Merged Document 5 PDF
Merged Document 5 PDF
(X)HTML
dr.sc.Alenimec,predava|[email protected]
Uvodu(X)HTML
Jezikzaoznaavanje (engl.Markuplanguage)slui
zaprikaztekstaiobogaivanjedodatnim
informacijamakaotosuslike,forme,audioivideo
sadraji.
HTML (engl.HyperTextMarkupLanguage)jeopisni
jezikpomoukojegaseoblikujestranica,teprua
sredstvazastvaranjestrukturiranihdokumenata
oznaavanjemstrukturalnesemantikenatekstu
poputnaslova,odlomaka,liste,poveznicaidrugih
elemenataneovisnooplatforminakojojsesadraj
prikazuje.
Uvodu(X)HTML
Usporednosrazvojeminternetarazvijaosei
HTML.Upoecimainterneta,jedininain
prijenosainformacijedokorisnikabiojetekst.
PrvainaicaHTMLanastalaje1990.godine.
VerzijaHTMLa4.01izalaje1999.godinei
Internetjeodtadadoiviovelikutransformaciju,
tejebilopotrebnounaprijeditiHTMLuskladusa
dananjimstandardimauwebdizajnu.
Kronologija
24.studenog1995.godineobjavljenjeHTML2.0
HTML2.0DocumentTypeDeclaration:
<!DOCTYPEHTMLPUBLIC"//IETF//DTDHTML2.0//EN">
14.sijenja1997.g.razvijenajeistandardizirana
odstraneW3CradnegrupeHTML3.2
HTML3.2DocumentTypeDeclaration:
<!DOCTYPEHTMLPUBLIC"//W3C//DTDHTML3.2Final//EN">
Kronologija
18.prosinca1997.g.izdanajeHTML4.0
specifikacija
HTML4.0StrictDocumentTypeDeclaration:
<!DOCTYPEHTMLPUBLIC"//W3C//DTDHTML4.0//EN"
"http://www.w3.org/TR/REChtml40/strict.dtd">
HTML4.0TransitionalDocumentTypeDeclaration:
<!DOCTYPEHTMLPUBLIC"//W3C//DTDHTML4.0
Transitional//EN""http://www.w3.org/TR/REChtml40/loose.dtd">
HTML4.0FramesetDocumentTypeDeclaration:
<!DOCTYPEHTMLPUBLIC"//W3C//DTDHTML4.0Frameset//EN"
"http://www.w3.org/TR/REChtml40/frameset.dtd">
Kronologija
24.prosinca1999.g.W3Ckonzorcijobjavljuje
HTML4.01specifikaciju
HTML4.01StrictDocumentTypeDeclaration:
<!DOCTYPEHTMLPUBLIC"//W3C//DTDHTML4.01//EN"
"http://www.w3.org/TR/html4/strict.dtd">
HTML4.01TransitionalDocumentTypeDeclaration:
<!DOCTYPEHTMLPUBLIC"//W3C//DTDHTML4.01
Transitional//EN""http://www.w3.org/TR/html4/loose.dtd">
HTML4.01FramesetDocumentTypeDeclaration:
<!DOCTYPEHTMLPUBLIC"//W3C//DTDHTML4.01Frameset//EN"
"http://www.w3.org/TR/html4/frameset.dtd">
Kronologija
XHTML(engl.ExtensibleHyperTextMarkupLanguage)jeproirenai
preformuliranaverzijaHTML4.01uoblikuXML(engl.Extensible
MarkupLanguage)pravila.
Uprosincu1998.g.W3Ckonzorcijizdajeradninacrtpodimenom
"ReformulatingHTMLinXML
XHTML1.0StrictDocumentTypeDeclaration:
<!DOCTYPEhtmlPUBLIC"//W3C//DTDXHTML1.0Strict//EN"
"http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1strict.dtd">
XHTML1.0TransitionalDocumentTypeDeclaration:
<!DOCTYPEhtmlPUBLIC"//W3C//DTDXHTML1.0Transitional//EN"
"http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1transitional.dtd">
XHTML1.0FramesetDocumentTypeDeclaration:
<!DOCTYPEhtmlPUBLIC"//W3C//DTDXHTML1.0Frameset//EN"
"http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1frameset.dtd">
Kronologija
1999.g.W3Cizdajeprviradninacrtnaziva
"ModularizationofXHTML
XHTMLBasicDocumentTypeDeclaration:
<!DOCTYPEhtmlPUBLIC"//W3C//DTDXHTMLBasic1.0//EN"
"http://www.w3.org/TR/xhtmlbasic/xhtmlbasic10.dtd">
XHTML1.1izlazikaoW3Cpreporuka31.svibnja2001.g.
XHTML1.1DocumentTypeDeclaration:
<!DOCTYPEhtmlPUBLIC"//W3C//DTDXHTML1.1//EN"
"http://www.w3.org/TR/xhtml11/DTD/xhtml11.dtd">
Kronologija
XHTML2.0jeopijezikzaoznaavanjeosmiljenza
prezentacijudokumenatairokeprimjenenaWorldWide
Webprostoru.Izmeukolovoza2002.g.isrpnja2006.g.
W3CjeizdaoosamradnihnacrtazaXHTML2.0
2.srpnja2009.g.rasputenajeXHTML2.0
HTML5predstavljanovistandardzaHTML,XHTMLiHTML
DOM
Uvodu(X)HTML
HTMLdolaziodHyperTextMarkupLanguage
X oznaavaEXtensible
HTMLdatotekajetekstualnadatotekakojasadritagove
zaoznaavanje
tagovigovoreWEBbrowserukakoeprikazatistranicu
HTMLdatotekamoraimatihtmilihtmlekstenziju
HTMLmoebitikreirankoritenjemjednostavnogtext
editora
Uvodu(X)HTML
XHTMLdokumentmoraimatijedanrootelement
XHTMLelementipiusemalimslovima
XHTMLelementimorajuuvijekbitizatvoreni
XHTMLelementimorajubitipravilnougnjedeni
<b><i>Nepravilnougnjedenje</b></i>
<b><i>Pravlinougnjedenje</i></b>
KakoemokreiratiHTML?
Ubilokojemeditorunapiimotekst:
<html>
<head>
<title>Titleofpage</title>
</head>
<body>
Ovojemojaprvastranica.<b>Ovajtekstjepodebljan</b>
</body>
</html>
Ispremimogakaomojastranica.htm
OtvorimoIEiuitamodatotekumojastranica.htm koristei
opcijebrowseilichose fileibrowser eprikazati
stranicu.
KakoemokreiratiHTML?
PrvitaguHTMLdokumentuje<html>.Tajtagnaem
browserugovoridaslijedipoetakHTMLdokumenta.
Zadnjitagunaemdokumentuje</html>.Tajtag
ukazujebrowserudajetokrajHTMLdokumenta.
Tekstizmeu<head>tagai</head>zavrnoghead
tagajeinformacijaozaglavljudokumenta.Informacija
ozaglavljuseneeprikazatiubrowserprozoru.
KakoemokreiratiHTML?
Tekstizmeu<title>tagovajenaslovdokumenta.
<title>eseprikazatiuzaglavljubrowsera.
Tekstizmeu<body>tagajetekstkojiese
pokazatiuradnomdijelubrowsera.
Tekstizmeu<b>i</b>tagaeseprikazati
boldano(masnimslovima).
HTMiliHTMLekstenzija?
Utrenutkukadspremamohtmldatotekumoemo
koristitiekstenziju.htmi.html.Mismokoristili.htmu
naemprimjerunomoemokoristitii.htmlekstenziju.
HTMLElementi
HTMLdokumentjetekstualnadatotekasastavljenaod
HTMLelemenata.
HTMLelemetisudefiniranikoritenjemHTMLtagova
HTMLelementi
HTMLtagovisekoristezaoznaavanjeHTML
elemenata
HTMLtagoviokruenipoetnimizavrnim
karaktererom<i>npr.<p>
HTMLtagovidolazeuparovimanpr.<b>i</b>
Prvitaguparuzovemopoetnitagadrugizavrnitag
Tekstizmeupoetnogizavrnogtagazovemosadraj
elementa
HTMLtagovinisucasesensitive<b>znaiistokaoi
<B>
HTMLelementi
XHTMLtagovisupoW3Cstandarducase
sensitive<b>je istokaoi<B>,alisenepreporua.
Postojeelementisdvataga,aliielementisjednim
tagom
<html></html>
<br/>,<hr/>
HTMLelementi
IZPRIMJERA
HTMLelementpoinjespoetnimtagom:<b>
SadrajHTMLelementaje:podebljaniispis
HTMLelementzavravaszavrnimtagom:</b>
<b>oznaavadaeHTMLelementbitiprikazankao
bold.
HTMLelementi
IZPRIMJERA
SlijedeiHTMLelement:
<body>
Mojaprvastranica.<b>podebljaniispis</b>
</body>
HTMLpoinjesaspoetnimtagom<body>a
zavravaszavrnimtagom</body>.
<body>tagdefinirasadrajHTMLdokumenta.
Tag atributi
Tagovimoguimatiatribute.Atributinampruaju
dodatneinformacijeoHTMLelementimananaoj
stranici.
Reklismoda<body>definirabodyelementHTML
stranice.Sadodatnimbgcoloratributommoemo
reipretraivaudapozadinskabojanaestranice
trebaiticrvenakaonpr.<bodybgcolor=red>.
Tag atributi
Npr.Tag<table>definiraHTMLtablicu.Dodatnim
borderatributommoemoreipretraivauda
naatablicahoeilineeimatiborduru:<table
border=0>
Atributseuvijekpiunanainime/vrijednost
odnosnoime=vrijednost.
AtributisuuvijekpridruenipoetnomtaguHTML
dokumenta.
Tag atributi
Koritenjenavodnika'red'ili''red''?
Vrijednostiatributauvijeksuzatvoreni
navodnicima.Dozvoljenisuijednostrukiidvostruki
navodnici.
Unekimrijetkimsluajevimakaonpr.Kada
vrijednostatributasadrinavodnikeunutarsame
sebe,nunojekoristitijednostrukenavodnike:
Ime='Max''Ribic''Maxic'
OsnovniHTMLTagovi
VrlovanitagoviuHTMLusuonikojidefiniraju
zaglavlja,paragrafeiprekidelinije.
Primjer1.
<html>
<body>
Sadrajbodyelementajeprikazanubrowseru.
</body>
</html>
OsnovniHTMLTagovi
VrlovanitagoviuHTMLusuonikojidefiniraju
zaglavlja,paragrafeiprekidelinije.
Primjer2.
<html>
<body>
<p>Paragrafdefiniramoptagom.</p>
</body>
</html>
OsnovniHTMLTagovi
Zaglavljasedefinirajusa<h1>do<h6>tagovima.<h1>definiranajvei
headinga<h6>definiranajmanjiheading.
<h1>Ovojezaglavlje</h1>
<h2>Ovojezaglavlje</h2>
<h3>Ovojezaglavlje</h3>
<h4>Ovojezaglavlje</h4>
<h5>Ovojezaglavlje</h5>
<h6>Ovojezaglavlje</h6>
HTMLautomatskidodajedodatnupraznulinijuprijeinakonheading
a(browserdefaultvalue).
OsnovniHTMLTagovi
Primjer3.
<html>
<body>
<h1>Naslov</h1>
<h2>Podnaslov</h2>
<h3>Podnaslovpodnaslova</h3>
</body>
</html>
OsnovniHTMLTagovi
Paragrafisedefinirajusa<p>tagom.
HTMLautomatskidodajedodatnupraznuliniju
prijeiposlijeparagrafa.
<html>
<body>
<p>Ovojeparagraf</p>
<p>ovojedrugiparagraf</p>
</body>
</html>
OsnovniHTMLTagovi
Prekidilinije
<br/>tagkoristimoakoelimozavritiliniju,none
elimostartatinoviparagraf.<br/>tagforsira
prekidlinijebezobziragdjegastavimo.
<html>
<body>
<p>Ovojeparagraf</p>
<p>Ovojeparagrafsaprekidomlinije.<br/>Ovalinija
ideunovired</p>
</body>
</html>
KomentariuHTMLu
komentartagsekoristizaumetanjekomentarau
HTMLizvornikod.Komentarebitizanemarenod
stranebrowsera.Moemokoristitikomentareza
objanjenjekodakojinapiemoipomaunamkod
kasnijegeditiranjaizvornogprograma.
<html>
<body>
<h1>Naslov</h1>
<! komentar>
<p>Ovojeparagraf</p>
<p>Ovojedrugiparagraf</p>
<! krajkomentar>
</body>
</html>
Osnoveikorisnisavjeti
KadapiemoHTMLtekstnismonikadasigurnikako
etajtekstizgledatiudrugompretraivau.
Nekibuduikorisnicinaeaplikacije imati eveuili
manjurezolucijunaekranu.
Sukladnotomenijepreporuljivododavatiprazne
linijeilipraznapoljaunutarteksta.
