a
Dakle, a nam mora biti na lijevoj strani! A ovdje je na - kojoj strani?
Odgovor: na desnoj
Pa, zamijenimo strane da bismo ga imali na (željenoj) lijevoj strani!
Pažljivo prepišimo sve sa desne strane formule na lijevu (uočimo da to znači prepisati a·b,
a ne b·a) i sve sa lijeve na desnu! (logično je da to smijemo učiniti; naime, ako je P jednak
a·b, onda je sigurno i a·b jednak P, zar ne?)
Dobivamo... (drugi redak, a·b=P)
a·b=P /:b
P 3. Sad se opet sjetimo za što tražimo formulu! - Za a! - Sa čime počinje
a= formula za a? - Sa "a=..."! - Pogledajte što nam ovdje piše (a·b=...)! Što nam
b ovdje smeta da bismo imali formulu koja počinje sa "a="? - Smeta nam
b! - Kako ćemo se rješiti toga b? - Podijelimo obje strane s b...
(dobivamo treći redak)
4. Sa čime počinje formula koju smo sad dobili? - Sa "a=" . -
Dakle, to je formula koju smo tražili, tj. formula za a!!! ☺
Ponovimo ovaj postupak još jednom (usmeno, tj. samo pokazujući po ploči),
naglašavajući važne dijelove.
Postupak:
1. Napiši zadanu formulu!
2. Veličina za koju tražimo formulu mora biti na lijevoj strani. Ako nije, zamijeni strane!
3. Riješi se onoga što "smeta" na lijevoj strani!
za m: za a:
F=m·a F=m·a Ovo je formula iz fizike. Još je niste učili, ali
niti nije važno da znate što koje slovo znači
m·a=F / :a m·a=F /:m (no možemo učenicima i to reći); sad samo
vježbamo kako izvesti formule za m i a.
F F
m= a=
a m
za F: za m: za t: za v:
F·t=m·v /:t F·t=m·v ... ...
m ⋅v m⋅v F ⋅t
F= m·v=F·t /:v t= v=
t F m
F ⋅t
m=
v
Pri izvođenju formule za F nije potrebno zamijeniti lijevu i desnu stranu, pošto je F
već u zadanoj formuli na lijevoj strani! - To učenike zbunjuje, nakon što su kroz
gornje primjere i zadatke uočili da se strane trebaju zamijeniti. Stoga je ovdje potrebno
skrenuti im pažnju na to, te naglasiti u čemu je razlika npr. između izvođenja formula
za F i za m, tj. zašto u jednom od tih postupaka mijenjamo strane a u drugom ne.
Nakon što učitelj to naglasi za F i m, preostale dvije formule neka izvedu učenici...
za a:
O = 3a
3a = O / : 3
O
a=
3
za x: za y: za a:
4x = 3ay / : 4 4x = 3ay 4x = 3ay
3ay
x= 3ay = 4x / : (3a) 3ay = 4x / : (3y)
4
4x 4x
y= a=
3a 3y
DZ
Primjer:
F
Napiši formule za F i S ako je p = .
S
formula za F:
F
p= ·S Sad nam je zadana formula u kojoj imamo razlomak. Prvi korak bit će
S
nam – riješiti se razlomka (a onda ćemo nastaviti po starom).
Kako ćemo se riješiti razlomka? Sjećate li se iz 6. razreda kako se
x 1
rješavamo razlomaka koje imamo u jednadžbi npr. u − 5x = ? ...
3 2
Odgovor: Pomnožimo cijelu jednadžbu sa zajedničkim nazivnikom!
Isto učinimo i ovdje! Ovdje imamo samo jedan nazivnik, S , pa
pomnožimo cijelu formulu sa S ...
Pazimo kako to množimo...
formula za S:
F
p= ·S
S Uočimo da ovaj postupak
p· S=F /:p ima neke korake koje gornji
nema...
F
S=
p
Postupak:
1. Napišemo zadanu formulu.
2. Ako u toj formuli imamo razlomak, cijelu formulu množimo sa zajedničkim nazivnikom
(tj. riješimo se razlomka).
3. Ako nam tražena veličina (za koju tražimo formulu) nije na lijevoj strani, zamijenimo
strane.
4. Riješimo se onoga što smeta na lijevoj strani (ako nešto smeta).
U
2.) Napiši formule za U i R ako je I = .
