0% found this document useful (0 votes)
32 views3 pages

A Nalgebra

The document defines Lie algebra an = sln+1(C) and proves several lemmas about its properties. Specifically: - an = {X ∈ gln+1(C) | trX = 0} is a Lie algebra with Killing form B(X,Y) = 2(n+1)tr(XY). - an is semisimple since B is nondegenerate. - The Cartan subalgebra of an is h(an) = {H ∈ an | H is diagonal}. - The roots of an relative to h(an) are the weights ωi - ωj, where ωi(H) = Hii.

Uploaded by

lisovici
Copyright
© © All Rights Reserved
We take content rights seriously. If you suspect this is your content, claim it here.
Available Formats
Download as PDF, TXT or read online on Scribd
0% found this document useful (0 votes)
32 views3 pages

A Nalgebra

The document defines Lie algebra an = sln+1(C) and proves several lemmas about its properties. Specifically: - an = {X ∈ gln+1(C) | trX = 0} is a Lie algebra with Killing form B(X,Y) = 2(n+1)tr(XY). - an is semisimple since B is nondegenerate. - The Cartan subalgebra of an is h(an) = {H ∈ an | H is diagonal}. - The roots of an relative to h(an) are the weights ωi - ωj, where ωi(H) = Hii.

Uploaded by

lisovici
Copyright
© © All Rights Reserved
We take content rights seriously. If you suspect this is your content, claim it here.
Available Formats
Download as PDF, TXT or read online on Scribd
You are on page 1/ 3

LIJEVA ALGEBRA an

Definicija 1. an = {X gln+1 (C) | trX = 0 } = sln+1 (C)


Lema 1. Neka je B Kilingova forma od an . Tada:
( X, Y an ) B(X, Y ) = 2(n + 1)tr(X Y )
Dokaz 1. an / gln+1 (C) Kilingove forme su im iste. Neka su X, Y gln+1 (C), tada:
n+1

B(X, Y ) =

n+1

h(adXadY )(Eij ), Eij i =

i,j=1

n+1

i,j=1

h[X, Y Eij Eij Y ] , Eij i =

i,j=1

n+1

h[X, [Y, Eij ]] , Eij i =


n+1

hXY Eij XEij Y Y Eij X + Eij Y X, Eij i =

i,j=1

{(XY )ii Xii Yjj Yii Xjj + (Y X)jj } =

i,j=1

= 2(n + 1)tr(XY ) 2(trX)(trY )


X, Y an trX = trY = 0 B(X, Y ) = 2(n + 1)tr(XY )

Posledica 2. an je poluprosta.
Dokaz 2. Treba pokazati da je B nedegenerisana.
X an X an
B(X, X ) = 2(n + 1)tr(XX ) = 2(n + 1)

n+1

Xij (X )ji = 2(n + 1)

Xij Xij = 2(n + 1)

|Xij |2

i,j=1

i,j=1

i,j=1

X 6= 0 B(X, X ) 6= 0

n+1

n+1

Lema 3. Kartanova podalgebra od an je h(an ) = {H an | H dijagonalna }


Dokaz 3. Treba pokazati da je h(an ) maksimalna Abelova i da je za svako H h(an ) : adH poluprosta.
1) Dijagonalne matrice komutiraju h(an ) Abelova
2) Neka je X an : Xij 6= 0 za neko i 6= j i neka je H h(an ) : Hii 6= Hjj . Tada je:
0 = [H, X] = ((Hii Hjj ) Xij ) 6= 0 h(an ) maksimalna.
3) H h(an ) : (adH)(Eij ) = [H, Eij ] = (Hii Hjj ) Eij
adH dijagonalizabilan i njegova matrica u bazi {Eij } Kartanove podalgebre h(an ) je dijagonalna matrica
adH poluprosta

Lema 4. Ako je i : h(an ) C, i (H) = Hii , i = 1, . . . , n + 1, onda je (an ) = {i j | i 6= j } skup nenula korenova od
an u odnosu na h(an ).
Dokaz 4.
(adH)(Eij ) = HEij Eij H = Hii Eij Hjj Eij = (Hii Hjj )Eij = (i j )(H)Eij
i 6= j i j nenula koren od an
broj korenova: dim an rang an = dim an dim h(an ) = (n + 1)2 (1 + n) = n2 + n
i j svi korenovi od an

