R!

,ZNICA

MUDROSTI
ABDULLAHA B. EL-MUBAREKA

RIZNICA MUDROSTI ABDULLAHA BIN

EL-MUBAREKA

priredio:
Muhamed Jusi
Izdava

Korektori

El-Kclimeh

Mahmut Suljovi

Za izdavaa

Adnan Camovi

Malik N uravi

Prijelom

Muzafera N uravi

Ammar Mudcrizovi

Recenzija

Naslovna strana

Aljo Cikati

Ifet Alikovi

Urednik

tampa

Senad Redepovi

El-Kelimeh, Beograd

Lektori

Tira

Sanela Kariik

300 primjeraka

Belma Halilovi
CIP- Kar<Uionnai!Hj a y uyoJTHKai(IIjn
HapoJHa fiHfiJTHOTeKa Cp6HJC, l>eorpaJ!

28-298.4

RIZNICA mudrosti Abdullaha Bin cl-Mubarrka l pri redi o

Muhamed Jusi.- Novi Pazar: EI-Kelimch, 20 ll (Beograd:

EI-Kdimeh). -80 str.

IS cm.

Tira 300.- Napomtn i bibliografske rdl:rcncc uz tekst.

ISBN 978-86-7980-121-0

COBISS.SR- ID 188239628

RIZNICA MUDROSTI
ABDULLAHA BIN EL-MUBAREKA

priredio:
Muhamed Jusi

Novi Pazar, 2012.

BIOGRAFIJA

Abdullah bin el-Mubarek el-Marvezi el-Huresani,

zvani Ebu Abdurrahman, jedan j e od najuenijih
posttabiina iz Horasana. 1
Pripisuje se plemenu El-Hanzala, jer mu j e otac
bio rob jednog od trgovaca tog plemena iz grada
Hemezana, koji ga je oslobodio.2 Vjeruje se da je
ovo pleme ogranak plemena Et-Temimija.
Ebu Abdurrahman se rodio u gradu Mervu 118.
ili 1 19. god. po Hidri.1
Otac mu je porijeklom Turin, a majka Havariz
ma. Neki smatraju da mu je majka bila Perzijanka,4
a Ibn el-Devzij s matra da potie od Turaka koji
su se nastanili u regiji Havarizma.5
O tome kako je Mubarek oenio Abdullahovu
majku postoji anegdota koja je zabiljeena u skoro
svim njegovim biografijama.
1
2
3

4
5

Et-Tab ekat el-Kubra 7/372.

Tarihu Bagdad , 10/153.
Ibid, 10/154.
Historija ara psk e kn jievn osti, Karl Bruklman, 3/153.
Szfetu s-Safve 4/109.

Muhamed J usi

Naime, Mubarek je radio kod svoga vlasnika u

bai, pa mu je ovaj j ednom prilikom naredio da
mu donese jedan slatki nar. Mubarek tako i uini,
ali je nar koj i j e donio bio kiseo. Vlasnik bae ga
podsjeti da je traio sladak, a ne kiseo nar. Mubarek
se vrati u bau, ali i ovaj put donese kiseo nar.
Vlasnik ga, napokon, upita: "Zar ti ne zna koji
su slatki, a koji kiseli naravi? " "N e, ne znam."
odgovori Mubarek. "Kako to? " - upita vlasnik.
"Nikada nisam probao ni jed:m od tih narova da
bih znao." - odgovori Abdullahov otac. "A za to
nisi nikada probao ? " "Zato to mi ti nisi nikada
dao dozvolu da to uinim." - ree Mubarek.
Ovaj Mubarekov postupak se dopao vlasniku
bae te ga j e , nakon t o se jo nekoliko puta
uvjerio u njegovu iskrenost i potenj e, upitao ta
misli za koga treba udati svoju kerku koju su
mnogi ve prosili. Mubarek je odgovorio: "Arapi
su u dahilijetu gledali plemenitost roda, ido
vi gledaju novac, krani lj epo tu, a na ummet
gleda vj eru. " Nj e gova otroumnost j e jo vie
zadivila poslodavca, pa mu je dao kerkinu ruku. 6
6

Muhammed Osman Demal, Abdullah ib n e l-Mub arek,

str.

44.

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-MubareRa

Abdullah bin el-Mubarek j e odras tao u posebno

tekim vremenima za nj egov rodni kraj Horasan.
Bio je to period irenja abasij skog pokreta koji
e, nekoliko godina kasnije, svrgnuti emevij s ku
dinastiju. Horasan j e u tim godinama bio poprite
mnogobrojnih bitaka i unutra njih nemira.
U io je kod Sulej mana et-Tejmija, Asima el
Ehvala, Humejda et-Tavila, Er-Rabia bin Enesa,
El-Evzaija, Hiama bin U rvea, El-Derira i drugih
velikana svoga vremena.7 Zufer ga spominj e kao
jednog od Ebu Hanifinih uenika. 8 Ovome u prilog
govore i rij ei Es-Sujutija koji je zabiljeio da se
od Ibn el-Mubareka prenose predanja o pravnim
rj eenj ima hanefij s ko g mezheba. Svi hanefij s ki
uenjaci koji su pisali o velikanima ( tabekat el
hanefij e) ovog mezheba spomenuli su Ibn el
Mubareka kao jednog od njih. Takoer, El-Mizzi
ga svrstava meu Ebu Hanifine uenike i one koji
su od njega prenosili.9 Pored imama Ebu H anife,
fikh je uio i od Sufjana es-Sevrija i imama Malika.

7
8
9

Tezkira E z-Zehebi 1/253.

Ka vaid fi Uluml-Hadis 22/91.
Tebjid es-Sahife str. 12.

M u h amed Jusi

O odnosu sa ovim velikanima islamske misli

najbolje govori sam Ibn el-Mubarek kada kae: "Da
me Allah nije pomogao Ebu Hanifom i Sufjanom
es-Sevrijem, bio bih kao i ostali ljudi (u znanju) . " 1 0
Neki historijski izvori mu p ripisuju da j e bio
prvi koji je u islamskoj pisanoj tradiciji napisao
zasebnu knjigu o dihadu.11
Poznato je da je napisao osam knjiga. U musli
manskim bibliotekama se naj ee nailazi na nje
govu knjigu Ez-Zuhd. Te knjige su, ustvari, zbirke
hadisa i predanja o temi kojom su naslovljene i da
sadre jako malo zasebnih stavova autora. Zbog
toga nij e mogu potpun uvid u cjelinu nj egove
misli. Upravo t aj mali b roj anegdota iz ivota,
izreke i poezija koju s mo pokuali skupiti u ovoj
knjizi, daju poseban znaaj u rekonstrukciji idejnog
sistema kog je Abdullah bio izgradio.
Ibn el-Mubarek j e j edinstven primj er musli
mana koji se uvijek drao sredine ivotnog puta.
Trgovinom j e zaraivao znatnu svotu, ali je ivio

1
11

Ka vaid fi U lum -l-hadis 22/91.

Ebu el-Vefa ei-Meragi,Abdullah ibn el-Muba rek ,

str.

19.

Riznica m udrosti Abdu llaha bin ei-Mubareha

skromno troei prihode na one koji su bili njih

potrebni.
O njemu najbolje govori injenica da se u svojoj
misiji afirmisanja islamske naobrazbe i ope obra
zovanosti islamskih masa nije, kao veina druge
uleme, ograniavao samo na retoriko podsticanje
na s tj e canje znanja. Znatan dio svog bogatstva
troio je na pomaganje (stipendiranj e) onih koji
su o dluili krenuti tim putem. Ne samo da j e
pomagao one koji s u kretali s::-.Lam:1 nauke ve i
renomiranu ulemu svoga vremem .1oput Sufj ana
es-Sevrija i Fudajla bin Ijada.
Hatib el-Bagdadi biljei da j e Abdullah rekao:
"Da nije peterice, ne bih se b avio trgovinom. "
Kada j e bio upitan ko s u oni, rekao j e : "Da mi nije
Sufj a na es-Sevrija, Fudajla bin Ijada, Muhameda
bin es-Semaka i Ibn Uleje." Na ovo j e Bagdadi
dodao kako je Ibn el-Mubarek, od svake karavane
koju bi rasprodao, izdvajao trokove porodice i
onoliko koliko mu j e dovoljno da obavi had, dok
bi sve ostalo dijelio prijateljima koji su se bavili
naukom.12

12

Tarihu Bagdad 6/ 235.

10

Muhamed Jusi

Kada su mu jednom prilikom sunarodnjaci za

mjerili to vie udj eljuj e uenicima koj i dolaze iz
udalj enih krajeva islamskog svijeta nego onima iz
Horasana, Abdullah je pokazao svu dubinu svoga
poimanja prosvj etiteljskog rada kazavi da to za
posljedicu ima irenj e znanja i interakciju meu
islamskim naunim krugovima. To je samim tim
p roces koji zasluuj e da se pomogne. n
Ekonomska neovisnost koju j e Ibn el-Muba
rek uivao, odigrala je kljunu ulogu u izgradnji
nj egwe neovisne linosti koja mu j e omoguila
da se kritiki osvre na tadanju svakodnevnicu.
Kritikovao je kako vladare tako i intelektualne i
ulemanske krugove koji su se neupitno stavlj ali
na raspolaganje vladajuoj eliti.
Iz rij ei osude koje j e izrekao i njegovih sta
vova (to se jasno moe vidjeti iz nekih anegdota
koj e emo spomenuti) prema vladarima, moemo
p rimjetiti da je Abdullah imao izrazito kritiki
stav prema ovom staleu. Bez obzira na to, nij e
bio utopista koji je zagovarao ureenje drutva
b e z vladaju e klase. U vie navrata j e, ak i u
svojoj poeziji, podsj eao na neophodnost uspo13 Ebu el-Vefa el-Meragi, Abd ullah ibn el-Muba rek, str. 18.