Browser prepoznajesamojedanspaceizmeu
rijei.Akoelimoumetnutidvailivierazmaka
moramokoristitientitet
(engl. nonbreaking space)
Osnoveikorisnisavjeti
Istotakojekoritenjepraznihparagrafaloapraksa.
Trebakoristiti<br/>tag.
<br/>tagnetrebakoristizakreiranjelisteaotome
ebitivierijeiupoglavljuHTMLliste.
NajnovijeverzijeHTMLanedoputajukoritenje
taga<p>bezzavrnogtaga</p>takodaotome
trebavoditirauna.
Koristiemo<hr/>tagzaodvajanjepojedinih
odlomakaunaimprimjerima(prirunicima).
Osnoveikorisnisavjeti
PRIMJER
<html>
<body>
<p>Nepravilnokoritenje
entertipke.
Browseretoignorirati</p>
<p>Nepravilnokoritenjerazmaknicetoe
browser
istoignoritati</p>
</body>
</html>
Osnoveikorisnisavjeti
REZULTAT
Osnoveikorisnisavjeti
PRIMJER
<html>
<body>
<p>Zaprekid<br /> linije<br />u<br
/>paragrafu<br /> koristimo<br />
tag.</p>
</body>
</html>
Osnoveikorisnisavjeti
PRIMJER
<html>
<body>
<p>
Prvareenica.
Drugareenica.
Treareenica.
Prva,drugaitreareenica.
</p>
<p>Browserepotpunoignoriratinapokuajformatiranja
paragrafa.</p>
</body>
</html>
Osnoveikorisnisavjeti
PRIMJER
Browserepotpunoignoriratinapokuajformatiranja
paragrafa.
Osnoveikorisnisavjeti
PRIMJER
<html>
<body>
<h1>Zaglavlje1</h1>
<h2>Zaglavlje2</h2>
<h3>Zaglavlje3</h3>
<h4>Zaglavlje4</h4>
<h5>Zaglavlje5</h5>
<h6>Zaglavlje6</h6>
<p>Headingtakkoristimozaoznaavanjezaglavlja.Nebi
totrebalizlouporabitiikoristitizaoznaavanjereenicaili
rijeiakotodoistanijezaglavlje.</p>
</body>
</html>
Osnoveikorisnisavjeti
Primjer
Zaglavlje1
Zaglavlje2
Zaglavlje3
Zaglavlje4
Zaglavlje5
Zaglavlje6
Headingtagkoristimozaoznaavanjezaglavlja.Nebito
trebalizlouporabitiikoristitizaoznaavanjereenicaili
rijeiakotodoistanijezaglavlje.
Osnoveikorisnisavjeti
PRIMJER
<html>
<body>
<h1align="center">Zaglavlje1</h1>
<p>Centriranjezaglavlja.</p>
</body>
</html>
Osnoveikorisnisavjeti
PRIMJER
<html>
<body>
<p>hrtagpostavljahorizontalnucrtu</p>
<hr/>
<p>Paragraf1</p>
<hr/>
<p>Paragraf2</p>
<hr/>
<p>Paragraf3</p>
</body>
</html>
Osnoveikorisnisavjeti
PRIMJER(PREGLEDUINTERNETPREGLEDNIKU)
Osnoveikorisnisavjeti
PRIMJER
<html>
<body>
<! Komentarseneeprikazati >
<p>Nekiparagraf</p>
</body>
</html>
Osnoveikorisnisavjeti
PRIMJER
<html>
<body>
<bodybgcolor="yellow">
<h1>Postavljanjebojepozadine</h1>
</body>
</html>
OsnovniHTMLTagovi
Tag
Opis
<html>,</html>
DefiniraHTMLdokument
<body>,</body>
Definiratijelodokumenta
<h1>,</h1>do<h6>,</h6>
Definirazaglavlje1do6
<p>,</p>
Definiraparagraf
<br />
Definirajednostrukiprekidlinije(engl.
line break)
<hr />
Definirahorizontalnucrtu/ravnalo
(engl.horizontal rule)
<!,>
Definirakomentar
HTMLFormatiranje
HTMLdefiniraelemenate zaformatiranjeizlaza,
kaotosubold,underline iitalictekst.
Slijedinekolikoprimjeraformatiranjateksta
HTMLFormatiranje
<html><body>
<b>Tekstjebold</b>
<br/><strong>Tekstjestrong</strong>
<br/>
<big>Tekstjebig</big>
<br/>
<em>Tekstjeemphasized</em>
<br/>
<i>Tekstjeitalic</i>
<br/>
<small>Tekstjesmall</small>
<br/>Tekstsadri
<sub>subscript</sub>
<br/>Tekstsadri<sup>superscript</sup>
</body>
</html>
Preformatiranje teksta
Primjerpokazujekakosemogukontroliratiprekidilinijeiprazni
prostorisapre tagom
<html>
<body>
<pre>Ovoje
preformatirani tekst.
Sauvanisublankovi
iprekidilinije.
</pre>
</body>
</html>
Preformatiranje teksta
<html>
<body>
<pre>Ovoje
preformatiranitekst.
Sauvanisublankovi
iprekidilinije.
</pre>
<p>pretagkoristimonpr.zaprikazprogramskogkoda:</p>
<pre>
fori=1to10
printinexti
</pre>
</body>
</html>
Tagovi zaformatiranjeteksta
Tag
Opis
<b>
Definirapodebljani tekst
<big>
Definiravelikitekst
<em>
Definiraistaknuttekst
<i>
Definiraitalic tekst
<small>
Definiramalitekst
<strong>
Definirapodebljani tekst
<sub>
Definira"sputeni"tekst
<sup>
Definira"izdignut"tekst
<ins>
Definiraumetnutitekst
<del>
Definiraizbrisanitekst
<u>
Definirapodcrtanitekst
"Computer Output"Tags
Tag
Opis
<code>
<kbd>
Definirakeyboard tekst
<samp>
Definiraprimjercomputer code
<tt>
Definirateletype tekst
<var>
Definiravarijablu
<pre>
Definirapreformatirani tekst
<sub>
Definira"sputeni"tekst
<sup>
Definira"izdignut"tekst
<ins>
Definiraumetnutitekst
<del>
Definiraizbrisanitekst
<u>
Definirapodcrtanitekst
Skraenice,akronimi,citatii
definicije
Tag
Opis
<abbr>
Definirailiopisujerije
<acronym>
Definirailiopisujerije,nije podranu
HTML5
<address>
Definiraadresuutekstu
<bdo>
Definirasmjerteksta
<blockquote>
Definiradugakicitat
<q>
Definirakratkicitat
<cite>
Definiracitat(italic uistomredu)
<dfn>
Definirapojamdefinicije
Primjeri
<html>
<body>
<p>Konzultacijesu
<del>ponedjeljakom</del>
<ins>utorkom</ins>u1730nalokacijiVrbik8</p>
<p>Browsereprecrtati(overstrike)brisanitekstipodcrtatiinsertirani
tekst.
</p>
</body>
</html>
Primjeri
<html>
<body>
<p><code>programskicode</code></p>
<p><kbd>Keyboardinput</kbd></p>
<p><samp>Sampletext</samp></p>
<p><b>Upozorenje:</b>ovajkodemokoristitizaprikaz
<u>raunalnog</u><i>koda</i></p>
</body>
</html>
Primjeri
<html>
<body>
<p>Primjerzalongquotation:</p>
<p><blockquote>
Ovojecitat.Ovojecitat.Ovojecitat.
Ovojecitat.Ovojecitat.
</blockquote></p>
</body>
</html>
Primjeri
<html>
<body>
<p>Primjerzakratkicitat:</p>
<p><q>
Ovojekratki
citat
</q>
</p>
</body>
</html>
Primjeri
<html>
<body>
<p><abbrtitle="UnitedNations">UN</abbr></p>
<p><acronymtitle="RepublikaHrvatska">HT</acronym></p>
<p>"title"atributkoristimozaprikazpunognazivaskraenice.</p>
<p>Zadrimopointernaacronymelementuiliabbreviation
elementu.</p>
</body>
</html>
Primjeri
<html>
<body>
<p>
<address>
Hrvatskisabor<br/>
Trgsv.Marka6<br/>
Zagreb<br/>
Hrvatska
</address>
</p>
</body>
</html>
HTMLentiteti
Nekiznakovikao<imajuspecijalnoznaenjeu
HTMLuizbogtoganemogubitikoriteniutekstu.
Zaprikazivanjeznaka<uHTMLukoristimoentitete.
Znak(manje<)definirapoetakHTMLtaga.Akou
HTMLizvornomprogramuelimokoristitiovajilidrugi
znakovkoristimoentitete.
Entitetiimajutridijela:znak&,imeenitetaili#ibroj
entiteta,tenakraju;
Akoelimoprikazatiznak<uHTMLdokumentukoristiti
emo<ili<
HTMLentiteti
HTMLneeprikazatiprazniprostorunaemtekstu
akonapravimo10razmakautekstu.Browsere
skinuti9odnjihiprikazatisamojedanrazmak.
Akoelimododati"space"unatekstkoristitemo
entitet
Osnovnientiteti
Rezultat
Opis
Imeidentiteta
Brojentiteta
nonbreaking space
 
<
less than
<
<
>
greater than
>
>
&
ampersand
&
&
"
quotation mark
"
"
'
apostrophe
'
'
Ostalientiteti
Rezultat
Opis
Imeidentiteta
Brojentiteta
Cent
¢
¢
Pound
£
£
Yen
¥
¥
Section
§
§
Copyright
©
©
registered trademark
®
®
Multiplication
×
×
Division
÷
÷
AnchorTagiHref atribut
HTMLkoristi<a>anchorilisidrotagzakreiranje
linkapremadrugomdokumentu.
Anchorilisidromoeusmjeritivezunabilokoji
resurs:unutarnjuilivanjskustranicu,sliku,
multimediju.
<html>
<body>
<ahref="url">Tekstnakojipostavljamosidro</a>
</body>
</html>
AnchorTagiHref atribut
Tag <a> sekoristizakreiranjesidra, povezivanje
Atributhref sekoristizaupuivanjena
dokument/resursanakojisepovezuje
rijeiizmeuotvorenogizatvorenog"anchor"taga
prikazujuseubrowseru.
<html>
<body>
<ahref="http://www.nekadomena.com">domena</a>
</body>
</html>
AnchorTagiHref atribut
Targetatributupuujegdjeepovezanidokument
bitiotvoren.
<html>
<body>
<ahref="http://www.domena.hr/" target="_blank">
Imedomeneilitekst</a>
</body>
</html>
AnchorTagiHref atribut
Vrijednost
Opis
_blank
Otvaradokumentunovomprozoru
_self
Otvaradokumentuistomprozoru (poetnavrijednost)
_parent
Otvara dokumentudrugomokviru(koristimokodokvira)
_top
Otvaradokumentucijelomokviru (koristimokodokvira)
HTMLveze
HTMLkoristivezezapovezivanjedokumenata.
<html>
<body>
<p><ahref="www.microsoft.hr">
Microsoftstranica</a></p>
<p><ahref="http://www.microsoft.com/">
Microsoftstranica</a></p>
</body>
</html>
HTMLveze
Relativnaiapsolutnaveza.
Kadakoristimoapsolutnu,akadarelativnuvezu?
<html>
<body>
<p><ahref="pocetna.htm">pocetnastranica</a></p>
<p><ahref="http://www.domena.com/pocetna.htm">
pocetnastranica</a></p>
</body>
</html>
HTMLveze
<html>
<body>
<p>Moemokoristitislikukaolink
<ahref="http://www.domena.com"><imgsrc="logo.png"/></a></p>
</body>
</html>
HTMLveze(mailto)
<html>
<body>
<p><ahref="mailto:[email protected]?subject=Test&body=Test
Test">Testnimail</a></p>
</body>
</html>
Divtag
Tag <div>,</div>sluizarazdjeljivanjeilisekcioniranje
HTMLstranice
OsnovnielementkodizradestranicepomouCSSa
<html>
<body>
<div><imgsrc= "logo.png" alt= "ln" title= "ln"/></div>
<div><h1>LinkedIN</h1></div>
</body>
</html>
NACRTAJTEOUTPUTSTRANICE
Divtag
<html>
<body>
<divstyle="float:left;"><img src="logo.png"alt= "In"title= "In"/></div>
<div><h1>LinkedIN</h1></div>
</body>
</html>
Tablice
Tablice koristimozaunospodataka.
Svakatablicasastojiseodstupacairedaka.
Nasjecitustupcairetkanalaziseelija.Vieelija
moebitipovezanobilouretkuiliustupcu.
Tagovi
<table> table,
<tr> tablerow,
<td> tabledata
Tablice
<tableborder="5"cellpadding="0"cellspacing="10">
<tr>
<tdalign="left"></td>
</tr>
</table>
Svojstvo (atribut)borderodreujeirinurubaoko
tablice.