Lema 5. Prost sistem korenova od an je {1 , . . . , n }, gde je i = i i+1 , i = 1, . . . , n


Dokaz 5.
j1

i j =

k , i < j, (an ) = h1 , . . . , n i i prosti u

k=i

Lema 6. Hi =

Eii
2(n+1)

Dokaz 6.
B(Hi , H) = i (H), H h(an ) i B(Hi , h) = 0 kad je B(X, h) = 0 Hi = Eii , C
1 = i (Eii ) = B(Hi , Eii ) = 2(n + 1)tr(Eii , Eii ) = 2(n + 1) =

1
2(n+1)

Hi =

Eii
2(n+1)

Lema 7. Dinkinov dijagram za an je

...

Dokaz 7. 1 i < j n + 1
B(i , j ) = B(Eii Ei+1 i+1 , Ejj Ej+1 j+1 ) = B(Ei+1 i+1 Ejj ) = 2(n + 1)tr(Ei+1 i+1 Ejj ) = 2(n + 1)i+1 j

B(i , i ) = B(Eii Ei+1 i+1 , Eii Ei+1 i+1 ) = B(Eii , Eii ) + B(Ei+1 i+1 , Ei+1 i+1 ) = 4(n + 1)
B( , )

aij = 2 B(ii ,ji ) =

4(n+1)i+1 j
4(n+1)

= i+1 j , i < j

B( , )

aji = 2 B(ji ,jj ) = i+1 j , i < j


aij aji = i+1 j , i < j

broj linija izmedju i i j


u

Takodje, svaki cvor istu tezinu (mozemo uzeti da je jednaka 1)

Lema 8. Realna Lijeva algebra su(n + 1) = {X an | X = X } je kompaktna realna forma od an = sln+1 i : an an


definisano sa (X) = X je konjugacija koja fiksira skup su(n + 1).
Dokaz 8.
X, Y su(n + 1) : [X, Y ] = (XY ) (Y X) = Y X X Y = Y X XY = [X, Y ]
su(n + 1) podalgebra algebre an
X su(n + 1) : B(X, X) = 2(n + 1)tr(X 2 ) = 2(n + 1)tr(XX ) = 2(n + 1)

|Xij |2

i,j

B negativno definitna na su(n + 1) su(n + 1) kompaktna realna forma od an


Dokaz tvrdjenja za je trivijalan: X su(n + 1) (X) = X = X

Lema 9. Realna Lijeva algebra sln+1 (R) = {X gln+1 (R) | tr(X) = 0 } je podeljena realna forma od an = sln+1 (C) i
: an an definisano sa (X) = X je involucija od an koja fiksira skup sln+1 (R). Kartanova dekompozicija od sln+1 (R) je:
sln+1 (R) = so(n + 1) {sn+1 (R) sln+1 (R)},
gde su

so(n + 1) = X gln+1 (R) X = X t

sn+1 (R) = X gln+1 (R) X = X t

Dokaz 9. Jasno je da su sln+1 (R), so(n + 1), sn+1 (R) sln+1 (R) sadrzane u sln+1 (C), pri cemu su prve dve podalgebre.
Trivijalno, fiksira skup sln+1 (R).
sln+1 (R) =

n
P

(Eii Ei+1 i+1 )R

i=1

Eij R

i6=j

{Eii Ei+1 i+1 | 1 i n } baza Kartanove podalgebre h(an )


{Eij | i 6= j } koreni od (an , h(an ))
sln+1 (R) normalna realna forma od an

sln+1 (R) su(n + 1) = X sln+1 (R) X = X X = X

= X sln+1 (R) X = X t

= so(n + 1)





sln+1 (R) i su(n + 1) = X sln+1 (C) X = X iX = iX = X sln+1 (R) X = X t = sn+1 (R) sln+1 (R)


X su(n) : ((X))t = X t = X t = (X ) = (X)


(X) su(n) (su(n)) = su(n)
sln+1 (R) = so(n + 1) {sn+1 (R) sln+1 (R)} Kartanova dekompozicija

Lema 10.