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-MubareRa

11

stavljanja vlade koja upravlja drutvenom s ferom

ivota i brine o za titi vjere i vj ernika. Meutim,
nj e govo suprotstavlj anje nepravdi inspiris ano
snagom njegove moralne linosti, neminovno g<l
je dovodilo u sukob s a razliitim nivoima vlas ti,
koji su, u odsus tvu sistema nadzora i polaganja
odgovornosti te neizgraenosti vje rske linosti,
bili najpodloniji inj enju nepravde i neislamskim
ponaanjima svih vrsta.

Odmjerenost je A bdul bhu u svemu bila ivotna

odrednica. To se najvie ogledalo u srazmjernom
izvravanj u vj erskih duno s t i . P rava rij etko s t
j e nai nj emu slinu osobu koja j e bila u stanju
da istovremeno bude 1edan o d najveih nau nih
autoriteta svoga vremena, ali i vojnik koji lino
uestvuj e u borbama sa muslimanskom voj skom.
Abdullah ibn el-Mubarek s koro da nije ostavio
ni j edna "vrata dobra" a da na njih nije pokucao.
Njegovo poimanje skromnosti i asketskog ivota
j e posebno bitno, jer oslikava izvorno poimanje
duhovnog bivstvovanja prvih generacija muslimana.
Nj egova vremenska bliskost s vremenom u kor-n

12

Muhamed Jusi

je ivio Allahov Poslanik, s.a.v.s., bila je garancija

doslj ednosti u poimanju zuhda koji u nje govoj
misli nij e znaio potpuno odricanj e i rtvovanj e
ovoFjetskog ivota na raun duhovne nadgradnje.
Naprotiv, bio je to srednji put kakvom je podu a
vao Allahov Poslanik, s.a.v.s., koji od ovj eka trai
:ia ovosvjetska uivanja ne uini j edinim smislom
ivota, ve da bude istinski Boiji namj esnik na
Zemlji, ivei i privrj eujui u skladu s uputama
Sveznajueg.
O vakvo nj e govo poimanje zuhda je bilo ar
guri?: entom mnogima, poput dr. Abdul-Medida
el-Muhtesiba, 14 da poreknu tvrdnje prema kojima
je rani islamski zuhd (potenciranje skromnosti)
bilo pod izravnim utj ecajem hri anskog i hin
duskog asketizma. Moda je to kasnije bio sluaj
sa nekim segmentima sufijske duhovnosti, ali ne
i sa zuhdom kako ga je p oimao Ibn el-Mubarek
koji se u nekim krugovima islamske misli smatra
preteom sufizma.
Ako se nje govo insistiranje na skromnosti i
duhovnom odgoju moe dovesti u vezu sa bilo
kakvim historijsko-kulturnim okolnostima, onda
14 U nje'govoj knjizi, Abdullah ibn el-Mubarek el-Mervez i.

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-Mubareka

13

je to sluaj sa pojavom pokreta zenadiku, koji je

ba u tom p eriodu poeo uzimati sve vie maha i
postajati sve Otvoreniji u plasiranju svojih stavo
va. Ovaj ideoloki pokret, iako nije imao jasno
preciziranu organizacionu strukturu, pokuao j e
ponovno oivjeti anarhistika uenja kasne per
zij ske misli. Neki historiari su ovo tumaili kao
posljednji pokuaj poraene perzij ske civilizacij e
da se suprotstavi islamskim osvajaima, ovaj put ne
oruj em, ve irenjem svjeton:':wra i uenja koj a
su bila u suprotnosti sa zvaninim tumaenjem
islama. S obzirom da su sljedbenici ovog pokreta,
s kojima e se abasijske halife (posebno El-Ha di)
djelotvorno obraunati, zagovarale anarhizam i ne
ogranieno uivanje u ovozemaljskim blagodatima,
moe se pretpostaviti da je Ibn el-Mubarekovo
insistiranje na skromnosti i mor::dnom ivotu bilo
neki oblik revolta u cilju sputavanja irenja ovih,
prema islamu, nastranih shvatanja.
Drugi razlog koji bismo mogli spomenuti vee
se za ope razloge nastanaka i irenja ranog sufiz
ma, o emu dr. Jusuf el-Karadavi kae:
"Sufij e s e pojavljuju u vremenu kada j e kod
muslimana preovladavalo materij alno i intelek
tualno. O kretanj e materijalnom proistekla j e iz

Muhamed Jusi

14

ko i i izobilj a u kojima su ivj ele ne ke generac ij e.

To se des ilo nak on brilj antnih p o bj e d a i p eri od a
naglog iren j a i s l ama k oji j e mus li manima d oni o
ve lika materij al na d ob ra i o groman e konoms ki
p rosp eri tet. To j e uzroc iral o p retj eranu o d anost
materiji, to j e vodil o k a p retj er ivanj u na i ntel e k
tualnom planu ta ko da j e p oj am v j erovan j a p ostao
termi n za fil ozofij u, teol o gij u i dij al e kt iku, k oj e
ovj ek u n isu osiguraval e d h ovnu si tost. ak se
i fikh b avi o samo vanj skim asp ektima vj ere, a ne
i unutra nji m.
ras

U tak voj atmosf eri d ol az i do poj ave sufij a k oji

j li i sp uni ti p razninu k oj u n i su p o krili
15
teol ozi n it i p ravnic i .
su nasto a

S ve okolnosti o kojima El- Karadavi govori n i su

bile p ri sutne, ne b ar ova ko izraene, u Ib n e l -M u

b arek ovom vremenu, ali su se sli ne tend enc ij e
mogle p ri mj etiti j o u vremenu p osttabii na. To nas
navodi na to d a, ako ve tra imo vanj s ke okolnosti
k oj e su d ove le do f ormiranj a li nosti ka kva j e bio
Ibn e l-Mu b are k, ne sp omenemo ovo p olar iz iranj e
i sl ams ke m isli kao p otenc ij a lni razl og.
11

dr. Jusuf el-Karadavi, Dvije fetve o tesavvujtt, prij evod:

dr. hfz . S afet Halilovi, Novi horizonti, br. 45/ maj, 2003.

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-Mubareka

15

O direktnom povodu nje govog kretanja pu

tem zuhdt:t Ibn Ebu el-Vefa el-Kurei el-Hanefi j e
spomenuo n e posebno p oznato predanje . Prema
tom predanju, imam Ebu Hanife j e upitao Ibn
el-Mubareka o prekretnici koja s e desila u nje
govom ivotu i koj a j e od nje ga u inila alima i
zahida (odrica telja od ovoga svijeta, skromnika)
na ta mu je on ispriao svoju ivotnu priu. J edne
veeri sj edio je sa drutvom u bai veselei s e,
j eli su i pili. Ibn el-Mubarek j e, kao to mu j e t o
b i o obiaj, svirao na lutnji s v e do kasno u n o
kada s e drutvo razilo, a on ostao d a spava. U
snu j e vidio pticu na drvetu iznad sebe kako ui
kur'anski aj et: Zar mje vrijeme da se vjernicima
srca smekaju kad se A llah i Istina koja se objavljuje
spomen e? (El-Hadid, 1 6)
Nakon ovog udnog s na, slupao je lutnju i
odluio krenuti putem s kromnosti.
Nerasprostranjenost ovog predanja u Ibn el
Mubarekovim biografijama, i njezina slinost sa
predanjem o prekretnici koja e desila sa Fudajl bin
Ijadom, navela j e mnoge da posumnjaju u njenu '

16

Muhamed Jusi

autentinost. Meutim, samo predanje nema neku

znaajnu praktinu vrij ednost.
,,

....

,,

..,-

....-

....-

Neka od predanja koja se prenose o njegovoj

s kromnosti skoro da vie lie na legende nego na
stvarne osobine jednog ovjeka.
Pretj erivanja o d strane prenosioca predanja
uvij ek p ostoji kao obj ektivna mogunost. Ali,
i p o re d t o ga, cj elokupna slika, koja se dobiva
k o mpletiranje m sitnih fragmenata iz razliitih
historijskih izvora, a koji govore o ovom velika
nu daj e p redstavu o kakvoj se moralnoj veliini
radilo. Niko ne moe osporiti da slika koju danas
imamo o Ibn e l-Mubareku j este ona kakvom su
ga doivljavali i oni koji su o njemu govorili. U z
to, teko da bi zauzeo mjesto u historiji koj e mu
danas p ripada, a da nij e bio " nadnaravan" u prak
ticiranju islama, inei dj ela koja su i po tadanjim
mjerilima bila dostojna divlj enja.
To to Ibn el-Mubarekova djela i pos tupci danas
izgledaju nestvarno ne treba biti razlog sumnje u
njihovu autentinost, ve povod da se zapitamo
ako se ovjeanstvo izopailo do te mj ere da nam

Riznica mudrosti Abdullaha bin e i-Mubareha

17

inj enj e dobra i potpomaganj e drugih, na nain

na koji j e on to inio, izgleda prosto nemoguim.

Iako se pisana rije, kao medij prenoenja ue

nosti, pojavila u krugu islamske civilizacije jo u
prvom stolj eu islama (zapisivanj em Kur'ana, a
potom i sunneta) usmena predanja su j o dugo
ostala kljuna alatka znanosti. Ovo je bio urok
da snaga pamenja i iskazivanja naunih injenica
ili mudrosti u stihovima koji se lahko pamte i ire
meu masama budu osnovnim predispozicijama
svakoga ko eli uzeti uee u naunim tokovima.
Abdullah bin el-Mubarek j e imao sreu da ga
Uzvieni obdari s obje ove osobine.
Imam Neim bin Hammad (jedan od Buharijinih
uitelja) je rekao: " uo sam Ibn el-Mubareka da
kae: 'Rekao mi j e otac: 'Kada bih naao tvoje
knjige, spalio bi ih.' Odgovorio sam mu: 'Sve to
se nalazi u nji ma nalazi s e i u mojoj glavi. "' 16
Prijatelj s kojim j e odrastao kasnij e j e priao
kako su, j o kao dj eaci, sluali nekog ovj eka
16

Ebu ei-Vefa el-Meragi, Abdullah ib n el-Mubarek, str. 33.