Svojstvocellpadding odreujerazmakizmeuruba
elijeipodatakaueliji.
Svojstvocellspacingodeujerazmakizmeupojedinih
elija.
Tablice
Svojstvoalign odreujeporavnanjepodatkaueliji.
Moguevrijednostisvojstvasuleft,center iliright.
<html>
<body>
<tableborder="1"cellpadding="2"cellspacing="2">
<tr>
<td>prvacelija</td>
<td>drugacelija</td>
</tr>
</table>
</body>
</html>
Tablice
<html>
<body>
<p>Jedanredakitrikolone:</p>
<tableborder="1">
<tr>
<td>100</td>
<td>200</td>
<td>300</td>
</tr>
</table>
</body>
</html>
Tablice
<html>
<body>
<p>Zaglavljetablice</p>
<tableborder="1">
<tr>
<th>Zaglavlje</th>
<th>DrugoZaglavlje</th>
</tr>
<tr>
<td>row1,cell1</td>
<td>row1,cell2</td>
</tr>
<tr>
<td>row2,cell1</td>
<td>row2,cell2</td>
</tr>
</table>
</body>
</html>
Tablice spajanjeelija
<html>
<body>
<tableborder="1">
<tr>
<thcolspan="3">PHPprogramiranje</th>
</tr>
<tr>
<td>test1</td>
<td>test2</td>
</tr>
<tr>
<td>test3</td>
<td>test4</td>
</tr>
<tr>
<td>test5</td>
<td>test6</td>
</tr>
</table>
</body>
</html>
Tablice spajanjeelija
<html>
<body>
<tableborder="1">
<tr>
<th>Month</th>
<th>Savings</th>
<th>Savingsforholiday!</th>
</tr>
<tr>
<td>January</td>
<td>$100</td>
<tdrowspan="2">$50</td>
</tr>
<tr>
<td>February</td>
<td>$80</td>
</tr>
</table>
</body>
</html>
Liste
Listeslueorganizacijislinihelemenata
Omoguavajukorisnikulakipregledinformacija.
Razlikujemotrivrstelisti:
Listesbrojevima(Numberedlists)
Listesoznakama(Bulletedlists)
Definicijskeliste(Definitionlists)
Liste sbrojevima
(Numberedlists)
<ol>,</ol> orderedlist
<li>,</li> list
<html>
<body>
<ol>
<li>Prvi</li>
<li>Drugi</li>
</ol>
</body>
</html>
Liste soznakama
(Bulletedlists)
<ul>,</ul> unorderedlist
<li>,</li> list
<html>
<body>
<ul>
<li>Prvi</li>
<li>Drugi</li>
</ul>
</body>
</html>
Definicijskeliste
Definicijskalistajelistasaopisomsvakestavke
<dl>(definitionlist)
<dt>(definitionterm)
<dd>(definitiondescription)
<h1>Osnovnipojmovi</h1>
<dl>
<dt>HTML</dt>
<dd>Prezentacijskijezikzaizraduwebstranica</dd>
<dt>CSS</dt>
<dd>CascadingStyleSheets</dd>
<dd>Stilskijezikzaoblikovanje</dd>
</dl>
Tipovineureenihlista
<html>
<body>
<p>Discbulletslist:</p>
<ultype="disc">
<li>Jedan</li>
<li>Dva</li>
</ul>
<p>Circlebulletslist:</p>
<ultype="circle">
<li>Jedan</li>
<li>Dva</li>
</ul>
<p>Squarebulletslist:</p>
<ultype="square">
<li>Jedan</li>
<li>Dva</li>
</ul>
</body>
</html>
Ugnjedena lista
<html>
<body>
<p>Ugnjedenalista:</p>
<ul>
<li>Kava</li>
<li>aj
<ul>
<li>Menta</li>
<li>Kamilica</li>
</ul>
</li>
<li>Mlijeko</li>
</ul>
</body>
</html>
Ugnjedena lista
<html>
<body>
<p>Ugnjedenalista:</p>
<ul>
<li>Kava</li>
<li>aj
<ul>
<li>Kamilica</li>
<li>Zeleniaj
<ul>
<li>Kina</li>
<li>Afrika</li>
</ul>
</li>
</ul>
</li>
<li>Mlijeko</li>
</ul>
</body>
</html>
Lista
Vrijednost
Opis
<ol>
Definiraureenulistu
<ul>
Definiraneureenulistu
<li>
Definiralistustavaka
<dl>
Definiralistudefinicija
<dt>
Definiralistupojmova
<dd>
Definiraopisdefinicija
HTMLforme
HTMLformajediodokumentakojaima
Sadraj
Kontrole(checkboxes,radiobuttons,menus)
Korisnicipopunjavajupredefiniranapoljaprijeslanjapodataka
Podaciseizformealjunaserverkakobiseobradili
Serverobraujepodatke,ovisnoovrstiobradespremaubazu,aljena
maililivraapodatkekorisnikunaekran
HTMLformekoristesezadefiniranjerazliitihnainakorisnikogulaza,
unosapodataka
HTMLforme
Primjerjednostavneformesa"input"elementima
<html>
<body>
<formaction="http://somesite.com/adduser.php"method="post">
<p>
<labelfor="firstname">Ime:</label>
<inputtype="text"id="firstname"name="firstname"/><br/>
<labelfor="lastname">Prezime:</label>
<inputtype="text"id="lastname"name="lastname"/><br/>
<labelfor="email">email:</label>
<inputtype="text"id="email"name="email"/><br/>
<inputtype="radio"name="sex"value="Male"/>Muko<br/>
<inputtype="radio"name="sex"value="Female"/>ensko<br/>
<inputtype="submit"value="Poalji"/>
<inputtype="reset"value="Poniti"/>
</p>
</form>
</body>
</html>
HTMLforme
Primjerjednostavneformesa"input"elementima
HTMLforme
Korisnikradiinterakcijusaformomkrozpoljaza
unos
Ovisnooatributuinput poljemijenjasvojobliki
funkciju
Vrijednostkojukorisnikaljeprekoformeidepreko
atributavalue
<inputtype="radio"name="sex"value="Male">
<inputtype="submit"value="Poalji">
HTMLforme kontrolnitipovi
buttons
checkboxes
radiobuttons
menus
textinput
fileselect
hiddencontrols
objectcontrols
HTMLforme
Tagform
Zahtjevapoetniizavrnitag
Atributi:
action aljepodatakunekidokument(eng.file)
method get/post
enctype
odreujetippodatakakojisealjukrozformu.Default
vrijednostje"application/xwwwformurlencoded
Akoseuinputpoljukoristitype="file"vrijednost
atributaenctypeje "multipart/formdata"
HTMLforme
Tagformopisujeelemente(kontrole)kojesenalaze
unutarformtaga
Formamoesadravatiostaletagove(<p>,<br/>,
),tekst,slike,multimediju
HTMLforme input
Inputpoljamorajuimatipoetnitag,azavrnitagjezabranjen
Definicijeatributa:
name odreujekontrolnoime
type
text|password|checkbox|radio|submit|reset|file|hidden|image|button
value odreujevrijednostkojasealjekrozinputpolje
size odreujekojaebitiirinapolja.irinaseodreujeupixelima.
maxlength odreujemaksimalnibrojznakovakojekorisniksmijeupisatiu
polje.Defaultvrijednostjebeskonaanbrojznakova
checked akotippoljaimaatributcheckboxiliradio,booleanvrijednost
definiradajeovopoljeoznaeno
src akotippoljaimaatributimage,tadasedefiniraputanjapremaslici(npr.
grafikiprikazgumba)
HTMLforme input
Inputpoljaoviseovrijednostiatributa
text kreirajednulinijupolja
password kreirajednulinijupoljakojajezatienaprikazom
naekranu
checkbox
radio
submit
image
reset
button
hidden
file
HTMLforme select
Selectpoljamorajuimatipoetnitagizavrnitag
Definicijeatributa:
name odreujekontrolnoime
size akojelistasloenaododreenogbrojaredakakojiseele
prikazatiuistovrijeme,definiraseovajatribut.Akosenekoristiovaj
atributondasepoljeformirakao"dropdownmenu"
multiple omoguavaodabirviestavakaizliste
Selectpoljekreira menu.Svakiodabirodreenje"option"elementom.
Selectpoljemoraimatibaremjedan"option"element
HTMLforme option
Optionpoljamorajuimatipoetnitagizavrnitag
moebitiopcionalan
Definicijeatributa:
selected odreujebooleandajepoljeoznaeno
value odreujevrijednost
HTMLforme
<html>
<body>
<formaction="http://domena.com/select.php"method="post">
<selectname="select">
<optionvalue="value1">Value1</option>
<optionvalue="value2"selected>Value2</option>
<optionvalue="value3">Value3</option>
</select>
<inputtype="submit"value="Poalji">
</form>
</body>
</html>
HTMLforme
<html>
<body>
<formaction="http://domena.com/select.php"method="post">
<select multiplesize= "2"name="select">
<optionvalue="value1">Value1</option>
<optionvalue="value2">Value2</option>
<optionvalue="value3">Value3</option>
</select>
<inputtype="submit"value="Poalji">
</form>
</body>
</html>
HTMLforme textarea
Textareapoljemoraimatipoetniizavrnitag
Definicijeatributa:
name odreujekontrolnoime
rows oznaavabrojvidljivihlinijapolja.
cols oznaavavidljivuirinupolja
Textareakreiravielinijskiprostorzaunospodataka.
HTMLforme
<html>
<body>
<formaction="http://somesite.com/component.php"
method="post">
<textareaname="tekst_jedan"rows="10"cols="20">
Upiitetekst...
</textarea>
<inputtype="submit"value="Poalji">
</form>
</body>
</html>
HTMLforme label
Labelmoraimatipoetniizavrnitag
Definicijeatributa:
for eksplicitnoodreujeuzkojukontrolusepridodjeljuje
Svakilabeldodijeljenjeiskljuivosamojednomelementuimorase
definiratikojem.
Atributfor morabitipovezansaatributomidkontrolnogelementa
(inputpolja)
HTMLforme label
<html>
<body>
<formaction="http://somesite.com/adduser.php"method="post">
<p>
<labelfor="firstname">Ime:</label>
<inputtype="text"id="firstname"name="firstname"/><br/>
<labelfor="lastname">Prezime:</label>
<inputtype="text"id="lastname"name="lastname"/><br/>
<labelfor="email">email:</label>
<inputtype="text"id="email"name="email"/><br/>
<inputtype="radio"name="sex"value="Male"/>Muko<br/>
<inputtype="radio"name="sex"value="Female"/>ensko<br/>
<inputtype="submit"value="Poalji"/>
<inputtype="reset"value="Poniti"/>
</p>
</form>
</body>
</html>
Pitanja
HTML 5
HTML5 nastao je u suradnji World Wide Web
Consortium i Web Hypertext Application Technology
Working Group.
World Wide Web Consortium, W3C,
http://www.w3.org;
Web Hypertext Application Technology Working Group,
WHATWG, www.whatwg.org;
HTML 5
HTML5 je standard ija je namijena objediniti HTML 4
i XHTML u jedan prezentacijski jezik koji doputa
sintaksu oba svoja prethodnika.
Donosi znaajan napredak kod pretraivanja sadraja
za robote internet trailica, kako bi to bolje mogle
odrediti rangove i relevantnost pojedinih stranica te
tako preciznije odrediti prioritete.
HTML 5
HTML5 Hypertext Markup Language je jezik za
strukturiranje i prezentaciju sadraja.
Mogunost reprodukcije videa bez koritenja Adobe
flasha iil Microsoft silverlight, drag and drop, canvas,
...
HTML 5
HTML5 moemo podijeliti na 5 segmenata:
osnovna struktura stranica,
vizualna prezentacija,
grafiki alati,
bogata podrka medija,
poboljanja u JavaScriptu.
HTML 5
HTML 5 uvodi nove elemente kako bi nam omoguio
veu kontrolu rada:
stvaranje strukture stranice,
upravljanje medijima,
struktura formi
HTML 5
HTML 5 semantiki elementi:
Oznaka
article
aside
figure
figurecaption
footer
header
nav
section
main
details
summary
mark
time
Opis
HTML 5
HTML 5 semantiki elementi:
Oznaka
bdi
wbr
dialog
command
meter
progress
Opis
HTML 5
HTML 5 media elementi:
Oznaka
audio
video
source
track
embed
Opis
HTML 5
HTML 5 form elementi:
Oznaka
datalist
keygen
output
Opis
10
HTML 5
HTML 5 canvas element:
Oznaka
canvas
Opis
11
HTML 5
Prva linija koda u svakom HTML dokumentu odreuje
verziju HTML-a koju koristimo
U HTML 5 samo je jedna deklaracija koja je vrlo
jednostavna: <!DOCTYPE html>
Podrka za HTML 5: Safari, Chrome, Firefox, Opera,
Internet Explorer pruaju u svojim najnovijim verzijama
podrku za HTML 5
12
HTML 5 - deklaracija
Postoje razliite vrste html dokumenata, a preglednici
prikazuju stranicu ispravno samo ako ispravno
deklariramo html inaicu koja se koristi u dokumentu.