R
za U: za R:
U U
I= / ·R I= / ·R
R R
I·R=U I· R=U /:I
U
U=I· R. R=
I
a ⋅ va
3.) Napiši formule za a i va ako je P = .
2
2P 2P
Rješenje : a= , va =
va a
2c
4.) Napiši formule za c i d ako je 4a = .
9d
za c: za d:
2c 2c U ovom zadatku razjasniti treba
4a = / · 9d 4a = / · 9d nekoliko stvari:
9d 9d
→ kako 4a množimo s 9d
4a · 9d = 2c 4a · 9d = 2c → zašto u izrazu "/ · 9d" izraz 9d ne
moramo stavljati u zagradu, a u
36ad = 2c 36ad = 2c / : (36a) "/ : (36a)" izraz 36a moramo
1 → ne zaboravimo kratiti na kraju (a to
2c
2c = 36ad / : 2 d= možemo jer u brojnicima i nazivnicima
18 18 36 a imamo samo množenja)
36 a d c
c= d=
21 18a
c = 18ad .
DZ
m
1.) Napiši formule za m i V ako je ρ = .
V
Q
2.) Napiši formulu za Q i t ako je I = .
t
a⋅b
3.) Napiši formule za a i b ako je P = .
2
3a
4.) Napiši formule za a i b ako je m = .
4b
9c
5.) Napiši formule za c i d ako je 6 x = .
7d
1.) Površina pravokutnika je 30 cm2 , a jedna stranica mu je duga 4 cm. Izračunaj duljinu
druge stranice.
a
b b P U 1. stupcu zapišemo što je
a P=a· b b= zadano i što se traži,
a u 2. stupcu napišemo osnovnu
30
P = 30 cm2 a· b=P /:a b= formulu i iz nje izvedemo
4 formulu za ono što se traži,
P u 3. stupac napišemo izvedenu
a = 4 cm b= b = 7.5 cm. formulu, uvrstimo u nju i
a izačunamo.
b=?
3.) Izračunaj duljinu stranice jednakostraničnog trokuta čiji je opseg 329 cm (rezultat
zaokruži na jednu decimalu).
G
G = 73 N G = mg m= Ovdje bi učenike mogle zbuniti oznake i
g mjerne jedinice koje dosad nisu vidjeli.
73 Možemo im reći što koje slovo znači, ali
g = 10 m/s2 mg = G / : g m= im treba naglasiti da oni to ne moraju
10 pamtiti, već se trebaju skoncentrirati na
G formulu, na to što se traži, kako izvesti
m=? m= m = 7.3 kg. formulu za to, uvrstiti i izračunati.
g Naravno, na kraju nas trebaju upitati koju
mjernu jedinicu staviti u rezultat.
A kasnije, kad će značenja svih simbola
učiti u fizici, naučit će i koja je mjerne
jedinica za što i tada će i sami znati koju
napisati u rezultatu.
U
U = 220 V U=I·R I=
R
220
R = 11 Ω I·R=U /:R I=
11
U
I=? I= I = 20 A.
R
F ⋅t
F = 30 N F·t=m·v v=
m
30 ⋅ 0.5
t = 0.5 s m·v=F·t /:m v=
60
F ⋅t
m = 60 kg v= v = 0.25 m/s.
m
v=?
( Rješenje: c = 5 cm )
(Rješenje: a = 212.75 cm )
(Rješenje: m = 0.75 kg )
( Rješenje: F2 = 50 N )
F
12.) Zadana je formula p = .
S
a) Izračunaj F ako je p = 120 Pa i S = 0.5 m2 .
F
p = 120 Pa p= /·S F=p·S
S
S = 0.5 m2 p·S=F F = 120 · 0.5
F=? F=p·S F = 60 N.
b) Izračunaj S ako je p = 20 Pa i F = 3 N .
F F
p = 20 Pa p= /·S S=
S p
3
F=3N p·S=F /:p S=
20
F
S=? S= S = 0.15 m2.
p
v
13.) Zadana je formula a = .
t
a) Izračunaj v ako je a = 7.5 m/s2 i t = 4 s .
v
a = 7.5 m/s2 a= /·t v=a·t
t
t=4s a·t=v v = 7.5 · 4
v=? v=a·t v = 30 m/s.
v v
a = 5 m/s2 a= /·t t=
t a
37
v = 37 m/s a·t=v /:a t=
5
v
t=? t= t = 7.4 s.
a
m m
m = 79 kg ρ= /·V V=
V ρ
79
ρ = 7900 kg/m3 ρ·V=m /:ρ V=
7900
m
V=? V= V = 0.01 m3.