18

Muham e d Jusi

kako dri hutbu. Ibn el-Mubarek j e rekao kako

j e hut bu nauio napamet. N eko od prisutnih j e
t o uo i zatraio da j e ponovi t o j e ovaj i uinio
ponovivi je od rijei do rij ei. 1 7

El-Jafi'i u djelu Mir,retul-Dinn,m i Ibn d-Imad

el-Hanbeli u ezeratuz-Zeheb su spomenuli da j e
Ibn el-Mubarek pred samu s mrt krenuo putem
izrazitog asketizma.
Meutim, ovo se ne nalazi kod ranijih autora
koji su pisali njegovu biografiju, kao to su: Ibn
Sa'id, Ibn-Hibban, El-Hatib el-Bagdadi, Halife bin
Hajjat, Ebu Abdullah el-Halim en-Nejs aburi, te
je to navelo mnoge da posumnjaju u autenti nos t
ovog predanja. Posebno uzimajui u vidu inje
nicu da j e to bilo suprotno cjelokupnom sistemu
ivlj enj a koji je Ibn el-Mubarek izgradio i koji
je zagovarao, radei za ovaj svij e t kao da nikada
nee umrij eti i pripremajui se za Onaj kao da e
sutra preseliti.

17

Ebu el-Vefa ei-Meragi,Abdullah ibn el-Mub ,Jrek ,

str.

33.

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-Mubarel;!a

19

Ne treba zanemariti inj enicu da s u kasniji

zagovornici ekstremnog asketizma traili uporite
u prvim generacijama muslimana pozivajui s e
n a skromnost I b n el-Mubareka i njemu slinih
autoriteta, a koji se nij e u potpunosti slagao s a
njihovom vizij om zuhda . Time bi na neki nain
legalizirali kasniji ekstremni asketizam.
Preselio je na Ahiret 181 . godine po Hidri.
Ostalo je zabilj eeno da j e n smrtnom asu
pogledao prema nebu i nasmijao sc, a onda pro
uio: Za ovako neto n eka se trude trudbenici.18
(Es-Saffat, 61)

18

Minhad ul-abid in , (Staze sljedbenika islama), str. 200.

ANEGDOTE IZ IVOTA

22

Muham e d Jusi

DOBROINSTVO PREMA DRUGIMA

Muhammed bin Ali bin el-Hasan bin ekik j e

pripovijedao kako mu je otac priao da su Abdu
llahovi prijatelji iz Merva, kada je dolo vrij eme
o dlaska na had, traili da zaj e dn o s njim idu
na p u't hodoaa. Pristao j e pod u slovom da
mu daju sav novac koji su planirali potroiti na
putu kako bi njime raspolagao. Sav taj novac j e
s tavio u svoju s eharu i itavim putem o d Merva
do Bagdada pokrivao sve njihove trokove. Ku
p ovao im je najkvalitetniju hranu i poslastice. Iz
Bagdada su svi izili u najboljoj odjei, a sve to na
Abdullahov raun. U Medini bi ih upitao ta su
im roaci poruili da kupe, pa bi im za to izdvojio
novac. Tako bi postupio i u Meki. U povratku bi
i dalj e snosio sve trokove dok god se nisu vratili
kuama, a onda je platio da se kua svakog hadije
u krasi. Tri dana po povratku pozvao je sve hadij e
iz svoj e pratnje na ruak i svakome vratio kesicu
s novcem. 1 9

19

Szfetu s-Sa fue, 4/ 126.

Riznica mudrosti Abdullaha bin ei-Mubareka

23

Jednom prilikom Abdullah bin el-Mubarek

je sa prijateljima krenuo na had. Kada su p roli
kroz nekoliko gradova uginula im je ptica za lov.
Abdullah je naredio d:1 je bace n:1 oblinj e s met
ljite. Dok su s e nj egovi prijatelji udaljivali, on s e
zadrao toliko da je moao primij etiti djevojku
'
koja j e izila iz oblinje kue i uzela baehu leimt

Abdullah j e poao za njom do nj ezine kue

i upitao je zato j e uzela leinu. Dj evojka mu je
odgovorila da ivi sa bratom i da nemaju nita
osim odjee na sebi, a hrane se samo onim to
nau na smetljitu. J o mu je ispriala kako im
j e otac bio bogat i da su im zbog neijeg zuluma
uzeli sve to su imali, a oca ubili.
Pogoen njezinom pri o m Ibn el-Mubarek
je naredio da se karavana vrati, a zatim j e upitao
onoga kod kog mu je bio novac o iznosu s kojim
raspolae. Ovaj ree da ima hiljadu dinara. Abdu
llah naredi da odbroji dvadeset dinara koliko mu
je potrebno da se vrati kui, a ostatak da da sirotoj
dj evojci. "Ovo nam j e bolje od toga da obavimo
had ove godine."- dodao j e i vratio se u Merv.20

20

El-Bidaje ve en-nihaje, 20/ 203.

24

Muhamed Jusi

Muhamed bin Isa je priao kako je Abdullah

bin el-Mubarek esto navraao u Er-Riku. Tamo
je imao mladia koji bi mu za vrijeme boravka u
gradu pomagao u poslovima i uz to sluao hadise
kojima j e Abdullah poduavao. J ednom prilikom
Abdullah doe u Er-Riku, ali ga mladi ne doeka.
Poto je bio poao s mudahidima u bitku, nij e
se dugo zadravao i nije se posebno raspitivao o
mladiu. To je uinio tek nakon to se vratio. Sa
znao j e da je uhapen zbog duga koji nije mogao
vratiti. Abdullah se nije prestao raspitivati sve dok
nij e saznao kome je mladi duan i o kolikom se
iznosu radi. Platio je mladiev du g od deset hiljada
dirhcma. ovjeka kome je vratio dug Abdullah
je zamolio da odmah ujutru zat rai mladievo
oslobaanj e i da nikome ne ka e ko je izmirio
dug sve dok Abdullah ne preseli na Bolji svij et.
Ibn el-Mubarek je napustio Er-Riku poetkom
noi a, negdj e u isto vrij eme, i mladi je iziao iz
zatvora. uvi da j e Ibn el-Mubarek bio u gradu i
da se raspitivao za nj ega, re da je, nedavno krenuo
na put kui, mladi krenu za Abdullahom. Kada ga
j e stigao, Abdullah ga upita gdj e je bio i zat o ga

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-MubareRa

25

nij e vidio u gradu. "Bio sam zatvoren zbog duga."

- odgovori mladi. Abdullah ga onda, kao da ne
zna, upita o nainu na koji se oslobodio. Mladi
ispria sve o neznanom ovjeku koji je platio dug, a
Abdullah ga posavjetova da se zahvali Uzvienom,
Koj i mu je pomogao da rijei probleme. Sve do
poslije Abdullahove smrti, mladi nij e saznao ko
mu je izmirio dug.2 1

Seleme bin Sulejman j e govorio: "J ednog dana

doao
neki ovj ek kod Ibn el-Mubareka traei
je
od nj ega da mu otplati njegov dug. Ibn el-Mu
barek ga posla s pismom upuenom jednom od
nj egovih zastupnika. Kada je doao, zastupnik ga
uyita koliku svotu je traio da otplati svoj dug.
Covj ek odgovori: "Sedam stotina dirhema." Za
stupnik zatim napisa pismo u kom obavj etava
Ibn el-Mubareka da je ovj ek traio 700 dirhema,
a da mu je on napisao 7000, a ljetina j e propala.
Abdullah mu je odgovorio pismom u kome kae:
"Ako je ljetina bila slaba i propala, pa i na ivot j e
prolazan? Isplati ono t o sam t i napisao u prvom
21

Sifetu s-Sa fve 4/ 126.

26

Muh ame d Jusi

pismu, j er Allah voli kada ovje k iznenadi svoga

brata dobrom." 22
Ismail bin Aja j e govorio: "Na Zemlji nema
nikoga kao to j e Abdullah bin el-Mubarek. Ne
znam da je Uzvieni s tvorio ijednu lijepu osobinu a
da je nije da Abdullahu. Oni koji su ga poznavali
priali su mi da su sa njim putovali od Egipta do
Mekke i da im je cijelim putem kupovao najbolju
hranu dok je on svakog dana postio."2J
O POTENJU

H asan bin Arefe j e priao kako je Ibn el-Mu

barek na j ednom svom putovanj u u am posudio
olovku da nj ome neto zapie. Kada se vratio u
Merv ugleda o j e u svom prtlj agu pozaj m lj enu
olovku. Odmah se vratio u am i vratio o lovku
osobi od koje ju j e posudio.
O HRABROSTI

Abedetu bin Sulejman je govorio: "Uestvovao

sam s Ibn el-Mubarekom u jednoj bici protiv Ri
mljana. Kada s u se voj ske suelile, iziao j e jedan
22
23

Si fe tu s-Safoe, 4/ 118.
Sife tu s-Safve, 4/ 128.

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-Mubarelm

27

Rimljanin i traio da neko izie na dvoboj. Istupio

je j edan ovjek i nakon due borbe Rimljan ga ubi.
Isto je bilo i sa drugim koji mu se pokuao su
protstaviti. Onda je iziao jedan musliman i nakon
due borbe uspio je ubiti Rimlj anina. Bio sam od
onih koji su se gurali oko ovog junaka kako bi ga
vidio, ali je on svoje lice bio sakrio okovratnikom.
Nisam se mogao strpiti, povukao sam j edan kraj
okovratnika i spazio Abdullaha bin el-Mubareka.
Okrenuo se i rekao mi: 'Zar si i ti, Ibn Amru, od
onih koji mi ne ele dobro ! ? '"24
O VRJEDNOVANJU ZNANJA

Abdullah bin Ebil-Abas, vladar Merva, j e jed

nom prilikom nou doao kui Abdullahu bin
el-Mubreku kako bi ga poduio nekom hadisu.
S:1 sobom je bio p oveo i pisara i p onio papire i
pera, ali ga je Abdullah odbio poduiti. Vladar ga
j e tri puta zamolio, ali j e Abdullah bio neumoljiv.
Razoaran, vladar naredi pisaru da skupi papire,
i ree: "Oigledno Ebu Abdurrahman ne vidi da
sam dostojan da me podui hadisima Allahovog
Poslanika, s . a. v. s . " Kada su krenuli da nap u s te
kuu, Ibn el-Mubarek ih j e ispratio do kunih
24

Szfetu s-Safve, 4/ 128.