Potrebno je prije HTML taga upisatiDoctype deklaraciju
(DTD)
DTD daje informaciju pregledniku u kojoj verziji je HTML
dokument
13
HTML 5 - deklaracija
HTML 4.01 deklaracije:
HTML 4.01 Strict
<!DOCTYPE HTML PUBLIC "-//W3C//DTD HTML 4.01//EN"
"http://www.w3.org/TR/html4/strict.dtd">
14
HTML 5 - deklaracija
XHTML 1.0 deklaracije:
XHTML 1.0 Strict
<!DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0 Strict//EN"
"http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-strict.dtd">
15
HTML 5
Primjer koda HTML 5
<!DOCTYPE html>
<html>
<head>
<meta http-equiv="content-type" content="text/html; charset=utf-8">
<meta name="description" content="test">
<meta name="keywords" content="test">
<title>Ion by TEMPLATED</title>
</head>
<body>
Sadraj dokumenta
</body>
</html>
16
HTML 5 - Struktura
17
18
</head>
<body>
<article>
<h1>Uenje HTML5</h1>
<p>Ovo je article element</p>
</article>
</body>
</html>
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
HTML 5
Primjer
<body>
<header>
<h1>TVZ</h1>
<nav>
<a href="news.html">Novosti</a> <a href="blog.html">Blog</a> <a href="forums.html">Forum</a>
</nav>
<p>Last Modified: <time>2014-01-22</time></p>
<nav>
<h1>Navigation</h1>
<ul>
<li><a href="articles.html">Index of all articles</a></li>
<li><a href="today.html">Things sheeple need to wake up for today</a></li>
<li><a href="successes.html">Sheeple we have managed to wake</a></li>
</ul>
</nav>
</header>
nastavak
32
HTML 5
Primjer
<article>
<p>...neki sadraj...</p>
</article>
<footer>
<p>Copyright 2014 The Example Company</p>
<nav>
<a href="about.html">O nama</a> <a href="contact.html">Kontakt</a>
</nav>
</footer>
</body>
33
34
35
HTML 5
ZADATAK Primjer HTML5
Napravite stranicu koja e imati zaglavlje, podnoje, izbornik i lanak sa slikom.
Header
Menu
Content
Footer
36
Opis
mark
meter
progress
time
Odreuje datum/vrijeme
37
38
Opis
Toka gornje granice dijela metra
Toka donje granice dijela metra
Najvia granica u rasponu
Najnia granica u rasponu
Toka koja oznaava optimalnu poziciju
Izmjerena vrijednost
40
41
<!DOCTYPE html>
<html>
<body>
<p>Va rezultat je: <meter value="91" min="0" max="100" low="40" high="90"
optimum="100">5</meter>
</p>
<p>
Va rezultat je: <meter value="50" min="0" max="100" low="40" high="90"
optimum="100">5</meter>
</p>
<p>Va rezultat je: <meter value="20" min="0" max="100" low="40" high="90"
optimum="100">5</meter>
</p>
</body>
</html>
42
Opis
max
Ukupna vrijednost
value
43
44
Opis
datetime
pubdate
Vrijeme objave
45
<!DOCTYPE html>
<html>
<body>
<!-- without @datetime content must be a valid date, time, or precise datetime -->
<time>2013-11-14</time>
<br>
<!-- when using @datetime the content can be anything relevant -->
<time datetime="2013-11-14">14<sup>th</sup> November</time>
<br>
<!-- time example -->
Izlaz:
<time datetime="20:00">poinje u 20:00</time>
2013-11-14
<br>
14th November
<!-- datetime with time-zone example -->
poinje u 20:00
<time datetime="2013-11-14T20:00+00:00">20:00</time>
</body>
20:00
</html>
46
HTML 5 - FORME
Oblik input polja u formi (HTML 5):
forma za ispravan unos URL adrese,
oblikovanje polja da prihvaa samo vaee email adrese,
odabir datuma iz kalendara,
isticanje polja koja su obavezna
47
HTML 5 - FORME
Oblik input polja u formi (HTML 5):
color
range
date
search
datetime
tel
datetime-local
time
url
month
week
number
48
49
<!DOCTYPE html>
<html>
<body>
<form action="demo_form.php">
E-mail: <input type="email" name="email">
<input type="submit">
</form>
</body>
</html>
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
Required
Oznaavanje polja kao obavezno. Ukoliko polje koje je
oznaeno kao obavezno ne ispunimo, izbacit e nam
greku te neemo moi poslati formu.
<input type="text" name="usrname" required>
62
<!DOCTYPE html>
<html>
<body>
<form action="demo_form.php">
<input type="text" name="fname" placeholder="Fill me "><br>
<textarea name="lname" placeholder="Start writing a book "></textarea><br>
<input type="submit" value="Submit">
</form>
</body>
</html>
63
<label>Upload files:
<input type="file" multiple
name="upload">
</label>
65
66
67
Tag
<video>
Opis
odreuje video sadraj
WebM video/webm
<source>
Ogg
<track>
video/ogg
68
Tag
<audio>
Opis
odreuje audio sadraj
Ogg
audio/ogg
<source>
Wav
audio/wav
69
Opis
Automatsko pokretanje vide nakon uitavanja
Tipke za upravljanjem videom poput play,pauza,jaina zvuka...
Duina okvira videa
irina okvira videa
Omoguava pokretanje videa automatski nakon to zavri (kruno pokretanje)
Automatsko uitavanje videa iako nije postavljen na automatsko pokretanje
Postavlja zvuk videa na nulu, odn. bez tona
URL videa koji je postavljen
Vraa vrijednost trajanje videa u sekundama
Postavlja glasnou
Vraa Time Range objekt
Trenutno vrijeme
70
71
72
73
HTML 5
ZADATAK Primjer HTML5
Napravite HTML stranicu i formu koja izgleda kao na slici
74
HTML 5 - CANVAS
Pomou canvas elementa kreiramo dinamike slike.
Omoguava izradu alata ili igrica koje bi inae zahtijevale instalirane dodatke
poput Flash-a.
Slui kao kontejner za grafiku.
Ima nekoliko metoda crtanja:
put,
kutije,
krugovi,
znakovi i
dodavanje slika.
75
HTML 5 - CANVAS
Po defaultu nema okvira ni sadraja.
Dvodimenzionalno polje, a poetna koordinata je (0,0) koja se nalazi u gornjem
lijevom kutu.
Da bi nacrtali liniju koristimo dvije metode lineTo i moveTo, gdje je moveTo
poetna toka, a lineTo pomak od poetne toke(duljina).
Za krunicu koristimo metodu arc(x, y, r, l1, l2)
Ispis teksta: font, fillText, strokeTekst
Izrada gradienta: createLinearGradient() i createRadialGradient()
Izrada slika: drawImage(slika,x,y).
76
HTML 5 - CANVAS
Oblik
linija
krunica
tekst
gradient
slika
Metoda
lineTo
moveTo
Arc(x,y,r, l1,l2)
Font
fillText
strokeText
createLinearGradient()
createRadialGradient()
drawImage()
Opis
Duljina linije od poetne toke do zavrne
Poetna toka
Iscrtavanje krunice
Font teksta
Popunjeni tekst
Tekst samo sa vanjskom ovojnicom
Linearni gradient
Kruni gradient
Crtanje slike
77
HTML 5 - CANVAS
Liniju iscrtavamo pomou lineTo i moveTo metoda
78
HTML 5 - CANVAS
Krunicu iscrtavamo pomou arc(x, y, r, l1, l2)
<canvas id="myCanvas" width="100" height="100" style="border:1px solid #c3c3c3;">
Your browser does not support the HTML5 canvas tag.
</canvas>
<script>
var c=document.getElementById("myCanvas");
var ctx=c.getContext("2d");
ctx.beginPath();
ctx.arc(50,50,40,0,2*Math.PI);
ctx.stroke();
</script>
79
HTML 5 - CANVAS
Tekst iscrtavamo pomou font, fillFont, strokeFont
<canvas id="myCanvas" width="110" height="100" style="border:1px solid #c3c3c3;">
Your browser does not support the HTML5 canvas tag.
</canvas>
<script>
var c=document.getElementById("myCanvas");
var ctx=c.getContext("2d");
ctx.font="15px Arial";
ctx.fillText("Popunjeni tekst",5,50);
</script>
80
HTML 5 - CANVAS
Tekst iscrtavamo pomou font, fillFont, strokeFont
81
HTML 5 - CANVAS
Gradient iscrtavamo pomou createLinearGradient() i createRadialGradient()
<canvas id="myCanvas" width="110" height="100" style="border:1px solid #c3c3c3;">
Your browser does not support the HTML5 canvas tag.
</canvas>
<script>
var c=document.getElementById("myCanvas");
var ctx=c.getContext("2d");
// Create gradient
var grd=ctx.createLinearGradient(0,0,100,0);
grd.addColorStop(0,"black");
grd.addColorStop(1,"white");
// Fill with gradient
ctx.fillStyle=grd;
ctx.fillRect(10,10,150,80);
</script>
82
VeleuiliteVelikaGorica
Arhitekturaipubliciranje
dr.sc.Alenimec,predava|[email protected]
Internet
Internetjezamiljenkaomjestogdjeepojedinci
moiobjavljivatisadrajesvihvrstadokeih
zainteresiranikorisnicipretraivatiipregledavati
Internetserazviouplatformukojapomouniza
raznovrsnihmehanizamaitehnologijakorisnicima
olakavakomunikacijuteomoguavazadovoljenje
interesaipotrebakorisnika.
Internet
o Web2.0jedrugafazarazvojakojajenaslijedila
dominantanmodelusmjerennapubliciranje sa
dinaminimifleksibilnimwebservisimaosjetljivina
korisnikeakcije.
o SvakikorisnikInternetaangairanjeuprocesu
stvaranjasadrajanaInternetukrozrazmjenuznanja
iiskustava,tedoprinosepoveanjuvrijednostiznanja
toukonanicivodikalakemibremrjeavanju
problema
Internet
Internet jejavnodostupnaglobalnamrea
Mreasvihmreasastavljenaodraznihraunala:
Poslovnihraunala
Vladinihraunala
Akademskihraunala
Kunihraunala
Internet
Raunalameusobnorazmjenjujuinformacijei
usluge
UslugenaInternetu:
o
o
o
Prijenosdatoteka
PovezivanjestranicanapisanihuHTMLu(WWW)
Elektronikapota
WorldWideWeb koristiHTTPzaprijenosInternet
stranicanapisanihuHTMLu
WorldWideWeb
WorldWideWeb(skraenoWWW,W3, ilisamo
Web)jenajpopularnijiinajveiinternetski
servis
SinonimzaInternet netono
Servisnakojemsenalaze:
o Internetstranice
o Blogovi
o Forumi
o Drutvenemree
Internetstranice
Internetstranicesudokumentiimogu
sadravati:
Tekst
Slike
Multimedijalnesadraje
Meusobnosupovezanitzv.hiperlinkovima
ilivezama
Internetpreglednici
Internetstranicedohvaamoiprikazujemopomou
raunalnihprogramakojenazivamoInternet
preglednici
Internetpreglednici(zastupljenostnatritu):
InternetExplorer(50,42%)
Firefox(15,99%)
GoogleChrome(14,52%)
Safari(12,40%)
Opera(1,56%)
Zastupljenost Internet
preglednika
Internet Explorer
Firefox
Google Chrome
Safari
5% 1%
18%
53%
23%
Izvor:Net Marketshare,05.12.2013.,http://marketshare.hitslink.com
Opera
Rezolucijemonitora
Statistikarezolucijemonitora
99%korisnikaimarezolucijumonitoraod1024x768pixelsnavie.