su (2n) =

w
-z




w, z gln C, Re(trw) = 0

z
w

je realna forma od a2n1 = sl2n C. Takodje, : a2n1 a2n1 definisana sa (X) = JXJ, gde je


J=

0
I

I
0


,

je involucija od a2n1 koja fiksira skup su (2n). Kartanova dekompozicija od su (2n) je:
su (2n) = sp(n) p,
gde su






w su(n), z sn (C)




sn (C) = z gln (C) z = z t




w
z
t

p=
w shn (C), Re(tr w) = 0, z = z
z w



shn (C) = w gln (C) w = wt
sp(n) =

w
z

z
w

Dokaz 10. Jasno je da su su (2n), sp(n), p sadrzane u a2n1 = sl2n (C), pri cemu su prve dve podalgebre.

A
C

B
D

A
C

sl2n (C) :

A
C

B
D
B
D


=


=

0
I

I
0

B
D

A
C



A
C

B
D



0
I

I
0


=

D
B

C
A

A = D B = C

su (2n) fiksna tacka preslikavanja


su (2n)su(2n) =




su (2n)isu(2n) =



 

w, z gln (C), Re(tr w) = 0,

w
z
t


w

su(n),
z
=
z

gl
(C)
= sp(n)
=
n

w = w ,
z = z
z w



 
w, z gln (C), Re(tr w) = 0,
w, z gln (C), Re(tr w) = 0,
z
w
z


=p
=
w = w ,
z = z
w
z w
w = iwt ,
iz = iz t

w
z

z
w

w
z

X su(2n) : ((X)) = (JXJ) = J t X J t = (J)X (J) = JX J = (X ) = (X)


(su(2n)) = su(2n)
su (2n) = sp(n) p Kartanova dekompozicija u
Lema 11. Za svako p, q:



w
z

su(p, q) =




w u(p), v u(q), tr w + tr v = 0, z Mpq (C)

z
v

je realna forma od ap+q1 = slp+q (C) i pq : ap+q1 ap+q1 definisana sa (X) = Ipq X Ipq , gde je


Ipq =

Ip
0

0
Iq


,

je involucija od slp+q (C) koja fiksira skup su(p, q). Kartanova dekompozicija od su(p, q) je:
su(p, q) = s(u(p) u(q)) s,
gde su



s(u(p) u(q)) =




w u(p), v u(q), tr w + tr v = 0




0 z
s=
z

M
(C)
pq

z
0
w
0

0
v

Dokaz 11. Jasno je da su su(p, q), s(u(p) u(q)), s sadrzane u ap+q1 = slp+q (C), pri cemu su prve dve podalgebre.



pq

A
C

A
C

B
D

B
D

slp+q (C), A glp (C), D glq (C), B Mpq (C)


=

A
C

B
D

Ip
0


=

0
Iq



A
C

B
D

A
C

B
D



Ip
0

0
Iq


=

A
B

C
D

A = A , D = D , C = B

su(p, q) fiksna tacka preslikavanja pq


su(p, q) su(p + q) =



w
z

z
v


w u(p),
v u(q),

z = z , z Mpq (C)


tr w + tr v = 0



w u(p), v u(q), tr w + tr v = 0 = s(u(p) u(q))




w u(p),
v u(q),
tr w + tr v = 0
w z
su(p, q) i su(p + q) =
z v i wt = i w, i v t = i v, z Mpq (C)



w z w u(p), v u(q), tr w + tr v = 0
=
z v w = w,
v = v,
z Mpq (C)




0 z
=
z Mpq (C) = s
z 0
=

w
0

0
v

X su(p + q) : (pq (X)) = (Ipq XIpq ) = Ipq X Ipq = pq (X )


su(p + q) = pq (su(p + q))
su(p + q) = s(u(p) u(q)) s Kartanova dekompozicija u
Lema 12. Centar grupe SU (n) je
Z(SU (n)) = {I | C, || = 1, n = 1 } = Zn
Takodje, : SU (n) SU (n) definisan sa (X) = X je spoljni automorfizam od SU (n), n > 2.
Dokaz 12. Prvo tvrdjenje je ocigledno, a drugo sledi iz cinjenice da restrikcija na Z(SU (n)) nije identiteta.

You might also like