2S

Muhamed Jusi

vrata. Vladar ree: "Nisi me s matrao dostojnim

da me podui, a sada me ispraa ! ?" Abdullah
odgovori: "Spreman sam potiniti ti svoje tijelo,
ali ne i hadis e Allahovog Poslanika, s .a.v.s."25
O NJEGOVOJ BOGOBOJAZNOSTI

El-Kasim bin Muhammed je priao: "Putovao

sam s Abdullahom b in el-Mubarekom i esto sam
se pitao: 'Po emu j e ovaj ovj ek bolji od nas pa
je tako poznat meu ljudima? Ako on klanja, pa
i mi klanjamo, a ako on posti, pa i mi pos timo !
A ako on ratuje, pa i mi ratuj emo, ako on obavlja
had, pa i mi ga obavljamo!'
Tako smo j ednom, dok s mo putovali u am,
zanoili u jednoj kui. I znenada se ugasila lampa
i neko od nas je iziao da je ponovo upali. Kada
s e svjetlost vratila u s obu, pogledao sam u Ibn
el-Mubareka i vidio da mu s e brada bila natopila
suzama. Pomislio sam: 'Prestigao nas je Ibn el
M ubarek ovom b o go b ojazno u ! ' M ora da s e
prisj etio kabura i Onoga svij eta kada s mo bili u
onom mraku."26
25 Ebu el-Vefa el-Meragi, Abd ullah ibn el-Muba rek , str. 17.
26 Sifetus-Safvc , 4/ 129.

Riznica mudr osti Abdullaha bin ei-MubareRa

29

O ISTRAJNOSTI U PODUAVANJL

Ali bin el-Hasan bin ekik j e pripovij edao kako

j e u jednoj izrazito hladnoj noi poao za Abdu
llahom da ga isprati iz damij e . Kada su doli do
vrata, ovaj ga je poeo preispitivati hadise kojima
ga je ranije poduio, sve dok muj ezin nije prouio
ezan za sabah-namazY
O DESETOSTRUKOM
UVEAVANJU NAGRADE

U domu Abdullaha bin el-Mubareka je j ednog

dana odsj e lo deset uenih gostiju - sve znalac do
znalca. On ne imade ni ta da ih ugosti, do konja na
kom je jedne godine iao na had, a druge u borbu.
On zakla konja, skuha jelo i p rimae ga gostima.
Nj egova ena povika: "Zar na ovome svijetu nisi
niim drugim imao da ih p<Jasti osim vrancem!?
Zato si ga zaklao ! ? " Abdullah bin el-M ubarek,
uvi te rijei, ue u kuu, uze opskrbe koliko j e
vrij ednost eninog vjenanog dara i pusti j e istog
trena, rekavi: "Meni ne prilii i ne odgovara ena
koja se srdi na goste ! "
Ne proe mnogo, doe m u neki ovj ek i ree:
"O imame muslimana, imam kerku kojoj je majka
27

Te zkire, 1/ 277.

30

Muhamed Jus i

-------

u mrla. Ona svaki dan plae i od tuge i j ada trga

odjeu. Danas hoe da prisustvuj e tvom predava
nju, pa joj reci koju rij e utjehe da bi joj se utjeilo
s rce!" Kad Ibn el-Mubarek sjede za govornicu,
odra predavanj e koje ju je utjeilo i ublailo tugu
za majkom. Djevojka je, vrativi se kui, kazala ocu:
"Pokajala sam se zbog tugovanja i plakanja. Neu
se vie srditi na Boga Velianstvenog i Uzvienog!
Ali, imam jednu potrebu." "Kakvu ? " - upita j e
otac. "Govori m i uvijek da me ugledni mladii
prose i da moju ruku trae velikani i bogatai,
pa te zaklinjem Bogom da me vjena samo za
Abdullaha bin el-Mubareka. Ako u koga od nas
ima vjere, to je on."- ree djevojka.
Otac je udade za Abdullaha bin cl--Mubareka,
odnese joj veliki namjetaj i dade golemo bogatstvo.
Abdulbhu bin d-Mubareku posla deset konja dJ
11:1 njima vojuje na Boijem putu.
Abdullah usni san u kom vidj e nekoga kako mu
govori: "Ako s i radi Nas pu stio staru enu, evo
dadosmo ti djevojku mladu, djevicu! A ako si zbog
Nas z:1klao vranca svojim gostima, evo dadosmo
ti deset umj.csto onoga jednog! Sve to uinismo
da zna da se kod N:1.s jedno dobro djelo rauna
deseteros truko! Kod Nas nee propas ti nagrada

Riznica mudrosti Abdullaha bin ci-Muhareka

'3

dobroiniteljima. Svaku ko poduzme neto radi

Nas, pa (misli da) gubi, neka zna ch ne gubi."'S
Abdurrahman bin Ubcjdullah je rekao: "Bili
smo

kod Fudajla hin Tjada kada mu je doao ha

her o smrti Ahdulbha bin cl-Mubarcka, pa je on

rekao: 'Allah mu sc smilov:w, nije i;r.:l sebe ostavio
nikoga ko hi mu bi(>

28

29

r:1v:111.'"''J

Savjeti vla sti ma , str. 279-280.

Szfetus-Safve. 4/ 122.

MUDRE IZREKE

34

Muhamed Jusi

Mudrosti koj e s m o ovdje skupili, a koj e s e

pripisuju Abdullahu b i n el-Mubareku u musli
manskoj tradiciji sc nazivaju hikmet, iji pluralni
oblik glasi hikem. Ovaj pojam ima vie znaenja
u araps kom j eziku: mudrost, razboritost, znanje,
filozofija, istinitost, pravednost, medicina, izreka,
.
maks ima, princip, motiv i slino.
El-Durdani, u dj elu Et-7.-mfat (Definicije),
pojam hikm et definira kao "nauku koja s e bavi
spoznajom su tine stvari, s hodno ljudskim mo
gunostima, na nain na koji se one manifes tuju u
postojanju." ini se da on ovdje hikmet poistovje
uje sa filozofijom, to je trend koji je bio prisutan
u kasnijim razdobljima islama. Meutim, i pored
toga, on spominje i definicije koje su davane ranije,
bez preciziranja izvora, a prema kojima je hikmet
j edinstvo znanja i dj elovanja; svaka misao koja
oznaava istinu; jezgrovita i razumski prihvatljiva
misao u kojoj nema vika rijei; postavljanje stvari
na njihovo mjesto.10
Hikmeti i mudrosti Ibn el-Mubareka su sinteza
svih ovih definicija i kao takve ih treba razumijevati.
One su j edinstvo vi estranog znanja, iskustva i
30 El-Durdani, Et-tarifat str. 123-124.

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-Mubar ea

35

prakse koja pretenduj e da, nadahnuta istinama

Objave, osvijetli put moralnog uzdizanja. To su
jednostavne i nadahnjujue mudrosti ili savje ti
kazani u pravo vrijeme i na p ravom mjestu.

Abdullah bin el-Mubarek j e rekao: "Robovi

dunjaluka napuste dunjaluk a da ne okuse naj
lj epe to on ima da ponu di." U pitae: "A ta j e
t o na dunjaluku najlj ep e ? " "Spoznaja Uzvienog
Allaha. " - o dgovori on.3 1

Ponienje dolazi uz pohlepu.32

Najueniji se treba najvie b ojati Allaha.33

31
32
33

Hilje tul-evlija , 8/167.

B ehdetul- rnedialis, 2/160.
Hiljetul-evlija , 8/168.

36

Muhamed Jusi

Kako neko moe tvrditi da j e uen ako nije

bogobojazan i skroman! ?34

Ahlak j e vedrina i osmjehnutost lica, injenj e

dohlra i suzdravanje od uznemiravanja, injenja
zla i neugodnos ti drugima.15

Da nahranim siromaha jednim zalogajem drae

mi je nego da sam izgradim damiju.36

Nita me ne pogaa kao to to ne mogu nai

nikoga ko bi mi bio b rat po vjeri, u ime Allaha.37

' 14
35
36
37

E-'arani, E t-Tabakatul-kubra, 1/51.

Hiljetul-evli ja, 8/ 168.

Tenbihul-Mu gterin, str. 168.
Si fetu s-Sa fve, 4/125.

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-Mubarel;!a

37

Pitali su Abdullaha bin el-Mub areka: " ta j e

bolj e : pamet ili odgoj ?" Pa j e o dgovorio: "Pamer
je bolj a!" "A ta je pamet ? " - upitae dalje . Pamet
j e u tome da u i i radi po znanju. Pamet j e kad
zna kako da radi ." - odgovorio j e on.38

Kada bi se ovj e k uvao stotinu loih stvari a

inio samo j ednu od njih, ne bi bio od onih koji
se uvaju od zla. Tako i kada bi ovj ek imao s amo
j e dnu dahilij ets ku osobinu, bio bi dahil. Zar
nisi uo ta j e Uzvieni rekao Nuhu, kada j e ovaj
kazao: Doista je moj sin od porodice moje. (Hud,
45) Rekao mu je: Savjetujem te da neznalica n e
bude. (Hud, 46) 39

Znanje poinje vrstom odlukom, zatim dolazi

sluanj e, razumijevanje, pa pamenj e, a na kraju
irenje (poduavanj e drugih) .40
38
39
40

Sa vje ti vlastima, str. 269.

Hiljetul-cvlija, 8/167.
Ed-Dibadl-Mu zeheb, str.131.

38

Muham e d Jusi

Kako se dobrom moe ispuniti srce koje je puno

ljubavi prema dunjaluku i okovano grijesima!? "41

N eko je upitao Abdullaha o lijeku za s rce, a

on je odgovorio: "Lij ek za s rc e j e da to manj e
susree ljude. "42

Ko od vas naui Kur'ana koliko mu je dovolj

no za namaz, neka se posveti znanju, jer se kroz
znanj e spoznaje znaenj e Kur'ana."4'

41

Hil]etul-evli]a , 8/ 167.