Datum
ostaleirine
1920x1080
1366x768
1280x1024
1280x800
1024x768
800x600
nie
Sijeanj
2014
34%
13%
31%
8%
7%
6%
0.5%
0.5%
Sijeanj
2013
36%
11%
25%
10%
8%
9%
0.5%
0.5%
Sijeanj
2012
35%
8%
19%
12%
11%
13%
1%
1%
Rezolucijemonitora
Ostalerezolucijemonitora
Rezolucija
Sijeanj2014
1440x900
7%
1600x900
6%
1680x1050
5%
1920x1200
3%
1360x768
2%
2560x1440
1%
Otherhighresolutions
10%
Internetstranice
Internetstranicesastojeseodniza
HTML/XHTMLdokumenata
SluezaprezentacijupomouHTTP
protokola
HTMLjekraticazaHyperTextMarkup
Language
Internetstranice
Internetstranicatrebalabiimatisvakafirmakoja
elibitikonkurentnanatritu
Nunojepredstavitisvojeproizvodeiusluge,tebiti
prisutanilakodostupan
Stranicamorasadravatiminimalno:
Osnovneinformacijeofirmi
Osnovneinformacijeodjelatnostiiproizvodima
Kontaktpodatke(telefon,email,adresu,kartu)
Internetstranice
o Internetstranicanudisveveemogunostiodsamog
predstavljanjadoprodajeproizvodaiuslugaputem
interneta
o PozicijaInternetstranicenatrailicama
o Nekeodnajvanijihtrailica:
1. Google
2. Yahoo
3. MSN
ProdajaputemInterneta
ProdajaputeminternetailiInternettrgovina
jesastavnidioelektronikogposlovanja(e
business)
KupovinaprekoInternetamoebitinajbrii
najjeftinijinainkakodoidoodreenog
proizvoda
Sveviefirmiokreeseonlineprodaji
ProdajaputemInterneta
Internetprodajasmanjujetrokove,a
kupovinajemoguaodbilokudausvijetuiu
bilokojevrijeme
Smanjujetrokoveposlovnogprostora,ljudi,
opreme,skladita,
ProdajaputemInterneta
Informacijeocijenamaidostupnosti
proizvodanaInternetumogusepromijeniti
usekundi
Dostupnopotencijalnomkupcukojemje
takvainformacijapotrebna
Internetnudiiodreenuvrstuinteraktivnosti
Oglaavanje
InformacijenaInternetumijenjajusebrzinomkoju
tiskaniiklasinimedijinemogupratiti
Oglasniprostornainternetskojstranicimoese
pratiti,dokseoglasnateleviziji,radijuilitiskanom
medijunemoepratiti.
Moemoreikolikajebilagledanostemisijegdje
smoprikazalioglasilikolikajebilanakladanovina,
alitonijetoanpodatakozainteresiranostiza
proizvodiliuslugu.
Sigurnostprodajeputem
Interneta
NesigurnostprodajeprekoInternetairenestruni
ljudi
Postojimogunostkraepodatkakreditnihkartica
Posebannainkomunikacijezazatitupodataka
(SSLprotokol)
SSL(engl.SecureSocketsLayer)
Sigurnostprodajeputem
Interneta
SSLprotokol omoguavasigurnoslanjepodataka
putemInterneta
PodaciseputemSSLprotokolaifriraju
InternetstranicekojeimajuSSLprotokolpoinjusa
izrazomhttps://
ProdajaputemInterneta
ZbognepovjerenjauInternetikupovinu
prekoInternetauHrvatskojInternetduani
nudedodatnemogunostikupnje
Dodatnamogunostplaanjakupljenerobe:
pouzeem,
uplatnicomili
virmanom
Arhitekturaipubliciranje
Internet=javna
mrea
temeljenana
TCP/IP
protokolu
Arhitekturaipubliciranje
Putemwebsueljakorisnikalje upitna
posluitelj.
Programnaposluiteljudajeodgovornazahtjev
koristeinekiizvorpodataka(bazupodatakaili
pozadinskuuslugu)
Odgovorseizbazeprosljeujepreko
posluiteljanaklijent
Odgovorprekowebsueljapostajevidljiv
korisniku
Arhitekturaipubliciranje
SlojevitimodelraunalnihmreaOSIilireferentnog
modela(modelzaotvorenopovezivanjesustavai
najkoritenijiapstraktniopisarhitekturemree)
Layer7:Application brineointerakcijisa
operacijskimsustavomiliaplikacijskimsustavimakad
godkorisnikizaberebilokojuaktivnostkojase
referenciranamreu
Layer6:Presentation uzimapodatkeizApplication
layer(Layer 7)ikonvertiraihustandardniformatkoji
druginivoimogurazumjeti
Layer5:Session uspostavlja,odravaizavrava
komunikacijusprimateljem(jedinicomprimatelja)
Arhitekturaipubliciranje
Layer4:Transport natomsenivouodravakontrola
tijekapodatakaiosiguravaprovjeregreketepovrat
podatakaizmeumrenihjedinica(recovery).
Kontrolatijekaznaidatajnivovodiraunadali
podacidolazeizjedneiliizvieaplikacijaiintegrira
podatkepopojedinimaplikacijamaupojedinani
podatkovniodlomak(stream)
Layer3:Network Odreujenainnakojiepodaci
bitiposlaninajedinicuprimatelja.Logikiprotokoli,
rutiranje iadresiranjeseodraujenatomnivou
Arhitekturaipubliciranje
Layer2:Data Podacimasepridruujeodgovarajui
protokol,jednakotakojedefinirantipmreei
redoslijedpaketa
Layer1:Physical nivohardwarea definirafizike
karakteristikekaotosukonekcije,naponskinivo,
vrijeme
Arhitekturaipubliciranje
1984ISO
International
organizationfor
standardization
Arhitekturaipubliciranje
Arhitekturaipubliciranje
TransferControlProtocol/InternetProtocol
Glavnitransportnimehanizamumrenomprometuizmeu
raunala
Brinesamootransportupodatakaaneionjihovom
sadrajuiformatu
Arhitekturaipubliciranje
HyperTextTransferProtocol
Aplikacijskiprotokolnamijenjenrazmjenipodatakaizmeu
serveraiklijenata
Njegovemehanizmekoristeiwebservisi
HTTPrequestiHTTPresponse
Troslojnimodel arhitektura
Troslojnimodeljeklijentskoposluiteljskaarhitektura.
Korisnikosuelje, funkcijskalogika,pohranapodatakai
pristuppodacima odravajusekaonezavisnimoduli.
Troslojnaarhitekturadozvoljavaauriranje bilokojegodtatri
dijelanezavisnoodtogakako semijenjajuzahtjeviili
tehnologija.
Slanjezahtjeva
Sloj1 klijent
Sloj2 aplikacijskiposluitelj
Sloj3 posluiteljbazepodataka
Sql zahtjev
Slanjeodgovora
Sloj1
podaci
Sloj2
Sloj3
Arhitekturaipubliciranje
Osnovniprikazarhitekturetrisloja:suelje,slojaplikacijsko
programskepodrke ibazapodataka.
Dvameusloja:poslovnalogikaipristuppodacima
Prilikompristupanjastranicamawebapreglednikaljezahtjev
posluiteljukojimuisporuujedatotekuuHTMLobliku.
Pregledniktudatotekugrafikioblikujeiprikazujekorisniku
Usamompoetkudatotekesubilefizikismjetenenasam
posluiteljiadresakojujepregledniktraioodposluitelja
ujednojebilainjenstvarninazivnalokalnomdisku.
Arhitekturaipubliciranje
Takavobliksmjetaja,gdjesusvedatotekenaposluitelju
nazivamodvoslojnaarhitektura(eng.Twotierarchitecture).
Arhitekturaipubliciranje
Danasjepunoeatroslojnaarhitektura.
Unjojdatotekeipodacinisusmjeteniizravnonaposluitelju
veuodvojenojbazipodataka.
Bazapodatakajeupravilusmjetenanaodvojenom
posluitelju,ausluajuvelikogbrojaupitamoguejeda
postojivelikbrojposluiteljakojisezajednokoristekaojedna
bazapodataka.
Arhitekturaipubliciranje
KadasegovorioprogramskomjezikuPHPonjeupraviludio
troslojnearhitekturebuduidauveinisluajevadio
podatakapohranjujeseubazupodataka.
Arhitekturaipubliciranje
Troslojnuarhitekturuine,triosnovnasloja.
Prvislojjeklijentskikojiukljuujepreglednikisamumreu
Internet.
Srednjislojjeposluiteljwebanakojemseizvravajuskriptni
jeziciiliizvrnedatoteke.
Treislojjeonajukojemsenalazisustavzaupravljanjebazom
podatakaisamabazapodataka.
Arhitekturaipubliciranje
Prezentacijskisloj (eng.Presentationtier) slojprikaza
informacijakorisnikuputempreglednika
Aplikacijskisloj (eng.ApplicationtieriliMiddlewaretier,ili
BusinessLogic) slojkojiupravljaaktivnostimakojeaplikacija
trebaizvravati(tj.obradomilifunkcioniranjemaplikacije)
Podatkovnisloj (eng.Datatier) slojkojiupravlja
pohranjivanjempodatakaubazuiprikazompodatakaizbaze
naposluitelju
Arhitekturaipubliciranje
Zaprezentacijskislojkoristise webpreglednik(MSInternet
Explorer,MozillaFirefoxilidr.)
Zaaplikacijskislojkoristese dinamikewebtehnologije(ASP,
ASP.NET,PHP,JavaScript,CGI,ColdFusion,JSP/Java,Perl,
Python,idr.)
Zapodatkovnislojkoristesesustavizaupravljanjebazama
podataka(npr.SQLserver,MySQL,DB2,idr.)
Arhitekturaipubliciranje
Prvisloj KorisnikosueljeUI(websuelje,grafikosuelje)
Predstavljakorisnikairaunalousmisludaprikazujepodatke
korisnikuiprihvaapodatkekojeonunosi.
BaziramosenaInternetpreglednik.Kadapreglednikpoalje
zahtjevzanekomstranicomposluiteljuweba,tadaposluitelj
prvoizvravaprogramkojidohvaapodatkeizbazepodataka.
Dohvaenipodatakseobrauje,teseuHTMLoblikualju
natragpregledniku.
Arhitekturaipubliciranje
Drugisloj posluiteljwebaiskriptnijezici(Aplikacija
programskapodrka)
Temeljsrednjegslojajeposluiteljweba.Danassenajee
koristiposluiteljwebaApache,alijevrloestiInternet
InformationServer kojijekomercijalniposluitelj.
Osimposluiteljaweba,usrednjemslojudanassenajee
koristeskriptnijezicizbogsvojefleksibilnostiiprenosivostina
razliiteplatforme.Jedanodpopularnijihskriptnihjezikaje
PHP.
Sveaplikacijekojeimamouraunaluspadajuudrugisloj
arhitekture
Arhitekturaipubliciranje
PHPprogramskijezikimaupotpunostiotvorenkod
VrlovisokarazinaintegracijesHTMLomipotrebamaWeba
Mogunostupotrebeiunajsloenijimsustavima
Vrlodobraprenosivost moesebezikakvihpreinakakoristitiipod
Linux,Windows,Solarisiostalimplatformama
Brzoizvravanje uzsvedanasraspoloiveoptimizacijeprogrami
pisaniuprogramskomjezikuPHPmogusevrlobrzoizvravati
Dobrapodrkazajednice narazvojuiupotrebiprogramskogjezika
PHPradivrlo
Velikbrojpojedinacaimeseosiguravanjegovabudunostiaurnost
Arhitekturaipubliciranje
Treisloj bazapodataka
Slojbazepodatakasekoristizapohranuidohvatpodataka.
Omoguavaistovremenipristuppodacimasnekoliko
odvojenihposluitelja,osiguravasigurnost,tajnostiintegritet
podataka,atakoeruzodgovarajuusoftverskuihardversku
podrkumoguejejednostavnoraditibackupsvihpodataka.
Zadauupravljanjapodacimaubazipodatakapreuzimasustav
zaupravljanjebazompodataka(eng.databasemanagement
system DBMS).
Arhitekturaipubliciranje
Sustavzaupravljanjebazompodatakabrineosmjetajui
dohvatupodataka.
Danasgotovosvimodernisustavizaupravljanjebazom
podatkazadohvat,analizuiobradukoristejezikSQL(eng.
StructuredQueryLanguage).
Nekiodnajpoznatijihsustavizaupravljanjebazamapodataka
su:Oracle,DB2,MSSQL,MySQLiPostgreSQL.
Arhitekturaipubliciranje
Meuslojevi(poslovnalogikaipristuppodacima)
Meuslojuposlovnelogike (en.businesslogiclayer,BLL),
zadatakjedefiniratiipovezatikomponenteaplikacije,teje
obinovezanauzaplikaciju.
Imazadatakdefiniratiradnetokove(engl.Workflow)kojise
nalazeuslojuaplikacije.
Poslovnulogikusustavamijenjamoposvojimpotrebama.
Zbogzahtjevaskalabilnostiseposlovnalogikaradiuobliku
programskihkomponenataizvansamihaplikacija.
Poslovnalogikasepozivaizdrugogsloja aplikacije
Arhitekturaipubliciranje
Meuslojpristuppodacima(en.dataaccesslayer,DAL)
standardnoserjeavapomouADO(ActiveXDataObjects)
suelja,iliJavaDatabaseConectivity.
Imaulogukodpovezivanjabazeiaplikacije.
Omoguujepristupbaziidefinirakakoeaplikacijapostupati
sbazomiodreujekorisnikupravapristupapodacima.
PovezivanjeseradipomouODBC(objectdatabase
connectivity).