ρ
15.) Izračunaj visinu trokuta čija je površina 7.5 cm2 , a stranica 2 cm.
a ⋅ va 2P
c P = 7.5 cm2 P= /·2 va =
va b 2 a
2 ⋅ 7.5
a a = 2 cm 2P = a · va va =
2
va = ? a · va = 2P / : a
2P
va = va = 7.5 m/s.
a
Q
16.) a) Izračunaj t ako je I = 40 A, Q = 80 C i vrijedi I = .
t
Q
b) Izračunaj Q ako je t = 0.7 s, I = 6 A i vrijedi I = .
t
Q
( Rješenje: a) Dobivamo formulu t = , pa je t = 2 s ,
I
b) Dobivamo formulu Q = I · t, pa je Q = 4.2 C )
Sad krećemo na još složenije formule u kojima se osim množenja i dijeljenja (tj.
razlomačke crte) pojavljuju i zbrajanja i oduzimanja.
za a: za b: Postupak:
1. Napišimo zadanu formulu
O = a + 2b O = a + 2b 2. Uočimo da nemamo razlomke, dakle ne trebamo
se rješavati razlomaka (s time ovdje nemamo brige)
a + 2b = O a + 2b = O 3. Sjetimo se za što tražimo formulu. Dakle, ta nam
veličina mora biti na - kojoj strani? Kako ćemo to
a = O - 2b. 2b = O - a / : 2 postići? - Zamijenimo strane.
4. Opet se sjetimo za što tražimo formulu... Kako
O−a ćemo to postići?... Kad nešto selimo s jedne strane
b=
2 na drugu, na što moramo paziti?...
a
b b O − 2b
a O = 2a + 2b a=
2
10 − 2 ⋅ 2.7
O = 10 cm 2a + 2b = O a=
2
b = 2.7 cm 2a = O - 2b / : 2 a = 2.3 cm.
O − 2b
a=? a=
2
s − so
(Rješenje: so = s - vt , v = )
t
(Rješenje: t = 8 s )
P=
(a + c ) ⋅ v /·2 P=
(a + c ) ⋅ v /·2
2 2
2P = (a + c) · v 2P = (a + c) · v
(a + c) · v = 2P / : (a+c) (a + c) · v = 2P / : v
2P 2P
v= a+c=
a+c v
2P
a= −c
v
2P
(Rješenje: Izvođenjem dobivamo formulu c = − a , a otuda je c = 11 cm .)
v
Nakon što 3-4 sata potrošimo na sve ovdje navedeno, krećemo na cjelinu "Mnogokuti" te uvodimo pojam
mnogokuta i osnovne pojmove vezane uz njega. Uočavamo da trokuti i četverokuti također spadaju u
mnogokute. U 6. razredu naučili smo mnoge osnovne stvari o trokutima i četverokutima, a sad ćemo se u
iduća dva sata (prije nego krenemo na ostale mnogokute) još pozabaviti složenijim zadacima iz trokuta i
četverokuta u kojima ćemo koristiti transformacije formula (npr. iz opsega i stranice računati površinu i
slično). Zadatke koje u vezi toga s učenicima radim možete također naći na mojim web stranicama
( http://public.carnet.hr/~ahorvate ).
Iako se već u mnogim našim udžbenicima za 5. i 6. razred pojavljuju takvi zadaci, smatram da je to jako
prerano, te da ih nema potrebe raditi prije 7. razreda jer mnogi učenici imaju problema s razumijevanjem
puno osnovnijih stvari (npr. sa samim pojmom formule, opsega, površine, mjernih jedinica za površinu, što
znači uvrstiti brojeve u formulu i kako to napraviti...), pa je bolje više pažnje i vremena potrošiti na to, a
većina niti ne može razumjeti što i kako napraviti u složenijim zadacima o opsegu i površini, pa smatram da
je bolje ostaviti to za kasnije (za 7. razred) dok djeca budu zrelija i dok si i sami budu u stanju izvesti traženu
formulu.