42

Mervezi dr. A bdul-Medida el-Muhtesiba, Abdullah

ibn el-Mubarek, str. 130.

E-'arani, Et-Tabakatul-kubra , 1/50.

43

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-Mubareka

39

H atib el-Bagdadi navodi predanj e u k o m e

spominj e d a se Abdullah b . el-Mubarek obratio
Sufjanu es-Sevriju: "Ebu Abdullahu, koliko j e Ebu
Hanife daleko od ogovaranja? Nikada ga nisam
uo da ogovara ak ni neprij atelja!" Sufj an mu j e
odgovorio: "Tako m i Allaha, o n j e toliko pametan
da tim inom nije htio unititi svoja dobra dj ela."44

U ovom naem dobu ne znam nikoga ko j e

spreman da otvorenih prsa prihvati savj et.45

Neko se tako jednom prilikom poalio kako

vie nema ljudi koji su spremni drugima dati savjet.
Abdullah ga upita: ''A gdje su oni koji su spremni
da ga prihvate!? "46

44
45
46

Tarihu Bagdad, 10/153.

E-'arani, Et- Tabakatul-kubra, 1/50.
Hiljetul-evlzja 8/166.

40

Muham e d Jusi

O d dunj aluka treba uzimati samo onoliko

koliko je dovoljno za jedan dan.47

Onaj ko se s trpi kratko trpi, a onaj ko s e ne

s trpi kratko uiva.

Neko je od Abdullaha bin el-Mubareka zatraio

savj et, pa mu j e on rekao: "Ostavi se pretjeranog
zagledavanja, bit e bogobojazan. Ostavi se pretje
ranog govora, bit e mudar. Ostavi se pretjeranog
jedenja, bit e od onih koji su istrajni u pokornosti
(ibadetu). Ostavi se traganja za grekama drugih,
pa e poeti primjeivati vlastite greke."48

Neko je rekao A bdullahu bin e l-Mubareku:

"Ja sebe vidim boljim o d onoga ko je iz nepravde
ubio drugog ovj eka." Na ovo mu je Abdullah

47

E-'arani, Et- Tabakatul-Kubra, 1/52.

48

Tenbihul-Mu gterin str. 88.

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-Mubar eRa

41

odgovorio: "Tvoja samouvjerenost je gora od ina

onoga koji j e nepravedno ubio drugog ovj eka."49
ekik bin Ibrahim je priao kako je neko rekao
Ibn el-Mubareku: "Zato ti, nakon to klanja,
ne o s tane da sj edi s nama? " Abdullah mu j e
o dgovorio: " O dlazim da b i h provodio vrij eme
sa ashabima i tabiinima." "A gdje su sada ashabi
i tabiini?" - upitae ga. On odgovori: "Kroz ono
znanja to imam pratim predanja o njima i njihovim
dj elima. ta bih mogao initi da sa vama ostanem
kada vi samo druge traate! ?"50

Pametan ovjek ne treba o lahko shvatiti trojicu:

alima, vladara i brata u vjeri. Onaj ko o lahko shvata
ulemu, ostane bez Onoga svijeta. Ko olahko shvata
vladara, ostane bez ovoga svij e ta. A ko olahko
shvata brata u vjeri, ostane bez ugleda.5 1

49
so
SJ

Tenbihul-Mugterin str. 166.

Hiljetul-evlija , 8/164.
E-'arani, Et- Taba katul-kubra, 1/51.

42

Muhamed Jus i

Bir bin el-Haris j e priao kako j e neko upitao

Ibn el-Mubareka o hadisu Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., dok je hodao, na to mu j e Abdullah bin el
Mubarek odgovorio: "Tako se ne potuje znanje."
Bir j e dodao kako mu s e ovaj Mubarekov
postupak jako dopao.5"

Koliko malih djela nij et uini krupnim, a koliko

velikih dj ela uini sitnim. 51

Izabrao sam etiri rijei (etiri poruke, op. aut.)

iz etiri hiljade hadis a:
- ne povodi se za onim to ti ena kae,
- ne obmanjuj se imetkom,
- ne optereuj s tomak preko nj egovih mogunosti 1

52
53

Hiljetul-evlija, 8/166.
E-'arani, Et- Tabakatul-kubra , 1/51.

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-Mubarella

43

- ui samo ono to e ti koris titi !'+

Voli povuenost i preziri slavu ! Ne pokazuj da

voli povuenost j er e te to uzdii iznad drugih.
Dois ta je onaj koji za sebe tvrdi da je skroman
iziao iz okvira skromnosti, jer time privlai hvalu
i velianje drugih. 55

Koliko hafiza Kur'an proklinj e iz njihove unu

tranjosti. Kada god s e t ak av o grij ei o svoga
Gospodara, Kur'an mu se obrati iz nj egove unu
tranjosti rijeima: 'Ne nosim se ja zbog toga. Zar
te nije stid Allaha! ? '56

Dunjaluk j e zatvor za vje rnika. Najbolja dj ela

koj a moe initi u tom zatvoru su strplj enj e i
obuzdavanj e s rdbe . Vj e rnik na ovom svijetu
s4

E-'arani, E t- Tabaka tul-kubra 'aranija, 1/51.

ss

E-'arani, Et-Tabakatul-kubra, 1/51

s6

Tenbihul-Mugterin , str. 181.

44

Muhame d Jusi

nee nai mir niti sreu. O ni su za vj ernika na

Onome svij etu."57

I b n e l-Mubarek j e j ednom prilikom proao

pored sveenika koji j e stajao pored groblj a u
ij oj neposre dnoj b lizini se nalazilo smetljite,
pa mu j e rekao: "O sveenie, t o tamo su ostaci
ljudi, a ono onamo ostaci imetka, pa iz toga izvuci
pouku."58

Neko j e upitao Ibn el-Mubareka o rij e ima

koje je Lukman, a.s., rekao svo me s inu: "Ako je
govor od srebra, onda je utnja od zlata.", pa je
o dgovorio: "Ako j e govor u pokornosti Allahu
od s rebra, onda je utnj a o onome ro je grij eh
od zlata. "5'J

57
58
59

Tenbihul-Mu gterin , str. 83.

Sijer Ealamin - Nubela , 8/ 409.
Damiul-ulumi vel-hik em , str. 117.

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-Mubar ea

45

Manji prijestup j e ui u Vat ru zbog vidljivih

grijeha nego zbog licemj ers tva i traenja ugleda
kod drugih injenjem dobrih dj ela." 60

Suvejd bin S' aid je rekao: "Vidio sam Ibn el-Mu

bareka u Mekki kako je doao do vrela Zemzem,
napio se njegove vode, a zatim se okrenuo prema
kibli i rekao: 'O Allahu, doista nam je govorio Ibn
el-Muemil od Ebu ez-Zubejra, a ovaj od D abira,
da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Zemzem je za ono
za ta se pij e (tj. za ono to ovj ek zanij eti) ', pa
evo ja pijem da mi ti moli ahiretsku e.' A zatim
se opet napio Zemzema. " 61

Neko je upitao Abdullaha: " ega se alim treba

uvat i ? " . "Treba se kloniti svega to mu je Allah
zabranio i uzdignuti se od dunjaluka tako da mu
i ne pada na pamet. "b2
60 Tenbihul-Mugterin,

61

62

str.

95.

Szjer Ealamin -Nub ela , 8/393.

Hiljetul-evlija , 8/167.

46

Muhamed Jusi

Trudi se da sjedi sa siromasima. Nikada ne

sij eli sa novotarima u vjeri (onima koji izmiljaju
ili ine bid' ate) . 6 3

"Drae mi je da ostavim jedan dirhem oko

kog sam u dilemi (da li je halal ili haram) nego da
kao sadaku podijelim sto hiljada dirhema, i jo
sto hiljada dirhema, i jo sto hiljada dirhema... "
- i tako je govorio sve dok nije spomenuo est
stotina hiljada dirhema. 6 4

U s bb im ( daif) hadisima nee nai ni ta to

vrijedi, a da to nema u vjerodostojnim (sahih)
hadisima. ""5

63

Sijer Ea lam m-Nub ela, 8/399.

64 E-'arani, Et- Tabakatu l-kubra, 1/51.
65 Sijer Ea lamin -Nubela , 8/403.

Riznica mudrosti Abdullaha bin ei-MubareRa

47

Srce j e kao ogledalo ako se s talno isti i bljeti,

ali je kao stoka koja se zagubi ako se nj ome ne
upravlja (ako se ne kontrolie) .6h

Ko zametne s mutnju nee s e ni sam o d nje

spasiti, ma koliko se trudioY

El-Fudajl bin Ijad j e pitao Ibn el-Mubareka:

"Kako to da nama nareuje skromnost, a ti nabavlja
robu i t rguje ? " "O Ebu Ali, ja to inim kako bih
s auvao obraz, ast i kako bih se time pomogao u
pokornosti Allahu." - odgovori Mubarek.68
ovjeka nee iz okvira skromnosti izvesti ono
liko dunjaluka koliko mu j e potrebno da sauva
svoj obraz i da ne trai od drugih. 6 9

66
67
68
69

Risaletul-mu steridin , str. 115.

Risaletul-mu steridin, str. 118.
Sijer Ealamin- Nubela, 8/387.
E-'arani, Et- Tabak atul-kubra , 1/52.

48

Muhamed Jusi

Etiku i moral s mo poeli izuavati onda kada

s mo izgubili ive uzore.70

Neko je Ibn el-Mubareku spomenuo Jusufa

b in Es bata i to kako je on inio puno ibadeta (iste
vrs te), na to je ibn el-Mubarek rekao: "Spome
nuli ste ovj eka iji spomen je lijek za duu. Ali
kada bi svi ljudi bili kao on, ko bi oivio druge
sunnete Allahovog Poslanika, s .a.v.s., kao to su
posjeta bolesniku, o dlazak na denazu i druga
bogougodna djela? "71

Milost se sputa u srca samim spomenom do

b rih ljudi.72

Neko upita Abdullaha bin el-Mubareka: "Do

kada e zapisivati hadise?" Abdullah odgovori:
711
71
72

Hiljetu l-evlija , 8/169.