Arhitekturaipubliciranje
Odabirarhitekutre
Vierazliitihkorisnikaistovremenotrebajupristupatipodacima
Postojiveibrojzapisakojisetrebajuaurirati
Odvojenipodacisupovezaninekimvezama
Podacisemorajupridravatiodreenihpravila naprimjerbroj
znakovaunizu,numerikavrijednostpodatkaislino
Potrebnojeobraivatipodatke
Potrebnojebrzopretraivativelikekoliinepodataka
Vanojeosiguratisigurnost,tajnostiliintegritetpodatka
Auriranje,dodavanjeilibrisanjejesloenilivrloestzadatak
Arhitekturaipubliciranje
HTTPGETmetoda
Primjer2.3:HTMLform elementzaslanjeHTTPGETrequesta
<form action="http://www.test.hr/test.htm"method="get"
name="test">
<inputtype="text"name="txtIme"size="20">
<inputtype="text"name="txtLozinka"size="20">
<inputtype="submit"value="Submit"name="btnSubmit">
</form>
Arhitekturaipubliciranje
HTTPPOSTmetoda
Primjer2.4:HTMLform elementzaslanjeHTTPPOST
requesta
<form action="http://www.test.hr/test.htm"method="post"
name="test">
<inputtype="text"name="txtIme"size="20">
<inputtype="text"name="txtLozinka"size="20">
<inputtype="submit"value="Submit"name="btnSubmit">
</form>
Arhitekturaipubliciranje
RazlikaizmeuHTTPPOSTiGETmetode
KodPOSTmetodevrijednostiatributaiupisanevrijednostiu
INPUT poljasenevideuURLu,vesealjunaserveriserver
radiobraujepodatkepremaSQLupitu.
KodGETmetodevrijednostiatributaiupisanevrijednostiu
INPUT poljasevideuURLu,podacisealjuserveruiserver
radiobradupodatkapremaSQLupitu.
?txtIme=alen&txtLozinka=test&btnSubmit=Submit
Pitanja
CSS
CSS (engl. Cascading Style Sheets),
Jednostavan mehanizam za dodavanje stilova: fontova,
boja razmaka izmeu paragrafa, ureivanje tablica
Koritenjem CSS obrasca moemo:
Odreivati pozadinu stranice
Opcije okvira (liste, blokove, slike, tablice)
Margine
Koliine praznog prostora (engl. padding)
Kontrola pozicioniranja i veliine elemenata
Ureivanje tablica, teksta
CSS
Razvijen je kao strukturni jezik, prvenstveno je bio
namijenjen strukturiranom prikazu podataka na web
stranicama.
S eksponencijalnim rastom broja web sjedita rasla je i
potreba web dizajnera da svoja sjedita uine ljepima i
privlanijima.
1995. godine W3C je definirao standardiziranu specifikaciju
jezika HTML koja je u sebi sadravala mnoge elemente koje
su u jezik unijeli proizvoai preglednika.
CSS
CSS je meta-jezik kojim se definira prezentacija
dokumenata (izgled i formatiranje) kreiranih bilo
kojim jezikom za oznaavanje ili markup jezikom.
Dizajniran je kako bi omoguio odvajanje sadraja
dokumenta od njegove prezentacije
Odvojenost moe poboljati dostupnost sadraja,
fleksibilnost i kontrolu nad specifikacijom
prezentacijskih karakteristika, smanjiti sloenost i
ponavljanje strukturnog sadraja
CSS
Stilski obrasci napravljeni su od stilskih pravila
Sastoji se od samo dva elementa, selektora i
deklaracijskog bloka.
Selektor: Odreuje element na koji se stilsko pravilo
odnosi
Deklaracija: Odreuje kako izgleda sadraj opisan CSS-om,
sastoji od grupe svojstava i njihovih vrijednosti
selektor {
deklaracija;
}
CSS
Deklaracija se dijeli na:
Property (aspekti kako da raunalo prikae tekst i grafiku).
Value (podaci koji odreuju kao elimo da tekst i slike
izgledaju na stranici).
selector {
property: value;
}
CSS
CSS deklaracije uvijek zavravaju sa toka zarezom a
deklaracijske grupe se okruuju vitiastim
zagradama.
p { color:red; text-align:center; }
p{
}
color:red;
text-align:center;
CSS
Primjer:
<p>
<font face="Courier New, Courier, mono">
<font color="#9b5c98" size="+2">
<b>Lorem</b></font>
ipsum dolor sit amet,</font>
</p>
<p>
<font face="Courier New, Courier, mono">
<font color="#9b5c98" size="+2">
<b>consectetur</b></font>
adipisicing elit ... </font>
</p>
CSS
Primjer:
p{
font-family: "Courier
New", Courier, mono;
}
.naglaseno {
color: #9b5c98;
font-size: 24px;
font-weight: bold;
}
<p>
<span class="naglaseno">Lorem</span>
ipsum dolor sit amet ...
</p>
<p>
<span class="naglaseno">consectetur</span>
adipisicing elit ...
</p>
CSS
CSS doputa pisanje komentara u kodu kako bi se
moglo opisati, objasniti to pojedini dio radi i/ili na
to se odnosi
Komentari se uvijek ignoriraju od strane
preglednika i ne interpretiraju se.
CSS komentar poinje sa "/*", a zavrava se sa "*/".
/*Ovo je neki komentar*/
p { text-align:center;
/*A ovo je jo jedan komentar */
color:black; font-family:arial; }
CSS
Pogledajmo od ega se sastoji CSS kd.
p { /* p je selektor */
font-family: "Courier New", Courier, mono;
}
.naglaseno {
color: #9b5c98; /* color je svojstvo */
font-size: 24px; /* 24px je vrijednost */
font-weight: bold;
}
CSS
selektori p, .naglaseno identificiraju pojedine elemente
na HTML stranici;
svojstva color, font-size... kljune rijei za opis pojedinog
elementa stranice;
vrijednosti #9b5c98, 24px... vrijednost koju poprima
pojedino svojstvo;
i etvrtu, pomonu, kategoriju:
komentari tekst napisan izmeu znakova /* i */.
Komentari se mogu nalaziti bilo gdje u stilu i ne utjeu na
prikaz sadraja.
CSS
CSS moemo podijeliti po slijedeim pravilima:
Browser default (postavke preglednika za oblikovanjem
odlomaka, naslova, poveznica i ostalih tag elemenata)
Vanjski CSS
<link rel="stylesheet" type="text/css" href="style.css">
CSS Vanjski
<html>
<head>
<link rel="stylesheet" type="text/css" href="style.css" />
</head>
<body>
<h1>Regularni odlomak</h1>
<p class="copyright">Ovo je odlomak sa definiranom klasom.</p>
</body>
</html>
CSS Unutarnji
<html>
<head>
<style>
p.copyright {
font-family: Arial;
font-size: 12px;
color: white;
background-color: teal;
}
</style>
</head>
<body>
<h1>Regularni odlomak</h1>
<p class="copyright">Ovo je odlomak sa definiranom klasom.</p>
</body>
</html>
CSS Linijski
<html>
<head></head>
<body>
<h1>Regularni odlomak</h1>
<p style="font-family: Arial; font-size: 12px; color: white; backgroundcolor: teal;">Ovo je odlomak sa definiranom klasom.</p>
</body>
</html>
HANDS ON KEYBOARD
CSS
Idemo napisati tekst koji se sastoji od nekoliko stranica i
elimo ga objaviti na webu.
Dovrili smo stranicu i pogledamo rezultat u pregledniku:
CSS
Idemo napisati tekst u HTML kodu.
<h1>Lorem ipsum</h1>
<p>Lorem ipsum je tekst koji se sastoji
od niza sluajnih rijei bez znaenja. Iako
njegove rijei ne znae nita, pretpostavlja se
da je nastao na temelju Ciceronovog djela...</p>
...
<p>"Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. In eu
ornare mi. Sed venenatis ipsum quis metus cursus, lobortis porttitor nulla
maximus. Pellentesque ut tellus feugiat tortor ullamcorper
vehicula."</p>
CSS
elimo dobiti slijedei izlaz naeg dokumenta
CSS
Koji su nam potrebni parametri za ovaj izlaz?
NASLOV
CITAT
Font: Verdana,Helvetica,sans-serif;
TEKST
Font: Verdana,Helvetica,sans-serif;
CSS
CSS datoteka
h1 {
font-family: Verdana,Helvetica,sans-serif;
font-weight: bold;
font-size: 24px;
}
p{
font-family: Verdana,Helvetica,sans-serif;
font-size: 12px;
}
p.citat {
font-style: italic;
font-size: 12px;
border: 1px solid #000;
padding: 6px;
background-color: #FFFFCC;
}
CSS
Povezivanjem HTML datoteke i CSS datoteke
<h1>Lorem ipsum</h1>
<p>Lorem ipsum je tekst koji se sastoji
od niza sluajnih rijei bez znaenja. Iako
njegove rijei ne znae nita, pretpostavlja se
da je nastao na temelju Ciceronovog djela...
...
<p class="citat">"Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing
elit. In eu ornare mi. Sed venenatis ipsum quis metus cursus, lobortis
porttitor nulla maximus. Pellentesque ut tellus feugiat tortor ullamcorper
vehicula."</p>
SELEKTORI
Selektor identificira HTML element ili elemente na
koje se primjenjuje navedeni stil.
jednostavni selektori
klasni selektori
ID selektori
kontekstni selektori
pseudoklase.
SELEKTORI
HTML dokument moemo prikazati kao stablo
prema sljedeoj slici
SELEKTORI
Jednostavni selektori odgovaraju imenu HTML
oznake i primjenjuju se na svaki istovrsni element u
dokumentu.
Nedostatak primjene CSS-a putem jednostavnih
selektora je u tome to
p{
font-family: Verdana, Helvetica, sans-serif;
se definirani stil
}
primjenjuje na sve
h1 {
color: #9b5c98;
HTML elemente bez
font-size: 24px;
font-weight: bold;
izuzetaka.
}
SELEKTORI
Klasni selektori mogu se primijeniti samo na
odreene elemente koji imaju atribut "class"
p.izreka {
font-weight: bold;
font-size: 11px;
color: green;
}
p.prijevod {
font-style: italic;
font-size: 12px;
}
SELEKTORI
ID selektori razlikuju se od klasnih selektora po
tome to se atribut odreuje sa "id" i smije se
pojaviti samo jednom u dokumentu.
#izreka {
font-weight: bold;
font-size: 11px;
color: green;
}
#prijevod {
font-style: italic;
font-size: 12px;
}
SELEKTORI
Kontekstni selektori ako definiramo selektor p b,
on e biti primijenjen na sve elemente b, ali samo
ako se u hijerarhijskom stablu nalaze unutar
elementa p
p{
font-weight: bold;
font-size: 11px;
}
.istakni {
font-size: 12px;
color: purple;
}
SELEKTORI
Pseudoklase su selektori koji djeluju na informacije
o elementima koji proiruju stablo dokumenta
Ispred imena pseudo klase dolazi dvotoka. Mogu
se koristiti sa:
Elementima
Klasama
ID-ovima
selector:pseudo-class {property:value;} Pseudo klasa
selector:pseudo-element {property:value;} Pseudo element
SELEKTORI
Pseudo klase razlikuju razliita stanja elemenata i
tipove, kao na primjer one koji pruaju informacije
o stanju veza
Pseudo klase. Vano je potovati redoslijed!
SELEKTORI
Pseudo elementi pruaju pristup segmentima
elemenata, a slue za stiliziranje dijela sadraja
elementa
a.red:visited {color:#FF0000;}
<a class="red" href="indeks.php">HOME</a>
SELEKTORI
Napravite stranicu u html formatu i napravite
interni CSS.
a:link {
color: #9b5c98;
}
a:visited {
color: #0000cc;
}
<a href="http://www.domena.hr/">STRANICA</a>
SELEKTORI
Dodatna atraktivnost linkova moe se postii
dinamikim efektima, koji se aktiviraju pri radnji
korisnika
a:hover {
text-decoration: none;
}
a:active {
background-color: #9b5c98;
color: #ffffff;
text-decoration: underline;
}
<a href="http://www.domena.hr/">STRANICA</a>
SELEKTORI
Ukoliko u jednom dokumentu postoji potreba za vie
razliitih vrsta veza, koristi se kombinacija klasnih selektora i
pseudoklasa a.vrsta1:link { color: #9b5c98; }
a.vrsta1:visited { color: #0000CC; }
a.vrsta1:hover { text-decoration: underline; }
a.vrsta1:active { background-color: #9b5c98; color: #ffffff; }
a.vrsta2 { text-decoration: underline; }
a.vrsta2:link { color: #000000; }
a.vrsta2:visited { color: #9b5c98; }
a.vrsta2:hover { background-color: #9b5c98; color: #ffffff; }
a.vrsta2:active { background-color: #000000; color:#ffffff; }
<a class="vrsta1" href="http://www.carnet.hr/">CARNet</a>
<a class="vrsta2" href="http://www.w3.org/">W3 konzorcij</a>
GRUPIRANJE SELEKTORA
Kada nekoliko selektora dijeli odreena svojstva,
postoji mogunost njihova grupiranja u popis
odvojen zarezima
h1 {
font-family: sans-serif;
font-size: 16px;
}
h2 {
font-family: sans-serif;
font-size: 14px;
}
h3 {
font-family: sans-serif;
font-size: 12px;
}
h1, h2, h3 {
font-family: sans-serif;
}
h1 {
font-size: 16px;
}
h2 {
font-size: 14px;
}
h3 {
font-size: 12px;
}
NASLJEIVANJE
<html>
<head>
<style>
body { font-size: 12px; color: black; font-family: sans-serif; }
h1 { font-size: 160%; color: green; }
p { font-size: 120%; color: blue; }
a { color: #00FF00; }
</style>
</head>
<body>
<h1>Naslov</h1>
<p>Ovo je odlomak sa definiranom klasom.</p>
<a href="http://www.domena.hr/">STRANICA</a>
</body>
</html>
MODEL KUTIJE
CSS elemente na stranici tretira kao posloene
pravokutnike koje se na stranici slau jedna iza
druge ili jedna ispod druge.