E-' arani, Et-Tabakatu l-ku bra, 1/51.
E-'arani, Et-Tabaka tu l-kubra , 1/51.

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-Mubarea

49

"Moda ba ono od ega u s e najvie okoristiti

j o nisam zapisao (nauio)."73

ovjek je zatraio od Ibn el-Mubareka savjet, pa

mu j e on rekao: "Shvati koliko istinski vrijedi."74

Kada ovj e k spozna koliko istinski vrij edi,

pos tane sam sebi bezvrjedniji od psa. 75

Lij ep moral j e skoro treina vj ere/6

Vlast skromnog ovj eka j e vrjednij a od vlasti

vladara. Obini vladar ne moe s kupiti ljude osim

73
74
75
76

Sifetu s-Safve, 4/128.

Sifetu s-Safve, 4/128.
Hiljetul-evlija, 8/168.
Sifetu s-Safue, 4/128.

50

Muhamed Jusi

------- ----

tapom, dok skroman ovj ek iako bj ei od ljudi

oni ga slij ede i sluaju ta im on kae. 77

Ovome u prilog govori i dogaaj koji j e E

'arani spomenuo u djelu Et-Totbakatul-kubra. E'as
bin 'ube je pripovijedao kako je, dok je Harun
er-Reid bio u Er-Riki, u grad doao Abdullah ibn
el-Mubarek, pa su mu ljudi pohitali u susret. U
silnoj urbi masa je trgala papue s a nogu i dizala
o groman oblak praine. To je privuklo panju
Harunove ene, koja je pos matrala sa visokog
tornja u dvorcu, pa j e upitala o razlogu sve t e
trke. Neko od prisutnih j oj je odgovorio d a j e t o
alim iz H orasana koj i je u posj eti gradu. Majka
sina Vladara p ravovj ernih je na t o odgovorila:
"Tako mi Allaha, ovo je istinska vlast, a ne vlas t
Harun a er-Reida, kom ljude skuplj aju bievima,
tapovima, gardom i pomagaima!"78

77

E-'arani, Et-Tabakatul-kubra , 1/51

78

E-'arani, Ft- Tabaka ud-k ubra , 1/51

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-MubareRa

Sl

Habib el-Dellab j e priao : "Pitao sam Ibn el

Mubareka: ' ta je to najbolje to ovjeku moe biti
dato ?' Odgovorio mi je: 'Otroumnost.' 'A ta ako
mu to nije dato ? ' 'Onda lijep moral.' - odgovorio
je. 'A ta ako mu ni to nije dato ? ' - opet sam upitao.
' Onda plemenit brat s kojim se savjetuje.' - ree.
'A ta ako nema ni t o ? ' - insistirao sam. 'Onda
duga utnja.' 'A ako mu to nij e dat o ? ' 'Onda rana
smrt.' - odgovori. 79

Ko ne dij eli znanje koj e ima sa drugima, bude

iskuan j ednom od tri stvari: ranom s mru koja
odnese i nj ega i nj egovo znanje, zaboravom, ili,
pak, time da se prikloni vladaru pa njegovo znanje
j ednos tavno iezne.30

Neko j e upitao Ibn el-Mubareka o tome ta da

radi u slobodnom vremenu: da li da se poduava
Kur'anu ili da s tie druge oblike znanja. On mu
je odgovorio pitanjem: "Da li zna Kur'ana toliko
79
80

Szfer Eala min-Nubela , 8/397.

Szfer Eala min -Nub ela , 8/397.

52

M uhamed Jusi

da moe obavljati namaz? " ovjek je odgovo

rio: "Znam dovoljno." "Onda p rovodi vrij eme u
stj ecanju znanja koje e ti pomoi da razumije
Kur'an."81

Ako ovj ek ima vie dobrih nego loih osobina

onda mu niko ne spominj e one loe. Tako, ako
ovjek ima vie loih osobina nego dobrih, niko
mu ne spominj e one dobre.82

Mudar ovj ek uvij ek ima strah od etiri stvari:

- grij eha koj i je p oinio davno i ne zna da li e
mu ga U zvieni oprostiti ili ga za njega kazniti;
- godina koj e su mu preostale i u kojima ne
zna k akve ga sve p ropasti moda ekaju;
- blagodati koja mu je data a u kojoj j e moda
p ropast za nJega.

81
82

Hiljetul- evlija , 8/165.

Slj'er Ea lam in-Nubela , 8/397.

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-Mubarea

53

- i zablude koja mu se uljepa i uini kao uputa,

pa mu srce zaluta slijedei je. D oista, ovjek moe
ostati bez vjere a da i ne osjeti. 81

Nu'aj m bin Hamad j e rekao: "Abdullah bin

el-Mubarek j e puno vremena provodio u kui,
zbog ega ga j e neko upirao: 'Zar se ne plai da
e podivljati?' On odgovori: 'Kako da podivljam
kada s am ja s a Poslanikom, s.a.v. s . (tj. njegovim
hadisima i onim to se od nj ega prenosi) ! ? ' "84

S tj ecali s mo znanj e radi dunj aluka, ali nas j e

ba to znanje uputilo da se dunjaluka klonimo. 8"

Dobre ljude prije nas j e njihov nefs sam od sebe

podsticao na dobro. Na nefs nas ne podrava

83
84
85

Sijer Ea lamin-Nubela , 8/406.

Sifetus-Safve, 4/122.
Szfett-ts-Safve, 4/128.

54

Muhamed Jusi

u dobru osim kada je prisilj en, zato se moramo

naviknuti da ga prisilj avamo."36

Skroman j e onaj ko ako ima neto od dunj a

luka ne veseli se, a ako izgubi neto od nj ega ne
alosti se. 87

Neko je rekao Ibn el-Mubareku: "O zahide ! (O

skromnie) ." "Skroman je bio Omer bin Abdulaziz
kom je dunjaluk bio na dohvat ruke, pa a je on
ostavio. A ja, u emu sam ja to s kroman ! ? S ta sam
'
ja to os tavio ! ? " - odgovorio j e on.88

Nij e od nas onaj ko odlazi vladarima na vrata,

tvrdei da to ini kako bi ih podsticao na dobre

86
87
88

Sifetu s-Safue, 4/12 9 .

Komentar Risa le tu l-muste ridin, 3/40.
Ih]a Ulumid-din, 2 /2 17.

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-MubareRa

55

postupke a od loih ih o dvraao, ve onaj ko ih

se kloni. 39

Neki kroja j e upitao Ibn el-Mubareka: "Ja

ijem vladarima odj eu, pa da li se plai da sam i
ja od onih koj i potpomau nasilnike? "
"Ne, oni koji tebi prodaju iglu i konac s u od
onih koji potpomau nasilnike, a ti si j edan od
nasilnika." - odgovori Ibn el-Mubarek.90

"Vrhunac skromnosti je da pokae skromnost

pred onim ko je ispod tebe u dunj alukim mj eri
lima. Time e ga poduiti da ti nisi bolji od njega
zbog onoga to ima od blagodati ovoga svijeta.
I da se u zvisi iznad onoga ko je iznad tebe u
dunjalukim mj erilima kako bi ga poduio da on

89

Muhammed Osman Demal, A bd ullah ibn el-M ubarek,

str. 236.
90 Ih ja Ulumid-din, 2 /1 3.

56

Muhamed Jusi

nij e bolji od tebe zbog onoga to ima od blagodati

ovoga svij eta."9 1

Najbolja skromnost j e ona koja j e najskrivenija

od ljudi.92

Hassan i Suvejd, dva Ibn el-Mubarekova pratioca,

prenose da su priali kako su s Ibn el-Mubarekom
izili u am radi uestvovanj a u dihadu u pogra
ninim mjes tima islamske drave . Kada j e Ibn
el-Mubarek vidio kako ljudi tamo provode dane
u ibadetu i svakodnevnim b orbama, okrenuo se
njima dvojici i rekao: "Allahovi s mo i Njemu se
vraamo. ao mi j e godina koj e s mo protraili,
dana i noi koje smo proveli uz poeziju dok su
sve vrijeme vrata D enneta ovdj e bila otvorena."
"Jednom s mo tako hodali ulicama El-Masiseta
i naili na pijanca koji j e glasno pjevao:

91
92

Ihja Ulurnid-din, 3/342.

El-Bejan vc el-Tebjin, 3/168

Riznica mudrosti Abdullaha bin ei-Mubarea

57

Ponizila me je strast pa sam sada ponien. A jo

uz to n emam puta do onoga za im udim.
Ibn el-Mubarek je izvadio svoj e spise i zapi
sao s tihove. 'Zar zapisuj e stihove koje si uo
od j ednog pijanca ! ? ' - upitas mo. 'Zar nisi uo
narodnu izreku koj a kae: 'Moda s e i dragulj
nae u smetljitu? " 93 - odgovori nam. "

Milj enja sam da onaj ko ima ak i deset hiljada

dirhema ne treba prestati privreivati. Nisam sigu
ran da e ako prestane raditi nas taviti da pomae
komij e i svoju p orodicu. (Zato to ljude, koji
nisu s kl oni istinskom zuhdu ako nemaj u stalan
izvor privreivanja, pos taje strah za egzistenciju
ma kolika im bila uteevina.) 94

Ebu Vehb el-Mervezi prenosi: "Upitao sam Ibn

el-Mubareka o oholosti, pa mi je rekao: ' Ohol je
onaj ko ljudima okree lea.' Zatim sam ga upitao
93

El-Akd el-Ferid, 6/21.

94

El-Muntezam, 9/161.

Muhamed Jusi

58

o umiljenos ti, pa mi je odgovorio: ' Umiljenost j e

d a ovj ek misli d a ima neto t o niko drugi nema.
Ne znam da vj ernik moe imati goru os obinu od
umilj enosti. ' " 95

N eko je upitao neto Ibn e l-Mubareka u pri

sustvu Sufjana bin Ujej nea, a on j e odgovorio :
"Nije mi dozvolj eno da odgovaram u p risustvu
naih velikana (mislei na Sufjana bin Ujejnu) . " 9 6

"Davud, a.s., je rekao svome sinu Sulej manu,

a.s.: "O sine moj, doista e bogobojaznos t kod
ovjeka prepoznati po tri znaka:
-po oslanjanju na U zvi enog u nevoljama,
-po zadovolj stvu onim to mu je Uzvieni dao i
-po strplj enju u isku enjima.97
Ys
96
97

Szfer Ealarnm-Nubela , 8/407.

Sijer Ealarnin-N ubela, 8/420.
Ez-Z uhd el-kebir od El-Bejhakija pod redni brojem

966.

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-Mubareka

59

ovjek e biti uen dok god bude srjecw znanje,

a kada pomisli da sve zna, pos tat e neznalica.98

Doista su ueni ljudi nasljednici vjerovj esnika,

pa ako su oni pohlepni, koga za uzor uzimati ! ?
Trgovci su pouzdanici Boiji na Zemlj i, pa ako
oni varaju, kome vj erovati ! ?
Skromnici su vladari na Zemlji, pa ako su oni
neiskreni, koga slijediti ! ?
Vladari s u uvari stada, p a ako j e oban vuk,
ko e stado zatititi! ? "99

Ako vidi kakvu mudrost napisanu na zidu,

proitaj je i izvuci pouku.

98
99

Ihja Ulumid-din, 1/59.

Muhammed Osman Demal, Abdullah ibn El-Mubarek,

str. 188.

60

Muhamed Jusi

Je dino se fikh (is lamsko p ravo) ne moe p ra

vilno nauiti osim s luanjem uenih ljudi.1 00

Alim j e onaj koji ostavlj a ovaj svij et (skroman

je u njemu) , a hrli za Onim svij etom . 1 0 1

N e ko j e upitao Ab dullaha bin el-Mubareka

na emu treba biti zahvalan. Odgovorio je: "Na
poveanju blagodati Onoga i s manj enju blagodati
ovoga svijera . Poveanje blagodati ovog svijeta ne
biva osim smanjenjem blagodati Onog i obrnuto." 102

Ne znam da ima poslije poslans tva ita bolje

do poduavanj a drugih znanju. 1 0 3

100
101
1 02
103

Suver min Sa bri el- Ulema,

Ahmed ibn Hanbel, Ver'a,
Hll]et ul-evlija, 8/165.
Sifetus-Saf'G'e, 4/129.

s t r.
str.

4.
74.

Riznica mudr o s ti Abdullaha bin el-MubareRa

61

Jednom prilikom je u Abdullahovom prisustvu

neki ovj ek ogovarao drugog, na to je on rekao:
"Ako ve ogovarate, o govaraj t e svoje roditelj e,
tako da n. a dobra djela ne odu tuinu ve njima. " 1 04
Takoer j e imao obiaj rei: "Ako bih ikoga
ogovarao, ogonrao bih svoje roditelj e. O ni su
najprei da uzmu moja dobra djela (koja e onome
koji ogovara biti za kaznu oduzeta na Sudnj em
danu , op. aut. ) l 0 'i "

"Iskuplj enje za ogovaranje je da trai opros ta

onome kog:1 si ogovar:1o." Na to Sufj:1n bin Ujejne
ree: "N e, nego trai oprosta od njega za ono
to si o njemu rekao." "Time e ga uvrijediti dva
puta. " - ree Ibn el-Mubarek. 1 06

104

Muhammed Osman Demal, Abdullah ibn el-Mubarek,

s tr. 87.
105 Tenbihui-Mugterin
106

str. l 3 0 .

Behdetu l-Medalis 1/398.

62

Muham e d Jusi

Najslae stvari u ivotu su: sij elenje sa braom

u vjeri, imati od dunj aluka onoliko koliko je do
voljno, i meusobna ljubav radi Allaha. 1 07

Uvij ek se pripremaj za s mrt i za ono to dolazi

poslije nje. 1 08
"Moda ovj ek obavlja tavaf oko Kabe da bi ga
vidjeli stanovnici Horasana. " Upitae ga: "A kako
to ? " "Tako to voli da oni kau 'Blago nj emu, on
je s ada u Mekki i obavlja tavaf i s'aj . "' 19

El-Hasan je priao kako je j ednom prilikom

doao do nekog izvora sa Abdullahom bin el
Mubarekom. N a vrelu je bila guva i l j u di su
gurali Abdullaha, j er ga nisu prepoznali. Kada s e
napokon nekako napio i izvukao iz guve, rekao
je: "Takav ti je ivot . (tj. ljudi su takvi da ako t e

107
1 08
109

Ih]a Ulumid-Din 2/187.

Hil]etul-Evli]a 8/1 68.
Ih]a Ultmud-Din, 3/297.

Riznica mudr osti Ahdull aha hin e l -Muhar e Ra

63

ne prepoznaju kao vrjednij eg od sebe nee te ni

po tOV:lti)" I J O

Lijepo pomanje sam tl io trideset godina, a

nauku dvJdeset. 1 1 1

El-Hasan j e pripovijedao da j e Abdullah u Kufi

komentirao jednu knjigu o obredima had7,a. Onaj
to j e it:1o je tukon jednog ludi s a proitao m i
ljenje koje je izrekao Ibn el-Mubarek. Abdullah
je s av i zgubljen zastao i upit:1o: " Ko je to zapisao
moj e miljenj e ? " El-Hasan je o dgovorio : "Au tor
knjige." " Ko sam ja da se moj e rij ei z:1pisuju.'
upita Ibn el-Mub:1rek. 1 12

110

Sifetus-Safue, 4/12 1 .

Ebu El-Vefa EI-Mera gi,AlJdullah ibn el-Mu ba rek, str. 18.

112 S ifetus-Safve, 4/121.

MUDRE IZREKE U POEZIJI

Muhamed Jusi

66

Abdullaha bin el-Mubareka s u svi biografi

opisivali kao vrsnog pjes nika. t a j e u tom civili
zacijskom bazenu znaio ovaj opis najbolje nam
govore rij ei Pellata: "Kad bi biograf neke linosti
rekao za nju da je air adib, stavio bi je time na sam
vrh knjievne hijerarhije, j er to znai da posjeduje
i opu kulturu koja joj omoguava da pie prozu
sa prihvatljivom vjetinom i, posebno, sposobnost
da stvara stihove, s obzirom na to da je poezija,
po arapskoj knjievnoj tradiciji, jedina stvaralaka
djelatnost vrij edna uvaavanja." m
Abdullah je svojim stihovima iskazivao jezgro' i
i zanimljive poruke didaktikog sadraja. B ile s u
to jednos tavne, uglavnom popularno zamiljene
p j e s me koje su odgovarale irokoj i, s vakako,
religioznoj publici.
Pos m at raj ui nj e govu p oeziju dolazimo do
zakljuka da je bio pretea hikemi pravca u poeziji
ili hikemijata (mudrosnica) koje e svoj vrhunac
doivj eti u os manlij skoj divanskoj poeziji, tanije
pisanjima Nabia koj i j e pos tao simbol m udrog
kazivanja poezzj'e. Centralni motiv je mudrost koja
Charles Pellat, D raguljari rijei, Svijet islama, Beograd,
str.

147

113

Riznica mudrosti Abdullaha bin ei-Mu barei;!a

67

se eli to rj eitije izrei. Deavalo se da su stihovi

nastajali spontano i kao savjet nekome, tako da j e
u prvom planu bila poruka, p a t ek onda literarna
vrij ednost . Takvi stihovi izreeni j ednostavnim
jezikom bi se lahko pamtili i irili meu nepismenim
masama os tvarujui svoj prvobitni cilj .
Ovdj e s mo izdvojili neke od tih stihova koji
su bili ra trkani naj ee u sklopu biografija koje
su pisane o Ibn el-Mubareku.
PRIZNANJE DOBROTVORU

Dobrotvor e uvijek priznat biti

Naletio na zahvalna ili na n ezahvalna ovjeka.
Kod zahvalnog e sam od sebe nagradu nai,
A kod Allaha ono to mu je nezahvalan porekao. 1 1 4
O UZORIMA

Otili su ljudi u ija djela srn o se ugledali,

Ljudi koji su svako zlo sprjeavali.
Ostadoh sa onima to jedni druge hvale,
Kako bi manjkavo od manjkavih uili.
1 14

Behdetul-Medalis ve Unsul-Medalis,

str.

2 /307.

Muhamed Jusi

68

Takvi su sokacima krenuli, a Pravi put iza sebe

ostavili.
O moj br,_ae, meu ljudima ima i onih koji su
kao stoka,
Mada su u liku ovjeka koji vidi i uje.
U imetku svako zlo primjete,
A

ako izgube vjeru, i n e osjete. 1 15

UPITAJ GA!

DlVud bin Ejub bin Ebi Hader je pripovijedao

kako je jedan ovjek doao kod Abdullaha, ali s e
stidio ita pitati zbog uenih ljudi koji su bili kod
njega i koji su ga stalno ne to pitali. Ibn el-Mubarek
je to primijetio te je na cedulj ici napisao sljedee
s tihove i bacio ih stidljivom gostu.
Ako ne bude Abdull,zha pitao,
Vratit e se sutra tiho jecajui.
Upitaj ga, predusretljiv ejh e biti.
Tvoje pit,mje sretnim {e ga u initi.
111

Behdktul-Medialis, 1/799.

Riznica mudrosti Abdullaha bin el-Mubarei;!a

69

Ako u elji da pita glas svoj ne podigne kao

ranjenik koji jei,
Izii

e od ejha praznih ruku. 1 1 6

SAVJET PJESNIKU EL-ATAHIJU

Abdullah je u Bagdadu vidio ovjeka u vunenom

odijelu, pa je upitao: " Ko je to? " Rekli su mu: "To
je pjesnik E bu el-Atahije." 1 1 7 Ibn el-Mubarek mu
je napisao stihove u kojima ga s avjetuje:
O uau koji si se odjenuo odjelom od vune i
sebe pobonjakom smatra,
zato n e izie da straari na granicama islama
i tu ibadeti?
Nije Bagdad mjesto za skromne.
Bagdadje mjesto za vladare i u ae Kur 'ana koji
svojim uenjem novac sakupljaju. 1 1 8

1 16
1 17

Damia Bejan El'Ilm ve Fadlzhi, 1 /90.