Izgled kutije i njezina svojstva definirani su
sljedeim prikazom
MODEL KUTIJE
MODEL KUTIJE
Margine (rubnice) odreuju udaljenost CSS kutije, odnosno
elementa, od ostalih elemenata na stranici.
margin-top (udaljenost od gornjeg elementa)
margin-right (udaljenost od desnog elementa)
margin-bottom (udaljenost od donjeg elementa)
margin-left (udaljenost od lijevog elementa)
MODEL KUTIJE
CSS model koji odlomak tretira kao kutiju odreuje
margine, debljine granica, odmak sadraja od
granice.
p{
margin-top: 5px;
margin-bottom: 20px;
margin-left: 30px;
}
p{
margin: 5px 0 20px 30px;
}
MODEL KUTIJE
Odmak je udaljenost od granice CSS kutije do sadraja.
Slino kao i kod margina, postoje etiri odmaka i skraeno
svojstvo
padding-top (udaljenost od gornje granice)
padding-right (udaljenost od desne granice)
padding-bottom (udaljenost od donje granice)
padding-left (udaljenost od lijeve granice)
MODEL KUTIJE
Primjer:
div.primjer { background-color: #eeeeee; color: #000000; padding: 6px; margin: 15px;
border: 1px solid #000; }
<div class="primjer">Lorem ipsum dolor sit amet</div>
MODEL KUTIJE
CSS standard definira niz svojstava kojima je mogue opisati
svojstvo irine granice elementa
border-top-width (gornja irina granica)
border-right-width (desna irina granica)
border-bottom-width (donja irina granica)
border-left-width (lijeva irina granica)
border-top-width: 2px;
border-right-width: 4px;
border-bottom-width: 6px;
border-left-width: 8px;
border-width: 8px;
MODEL KUTIJE
Boja granice takoer se moe definirati zasebno za svaku od
etiri granice
border-top-color: red;
border-right-color: green;
border-bottom-color: blue;
border-left-color: yellow;
border-color: red;
MODEL KUTIJE
Svojstvo izgleda granice moe poprimiti sljedee vrijednosti:
none, hidden, dotted, dashed, solid, double, groove, ridge,
inset, outset.
border-top-style: none;
border-right-style: dotted;
border-bottom-style: dashed;
border-left-style: solid;
border-style: dotted;
MODEL KUTIJE
Sva navedena svojstva moemo postaviti skraeno za
pojedinanu granicu:
border-top: 2px solid #000;
border-right: 4px dotted red;
border-bottom: 6px dashed #fc0;
border-left: 6px groove #0c0;
border: 2px dotted #000;
HANDS ON KEYBOARD
CSS
Napravite CSS i HTML datoteku, te prikaite u pregledniku
ovaj primjer.
Pomo:
Gornja granica: 2px solid crna;
Desna granica: 4px dotted crvena;
Donja granica: 3px dotted uta;
Lijeva granica: 6px groove zelena;
GENERIKI KONTEJNERI
Element span je linijski generiki kontejner.
Tipian primjer span kontejnera je formatiranje
nekolicine rijei u tekstu.
p{
font-size: 11px;
}
.istaknuto {
font-size: 18px;
font-weight: bold;
border: 1px solid #000;
}
GENERIKI KONTEJNERI
Element div je blok generiki kontejner.
Slui za obuhvaanje vie blok ili linijskih
elemenata unutar jedne strukture koja dijeli
zajedniko formatiranje.
<div><p>Lorem ipsum</p></div>
GENERIKI KONTEJNERI
Napiite kod tako da iz zadanih postavki prikaete
izlaz kao na slici!
.csskod {
padding: 5px;
margin: 0;
width: 380px;
color: #CC0000;
background-color: #FFFFCC;
font-family: courier, mono;
text-align: left;
border-width: 1px;
border-style: dashed;
border-color: #455372;
}
p{
font-size: 11px;
}
.istaknuto {
font-size: 18px;
font-weight: bold;
border: 1px solid #000;
}
<p>Lorem <span class="istaknuto">ipsum
dolor</span>, sit amet.</p>
SLIKA (OUTPUT)
FONT
Pojedinom elementu mogue je dodijeliti
proizvoljni font
Problem nastaje ako korisnik na raunalu nema
instaliran potreban font.
CSS definira pet generikih obitelji fontova serif,
sans-serif, cursive, monospace i fantasy
FONT
Vrijednost oblika fonta ovisi o definiciji u stilu.
Moemo izabrati font i generiku familiju fontova kako bi
preglednik odabrao najsliniji font toj familiji
Pod navodnike idu nazivi koji sadre vie od jedne rijei
body { font-family: monospace; }
body { font-family: "Courier New", Courier, monospace; }
h1 { font-family:Arial, Helvetica, sans-serif; }
p { font-family:"Times New Roman", Times, serif; }
FONT
Serif Fonts
font-family:
Georgia, serif
"Palatino Linotype", "Book Antiqua", Palatino, serif
"Times New Roman", Times, serif
FONT
Sans-Serif Fonts
font-family:
FONT
Monospace Fonts
font-family:
"Courier New", Courier, monospace
"Lucida Console", Monaco, monospace
FONT
Kako bi se doskoilo nedostatku potrebe koritenja
samo fontova koji su instalirani na raunalo CSS3
uvodi @font-face
@font-face {
font-family: mojfont; src: url(sansation_light.woff);
}
div { font-family: mojfont; }
FONT
Svojstvo font-weight definira debljinu znakova.
Moe poprimiti sljedee vrijednosti: normal, bold,
bolder, lighter, 100, 200, 300, 400, 500, 600, 700,
800, 900.
Najee se koriste vrijednosti normal i bold.
Bolder, lighter i brojane definicije debljine fonta
nisu sigurne za koritenje jer ih preglednici razliito
prikazuju i ovise o fontovima instaliranim na
raunalu posjetitelja
FONT
font-size odreuje veliinu fonta.
Moe poprimiti bilo koju vrijednost veliine (12px,
10pt, 2em...) ili neku od kljunih rijei (xx-small, xsmall, small, medium, large, x-large, xx-large).
body { font-size: 10pt; }
p { font-size: 150%; }
FONT
font-style odreuje stil fonta.
Postoje tri vrijednosti:
normal
italic
oblique
body { font-style: normal; }
p { font-style: italic; }
FONT
font-variant moe poprimiti vrijednosti normal ili
small-caps.
Koritenjem small-caps dobije se efekt teksta
pisanog velikim slovima, ali fontovima razliitih
veliina
body { font-variant: normal; }
p { font-variant: small-caps; }
FONT
Skraeni selektor font objedinjuje ova gore
navedena svojstva
body {
font: italic small-caps 12px Verdana, Helvetica, sans-serif;
}
p { font-size: 10px; }
Koja veliina fonta e biti na stranici?
BOJE
Pravi izbor boja i pozadine je neto to e svako
web sjedite uiniti atraktivnijim.
p { color: green; }
<p>Lorem ipsum dolor sit amet</p>
BOJE
Boje definiramo heksadecimalnim zapisom ili
kombinacijom crvene, zelene, plave
(red, green, blue RGB)
BOJE I POZADINA
background-color definira boju pozadine za zadani
element.
Boja pozadine se protee do granice elementa
ukljuujui odmak.
div.primjer {
background-color: #3e6f93;
color: #ffffff; padding: 6px;
border: 1px solid #000;
}
BOJE I POZADINA
background-image postavlja pozadinsku sliku u
element.
Moe se definirati fiksni poloaj pozadinske slike ili
ponavljanje po jednom od pravila.
body { background-image: url("css.png"); font-size: 12px; color: black;
font-family: sans-serif; }
div.primjer { background-color: #eeeeee; color: #000000; padding: 6px;
border: 1px solid #000; }
<div class="primjer">Lorem ipsum dolor sit amet</div>
BOJE I POZADINA
Rezultat postavljanja pozadine:
BOJE I POZADINA
background-repeat moe poprimiti sljedee
vrijednosti:
repeat ponavlja sliku;
no-repeat ne ponavlja sliku;
repeat-x ponavlja sliku samo po vodoravnoj osi;
repeat-y ponavlja sliku samo po uspravnoj osi.
BOJE I POZADINA
Primjer
body {
background-image: url("css.png");
background-repeat: repeat-x;
font-size: 12px; color: black; font-family: sans-serif;
}
div.primjer {
background-color: #eeeeee;
color: #000000; padding: 6px; border: 1px solid #000;
}
<div class="primjer">Lorem ipsum dolor sit amet</div>
BOJE I POZADINA
background-attachment svojstvo definira pomie li
se pozadinska slika s elementom ili ne.
Moe poprimiti vrijednost:
scroll pomie se, ili
fixed ne pomie se.
BOJE I POZADINA
background-position svojstvo koje omoguava
postavljanje poetnog poloaja od kojeg e se
postaviti slika.
Pozadinska slika predefinirano se postavlja u gornji
lijevi kut dokumenta.
Vrijednosti su right, center, left za vodoravni
poloaj, zatim top, center, bottom za vertikalni.
BOJE I POZADINA
background je skraeno svojstvo.
body {
background: url("css.gif") no-repeat right top fixed;
}
div.primjer {
background-color: #eeeeee;
color: #000000; padding: 6px; border: 1px solid #000;
}
<div class="primjer">Lorem ipsum dolor sit amet</div>
BOJE I POZADINA
Rezultat postavljanja pozadine:
BOJE
Boja
HEX
RGB
Crna
#000000
rgb(0,0,0)
Crvena
#FF0000
rgb(255,0,0)
Zelena
#00FF00
rgb(0,255,0)
Plava
#0000FF
rgb(0,0,255)
uta
#FFFF00
rgb(255,255,0)
Magenta
#00FFFF
rgb(0,255,255)
Cijan
#FF00FF
rgb(255,0,255)
Siva
#C0C0C0
rgb(192,192,192)
Bijela
#FFFFFF
rgb(255,255,255)
JEDINICE
Jedinice mjere za razliita svojstva kao to su width, height, margin,
padding, font-size, border-width, itd.. koriste se u oblikovanju
dokumenta.
Jedinica
Opis
em
Relative to the font-size of the element (2em means 2 times the size of
the current font)
cm
centimeters
mm
millimeters
in
px
pt
pc
SVOJSTVA TEKSTA
SVOJSTVO
OPIS
letter-spacing
line-height
text-decoration
text-transform
text-align
POZICIONIRANJE
Sheme smjetanja definirane su svojstvom position,
koje moe poprimiti sljedee vrijednosti:
Static (statiko smjetanje),
Relative (relativno smjetanje),
Absolute (apsolutno smjetanje) i
Fixed (Fiksno smjetanje)
POZICIONIRANJE
Pri koritenju apsolutnog, relativnog ili fiksnog
pozicioniranja (smjetanja), moemo koristiti:
left,
top,
bottom,
right.
body { font-size: 12px; color: black; font-family: sans-serif; }
div.primjer { position: fixed; top: 20px;left: 150px;border: 1px solid #000;
POZICIONIRANJE
Rezultat:
OSTALA SVOJSTVA
Cursor definira vrstu pokazivaa kada se on nae
iznad elementa.
Moe poprimiti vrijednosti: auto, crosshair, default,
help, move, pointer, text, wait...
div {
cursor: crosshair;
}
OSTALA SVOJSTVA
overflow definira kako e se prikazati sadraj koji je
vei od CSS kutije.
Moe poprimiti vrijednosti: visible, hidden, scroll i
auto.
div {
overflow: auto;
}
OSTALA SVOJSTVA
visibility definira vidljivost elementa.
Moe poprimiti vrijednosti:
visible vidljiv, ili
hidden skriven
div {
visibility: hidden;
}
OSTALA SVOJSTVA
display omoguava promjenu predefiniranog
naina prikaza razliitih tipova elemenata.
Moe poprimiti vrijednosti block, inline, list-item i
none
div {
display: inline;
}
RESPONZIVNOST
Viewport je vidljivi dio Internet stranice. Vidljivi dio
varira u odnosu na rezoluciju monitora
HTML5 je uveo metodu da preuzimanja kontrole nad
prikazom kroz <meta> oznaku name="viewport"
<meta name="viewport" content="width=device-width, initial-scale=1.0">
RESPONZIVNOST
Elementi
meta viewport daje upute pregledniku kako kontrolirati i
skalirati prikaz
width=device-width postavlja irinu stranice, te prati
irinu ekrana ureaja
initial-scale=1.0 postavlja poetnu razinu zuma kada se
stranica uita prvi put u pregledniku
HANDS ON KEYBOARD
RESPONZIVNOST
Pogledajmo primjer kako bi izgledala stranica sa i bez
viewport elementa.
RESPONZIVNOST
Media Query
CSS3 podrka koja koristi @media pravilo koje se
ukljuuje u CSS samo ako je odreeno pravilo ispunjeno.
@media only screen and (max-width: 700px) {
body {
background-color: green;
}
}
ZADATAK 1
Napravite stilski obrazac prema slijedeim uputama.
Odredite boju pozadine internet stranice (#f3f3f3),
veliina fonta za cijeli dokument (12px),
format fonta (Helvetica, sans-serif),
boja fonta (#000000),
udaljenost teksta od ruba stranice (3px 5px),
poravnanje teksta (s lijevom i desnom stranom).
ZADATAK 2
Napravite responzivnu HTML stranicu gdje ete za:
rezoluciju veu od 800px imati:
boju pozadine internet stranice (#51b4ba),
veliina fonta za odlomak (120%),
format fonta (Helvetica, sans-serif)
VeleuiliteVelikaGorica
Naprednowebprogramiranje
dr.sc.Alenimec,predava|[email protected]
HTMLforme
HTMLomoguavaizraduwebformiiliobrazaca.
Webformemogusadravatiunaprijeddefiniranevrstapolja
kaotosu:kratkiunos,odabirjedneodviemogunosti,
odabirvieodviemogunosti,unoskratkogteksta,unos
datotekeislino.
ZasvakoodovihvrstapoljapostojiodgovarajuaHTML
oznakaputemkojesedefiniravrstapolja.
HTMLformaoblikovanaje:
Sadrajem
Kontrolama(input,checkbox,radiobuttons,menus,)
HTMLforme
Korisnicipopunjavajupredefiniranapoljaprijeslanja
podataka
Podaciseizformealjunaserverkakobiseobradili
Serverobraujepodatke,ovisnoovrstiobradespremau
bazu,aljenamaililivraapodatkekorisnikunaekran
HTMLformekoristesezadefiniranjerazliitihnaina
korisnikogulaza,unosapodataka
HTMLforme kontrolnitipovi
o buttons
o checkboxes
o radiobuttons
o menus
o text input
o fileselect
o hidden controls
o object controls
HTMLforme
Primjerjednostavneformesa"input"elementima
<html>
<body>
<formaction="http://somesite.com/adduser.php"method="post">
<p>
<labelfor="firstname">Ime:</label>
<inputtype="text"id="firstname"name="firstname"/><br/>
<labelfor="lastname">Prezime:</label>
<inputtype="text"id="lastname"name="lastname"/><br/>
<labelfor="email">email:</label>
<inputtype="text"id="email"name="email"/><br/>
<inputtype="radio"name="sex"value="Male"/>Muko<br/>
<inputtype="radio"name="sex"value="Female"/>ensko<br/>
<inputtype="submit"value="Poalji"/><inputtype="reset"value="Poniti"/>
</p>
</form>
</body>
</html>
HTMLforme
Primjerjednostavneformesa"input"elementima
HTMLforme
Korisnikradiinterakcijusaformomkrozpoljazaunos
Ovisnooatributuinput poljemijenjasvojoblikifunkciju
Vrijednostkojukorisnikaljeprekoformeideprekoatributa
value
<input type="radio"name="sex"value="Male">
<input type="submit"value="Poalji">
HTMLforme
Tag form
Zahtjevapoetniizavrnitag
Atributi:
action URLstranicenakojusealjupodaci,aljepodatakuneki
dokument(eng.file)
method nainslanjapodataka
get slanjeputemURLa.Moeseslatimanjibrojpodataka,a
podacikojisealjunemijenjajunitanaodredinomraunalu.Na
primjer:Pretraivanjepodataka
post slanjeputemdodatnihparametara.Moeseslati
neogranienakoliinapodataka.Podacikojisealjumijenjajuneke
informacijenaodredinomraunalu.Naprimjer:Upisivanjenovih
podatakaubazu,mijenjanjepostojeih
HTMLforme
enctype nainkodiranjapodataka.Moebiti:
Application/xwwwformurlencoded odreujetip
podatakakojisealjukrozformu.Defaultvrijednostje
"application/xwwwformurlencoded
Multipart/formdana akoseuinputpoljukoristi
oznakavrstadatoteke(type=file)tadajevrijednost
atributaenctype"multipart/formdata
Name nazivobrascazadohvatpolja
Id identifikatorobrascazadohvatpolja
HTMLforme
Tagformopisujeelemente(kontrole)kojesenalaze
unutarformoznake
Formamoesadravatiiostaleoznake,tekst,slike,
multimediju.
<html>
<body>
<formaction="test.php"method="post">
Ime:<inputtype="text"name="fname"><br>
Prezime:<inputtype="text"name="lname"><br>
<inputtype="submit"value="Submit">
</form>
</body>
</html>
HTMLforme input
Inputpoljamorajuimatipoetnitag,azavrnitag jezabranjen
Definicijeatributa:
name odreujekontrolnoime
type
text|password|checkbox|radio|submit|reset|file|hidden|image|button
value odreujevrijednostkojasealjekrozinputpolje
size odreujekojaebitiirinapolja.irinaseodreujeupixelima.
maxlength odreujemaksimalnibrojznakovakojekorisniksmijeupisatiu
polje.Default vrijednostjebeskonaanbrojznakova
checked akotippoljaimaatributcheckbox iliradio,boolean vrijednost
definiradajeovopoljeoznaeno
src akotippoljaimaatributimage,tadasedefiniraputanjapremaslici(npr.
grafikiprikazgumba)
HTMLforme input
Inputpoljaoviseovrijednostiatributa,amoebiti:
text unoskratkogteksta jedanredak
password unoslozinke,kreirajednulinijupoljakojajezatienaprikazom
naekranu
checkbox kvaicazaodabir(dailine)
radio mogunostodabirajedneodviemogunosti
submit gumbzaslanjepodatakaforme
image slikakojaaljepodatkesformenakontosenanjuklikne
reset brisanjepodatakauformi
button
hidden vrijednostseneispisujekorisnikunaekranu
file odabirdatotekezaslanjenaposluitelj
HTMLforme select
Selectpoljamorajuimatipoetnitagizavrnitag
Definicijeatributa:
name odreujekontrolnoime
size akojelistasloenaododreenogbrojaredakakojiseeleprikazatiu
istovrijeme,definiraseovajatribut.Akosenekoristiovajatributondase
poljeformirakao"dropdownmenu"
multiple omoguavaodabirviestavakaizliste
Selectpoljekreira menu.Svakiodabirodreenje"option"elementom.
Selectpoljemoraimatibaremjedan"option"element
HTMLforme option
Optionpoljamorajuimatipoetnitagizavrnitag
moebitiopcionalan
Definicijeatributa:
selected odreujebooleandajepoljeoznaeno
value odreujevrijednost
HTMLforme select
<html>
<body>
<formaction="http://somesite.com/componentselect.php"method="post">
<selectname="componentselect">
<optionvalue="Component_1_a">Component_1</option>
<optionvalue="Component_1_b">Component_2</option>
<optionvalue="Component_1_c">Component_3</option>
<optionvalue="Component_1_d">Component_4</option>
<optionvalue="Component_1_e">Component_5</option>
<optionvalue="Component_1_f">Component_6</option>
<optionvalue="Component_1_g">Component_7</option>
</select>
<inputtype="submit"value="Poalji">
</form>
</body>
</html>
HTMLforme select
Primjerselectoznake:
<html>
<body>
<formaction="test.php"method="post">
<select>
<optionvalue="0">molimoodaberite</option>
<optionvalue="volvo">Volvo</option>
<optionvalue="saab">Saab</option>
<optionvalue="opel">Opel</option>
<optionvalue="audi">Audi</option>
</select>
<inputtype="submit"value="Submit">
</form>
</body>
</html>
HTMLforme select
Primjerselectoznakesaodabranimpoljem:
<html>
<body>
<formaction="test.php"method="post">
<select>
<optionvalue="0">molimoodaberite</option>
<optionvalue="volvo">Volvo</option>
<optionvalue="saab">Saab</option>
<optionvalue="opel">Opel</option>
<optionvalue="audi"selected>Audi</option>
</select>
<inputtype="submit"value="Submit">
</form>
</body>
</html>
HTMLforme textarea
Textareapoljemoraimatipoetniizavrnitag
Definicijeatributa:
name odreujekontrolnoime
rows oznaavabrojvidljivihlinijapolja
cols oznaavavidljivuirinupolja
autocomplete
autofocus
dirname
disabled
Textareakreiravielinijskiprostorzaunospodataka.
HTMLforme textarea
<html>
<body>
<formaction="http://somesite.com/component.php"method="post">
<textareaname="tekst_jedan"rows="10"cols="20">
Upiitetekst...
</textarea>
<inputtype="submit"value="Poalji">
</form>
</body>
</html>
HTMLforme label
Labelmoraimatipoetniizavrnitag
Definicijeatributa:
for eksplicitnoodreujeuzkojukontrolusepridodjeljuje
Svakilabeldodijeljenjeiskljuivosamojednomelementuimorase
definiratikojem.
Atributfor morabitipovezansaatributomidkontrolnogelementa
(inputpolja)
HTMLforme label
<html>
<body>
<formaction="http://somesite.com/adduser.php"method="post">
<p>
<labelfor="firstname">Ime:</label>
<inputtype="text"id="firstname"name="firstname"/><br/>
<labelfor="lastname">Prezime:</label>
<inputtype="text"id="lastname"name="lastname"/><br/>
<labelfor="email">email:</label>
<inputtype="text"id="email"name="email"/><br/>
<inputtype="radio"name="sex"value="Male"/>Muko<br/>
<inputtype="radio"name="sex"value="Female"/>ensko<br/>
<inputtype="submit"value="Poalji"/><inputtype="reset"value="Poniti"/>
</p>
</form>
</body>
</html>
HTMLforme
Podacieseunavedenimprimjerimaprenositi
putemPOSTiliGETparametarakaotoje
navedenouatributumethod.
Upisanipojmovikrozformuzapisateseubazu
podataka.
Svipodacialjuseuodreenudatotekukaotoje
navedenouparametruaction.
HTMLforme
ProgramskijezikPHPpodatkeizformemoe
dohvaatiputemglobalnihvarijabli$_POSTi
$_GET.
Varijable$_POSTi$_GETsuimenovanapolja.
ImenaupoljuodgovarajuimenimavarijabliuHTML
formi,avrijednostisuonekojesuuneseneuformu
putempreglednika.
HTMLforme
Primjer
HTMLforme
Prilikomkoritenjavarijabliunesenihodstrane
korisnikavanojevelikupanjuposvetitisigurnosti.
KodPHPprogramanajeajesigurnosnagreka
koritenjepodatakakojekorisnikuneseizravnobez
dodatneprovjere.
Akoseneprovjeravaunoskorisnika,korisnikmoe
upisatiupitkojimesepozvatizlonamjeran
programiliupisatineeljenikodubazu,te
omoguitiizravanpristupsustavuzaupravljanje
bazompodataka(sql injection).
HTMLforme
VrloestaprimjenaprogramskogjezikaPHPje
izradawebaplikacijakojeukljuujuprijavuiodjavu
korisnika.
Zaprijavuiodjavukorisnikamogusekoristiti
jednostavniobrasci,aprovjeraispravnosti
korisnikogimenailozinkesemoeraditina
nekolikojednostavnihnaina.
PrijavakorisnikaseradiupotrebomCookie ili
Session varijablikojeseprenoseputem
preglednika.
HTMLforme
Posluiteljpreglednikupoaljevrijednostmalog
brojavarijablisnjihovimvrijednostima.
Preglednikprilikompristupanjaposluitelju,
automatskialjetevarijablespripadajuim
vrijednostimanatemeljuegaposluiteljmoe
isporuitiodgovarajuepodatke.
Varijableinjihovevrijednostisesnimajunalokalni
diskskojegkorisnikpristupaInternetuputem
preglednika.
HTMLforme
Osimtosupodacipohranjeninaraunalu
korisnika,vanojeidaposluiteljznatosnjima
uiniti.
Diopodatakaspremamonaserver,dokdio
podatakaspremapreglednikpomouglobalnih
varijabli.
Preglednikprenosikratkuidentifikacijskuoznaku
korisnikatemeljemkojeposluiteljmoe
rekonstruiratiokojojosobijerijete,kojurazinu
pravataosobaima.
Pitanja