Umro 210 . ili 21 1 . /825-826. Poznat po svojim zuhdi

jatima (asketskim pjesmama)

118

Tarih Bagdad 1 /21.

Muham e d Jus i

70

O TOME KAKO SE UEN TREBA

OKORISTITI SVOJIM ZNANJEM

Kako m oe uen ovjek biti veseo, i ktzko m oe

uivati?

sn u

vatra se ispred njega rasplamsala, i njemu je

preko nje prei,
A

A da ne zna ko e se spasiti, a ko u nju pasti?

U rukama mu listovi raireni i u njirrt-t sve tajne
zapiscme

Dok El-DebbM (Silni) u njih gled,r ?

Pred njim je uiv.mje i ivot vjen i,
Ili Dehennem koji n ita n ee potedjeti,
'zj"i stanovnici e u njega padati i ponovo se dizati
J kadet god budu htjeli iz rtjega izii, bit e sprzj"eerzi.

Neka se uen okoristi znanjem svojim

Jer mnogi su traili da iz Dehennema budu
vraeni
Ali se vratili nisu. 1 1 9

1 19

Sijer Ealcunin-Nubela, 8/413.

Riznica m udrosti Abdul laha bin ei-MubareRa

71

O ONIMA KOJI UENOST PRODAJU

ZA DUNJALUKA DOBRA

Kada je jedan od alima prihvatio dunost sudije,

Abdu llah bin el-Mubarek mu je napisao s lj edee
stihove :
O ti, koji si znanje svoje u grbu pretvorio kako
bi njom e od siromaha navac isp rosio!
Prevario si dunjaluk i njegove ljepote varkom
koj,1 e te vjere kotati.
Posta o si jedan od zcdudjelih nc1kon to si takve
od ludosti lz)'dio.
Gdje su ti predanja u kojirnd od Ibn A una i Ibn
Sirina prenosi?
Gdje su ti predanja od prethodn ika o torne kako
se vrata sult.ma treba kloniti?
A k o kae: 'Prisiljen sam. ', pa i sam zna da
nije tako.
To se samo magarac natovaren knjigama u blatu
okliznuo. 1 2 0

120

Sijer Ealamin-Nubela, 8/411.

72

Muham e d J u si

O ONIMA KOJI SVOJOM

VJEROM TRGUJU

Abdullah j e onima koji svoje znanje prodaju za

dunj aluka uivanja napisao ove stihove:
fjudi otvaraju trgovine kako bi u njima robu
prodavali.
A ti si otvorio trgovinu u kojoj svoju vjeru prodaje.
Jedina je tvoja trgovina meu stubovima i bez
zaklapa.
U njoj se vjera za novac sultana prodaje. 1 2 1
Takoer je istim povodom rekao:
Vidim ljude koji su zadovoljni da ive bez dina,
A li ne i bez ovosvjetskih uivanja.
Zado1olji se vjerom u Boga, a ne dunjalukom,
Ne budi ku o vladari koji su se zadovoljili svojim
ifnetkom, u ne vjerom. 1 22
UVAJ JEZIK

'uvaj jezik, jer je brz u ubistvu ovjeka.

l vodi srca koji govori ljudima o pameti ovjeka. 12 3
121

Behdietul-Mcdialis, 2/239.
Bchdctul-Mcdialis 2/239.
1 23
Minhadiul-A bidin (Staze sljedbenika islama), str.
90-91.

122

Riznica mudr osti Abd u llaha bin ei-Mub areka

73

O PODSTICANJU NA DIHAD

Abdullah bin el-Mubarek je svome prijatelju

El-Fudaj lu bin Ijadu, zvanom Pobonjak dvaju
harema, napisao slj edee stihove u kojima ga po
ziva na dihad i da ne provodi sve vrij eme samo
u damijama M ekke i M edine . Bilo je to 1 7 7 .
godine po Hidri.
O Pobonj, te dvaju h1rema
Kada bt l!.ts samo vidio,
Shvatio bi da se s ibadetom poigrava.
Dok n eko S'uoje lice suzmna kvasi,
Naa grL1 se krvlju natapctju.
I dok on svoga konja u igri zamara,
Nai konji se u jutarnjim bitkama zamaraju.
Miris ambera je va,
dok je amber na praina ispod kopita konjice.
Od naeg Poslanika su nam dole rijei,
Ispravan i istinit govor u korn nema lai;
Da se u ovjekovom nosu nee sastaviti
Praina ispod kopitv'l Allahove konjice i dim
dehennemske v"1tre.

Muham e d Jusi

74

A eto Bozj"e knjige medu nama koja nam govori

da ehid nije mrtav.
I to je istina. 124
U z ove stihove Muhamed bin Ibrahim bin E bi
Sekine j e dodao : "Abdullah bin el-Mubarek mi
je izdiktirao ove stihove u Tarsusu kada s am s e s
njim opratao na putovanju. Namij enio ih je El
Fudajlu bin Ijadu. S tim pismom sam El-Fudajla
bin Ijada naao u Mesdidul-Haramu . Kada sam
mu ga proitao, orosile su mu se oi suzama, a
potom je rekao: 'Istinu je rekao Ebu Abdurrahman
i divan mi je savj et dao. "'

124

Sijer Ealamin-Nubela, 8/412.

LITERATURA

- emsuddin ez-Zehebi, Sijer EaLunin-Nubela,

valorizacija: uejjb el-Arnaut, M eusessetu er
Risale, drugo izdanj e 1 982/ 1 405. h.g.
- D emaluddin Ebu el-Fered Ibn el-D evzij,
Sifetus-Safve, D ar el-Kutub el-Il mijj e, Bejrut
1 999/ 1 4 1 9 . h.g.
- I s m ail Bin Kes ir, El-B idaje ve en-Nihaje,
Mektebetul-Mearif- Bejrut, drugo izdanje 1 973.
- El-Hatib el-Bagdadi, Tari/JU Bagdad, Dar el
Kitab El-Arabi, Bejrut.
- Ebu N'uim el-Esbahani, Hiljetul-evlija ve
Tabekatul- Esfifa, Dar el-Kitab, El-Arabi- Bej rut,
tree izdanj e 1 400. h.g.
- Ebu H amid el-Gazali, Ihja Ulumid-din, D ar
El-M'arife, Bejrut.
- E- 'arani, Et- Tabakdtul-kubra, Dar Sejjad,
Bejrut.

76

Muhamed Jusi

- E l - Ku r t u b i , B eh dietu l - m edia lis v e

Un sul-m edalis.
- e msuddin Ez-Zehebi, Tezkire, Dar Ihja et
Turas , El-Arabi.
- Ibn Adulber, Dam iu B ejan el-!lm ve Fadlihi,
Ed-Dar es-Selefij e, Mekka, 1 4 1 8. h. g.
- E- 'arani, Tenbihul-Mugterin .
- Abdul-Fettah Ebu Gudde, Suver min Sabri
el-ulemu. .
- El-Bejhaki, Ez-Zuhd el-Kebir.
- Ibn Ferhun, Ed-Dibadil-Muzeheb, D ar elKutub cl-Ilmijje, Bejrut.
- El-D7.ahiz, El-B ejan ve el-Tebjin, Dar Tajjbeh,
Rijad.
- Ibn Abdu rrabuhu, El-Akd el-Ferid, Dar Ihja
et-Turas, El-Arabi.
- Ibn el-Devzij , El-Muntezam.
- Es-Sujuti, Tebjid es-Sahife.

Riznica mudr o s ti Abdullaha bin el-MubareRa

77

- Ibn Ebi el-Vefa el-Kurei el-Hanefi, El-Devahir

el-Mudzj'e fi Tabakat el- Hanefije, Dar el-Muejid.
- Ibn-Redeb, Darniul-ulumi vel-hikern , va
lorizacija: uejjb el-Arnaut i I b rahim Badis,
Meusessetu er-Risale 1 4 1 1 . h . g.
- Karl Bruklman, Historzj"a arapske lmjievnosti,
D ar el-Mearif- Egipat .
- Zu fer el-Usmani, Kavaid fi Ulu m l- hadis , Dar
el-Kutub el- Ilmijje- Bejrut.
- Muhammed Osman D emal, Abdullah bin
el-Mubarek, s erijal o muslimanskim velikanima,
D ar el-Kalem, D amask.
- El-Durdani, Et-tarifat, Dar el-Kitab, el
Arabi- Bejrut, tree izdanj e 1 966./ 1 4 1 7. h. g.
- Ebu Hamid Muhammed e l-Gazali, Savjeti
vlastima , prijevod s araps kog, predgovor i ko
mentar: Enes Kari, El-Kalem, Sarajevo, 1 42 1 .
h. g./ 2 00 1 .
- Svij et is lama, priredio Bernard Levis, Jugo
slovenska revija i Vuk Karadi, Beograd, 1 9 79.

SADRAJ

Biografij a

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Anegdote iz ivota

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Dobroinstvo prema drugima

O potenju

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

O hrabrosti

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

O vrj ednovanju znanj a

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . .

O nj egovoj bogobojaznosti
O istrajnosti u poduavanju

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

O deseto strukom uveavanju nagrade

Mudre izreke

. . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . .

Mudre izreke u poeziji

Priznanje dobrotvoru
O uzorima
Upitaj ga

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . .

Savj et pjesniku El-Atahiju

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .

21

22
26
27
27
28

29
30
33
65
67
67

68
69

O tome kako se uen treba okoris titi svojim

znanjen1
70
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

O onima koji uenost prodaju za dunj aluka

dobra
71
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

O onima koji svoj om vjerom t rguju

uvaj j ezik.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

O podsticanju na dihad
Literatura

. . . . . . . . .. . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

72
73
73
75