CPT/Inf (2010) 3

IZVJETAJ
CRNOGORSKOJ VLADI O POSJETI CRNOJ GORI EVROPSKOG
KOMITETA ZA SPRJEAVANJE MUENJA I NEOVJENOG ILI
PONIAVAJUEG POSTUPANJA ILI KANJAVANJA
(CPT)
OBAVLJENOJ OD 15. DO 22. SEPTEMBRA 2008. GODINE

This translation from the original English language version has been made by the authorities of
Montenegro
Prevod originalne verzije na engleskom jeziku je napravljen od crnogorskih vlasti

SADRAJ
Kopija popratnog dopisa uz CPT izvjetaj
I. UVOD
A. Datumi posjete i sastav delegacije
B. Objekti i ustanove obuhvaene posjetom
C. Konsultacije koje je delegacija obavila i nivo saradnje na koji je naila
D. Neposredne opservacije po lanu 8 stav 5 Konvencije
II. INJENICE USTANOVLJENE TOKOM POSJETE I PREDLOENE RADNJE
A. Policijski objekti
1. Preliminarne napomene
2. Muenje i drugi vidovi zlostavljanja
3. Istrage sluajeva koji ukljuuju navode o zlostavljanju
4. Zatitne mjere protiv zlostavljanja lica lienih slobode
5. Uslovi zadravanja
B. Zatvorske ustanove
1. Preliminarne napomene
2. Zlostavljanje
3. Uslovi pritvora
a. Kazneno popravni dom Podgorica
b. Zatvor Podgorica
c. Zatvor Bijelo Polje
4. Usluge zdravstvene zatite
5. Ostala pitanja relevantna za mandat CPT-a
a. zatvorsko osoblje
b. kontakt sa spoljnim svijetom
c. disciplina i izolacija

d. procedure za podnoenje prigovora i inspekciju

C. Specijalna psihijatrijska bolnica Dobrota
1. Preliminarne napomene
2. Zlostavljanje
3. Odjeljenje sudske psihijatrije
4. Uslovi ivota pacijenata
5. Lijeenje i aktivnosti
6. Kadrovska pitanja
7. Sredstva za ograniavanje kretanja
8. Zatitne mjere
D. Zavod za lica sa posebnim potrebama Komanski most
1. Preliminarne napomene
2. Zlostavljanje
3. Uslovi ivota tienika
4. Briga za tienike
5. Kadrovska pitanja
6. Sredstva za ograniavanje kretanja
7. Zatitne mjere
E. Centar za djecu i omladinu Ljubovi, Podgorica
DODATAK I:
LISTA
INFORMACIJAMA CPT-a

PREPORUKA,

KOMENTARA

ZAHJEVA

ZA

DODATAK II:
LISTA NACIONALNIH ORGANA I MEUNARODNIH I
NEVLADINIH ORGANIZACIJA SA KOJIMA JE DELEGACIJA CPT-a ODRALA
KONSULTACIJE

Kopija propratnog dopisa uz CPT izvjetaj

G-din Zoran Jankovi
Vanredni i opunomoeni ambasador
Stalni predstavnik Crne Gore
u Savjetu Evrope
18 allee Spach
67000 Strasbourg
Strazbur, 2. april 2009. godine
Uvaeni ambasadore,
U skladu sa lanom 10 stav 1 Evropske konvencije o sprjeavanju muenja i
neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, u prilogu dostavljam izvjetaj za
Vladu Crne Gore koji je pripremio Evropski komitet za sprjeavanje muenja i neovjenog
ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja (CPT) nakon posjete Crnoj Gori obavljene od 15.
do 22. septembra 2008. godine. CPT je usvojio izvjetaj na svojoj 68. sjednici odranoj od 2.
do 6. marta 2009. godine.
Razne preporuke, komentari i zahtjevi za informacijama koje je formulisao CPT
nalaze se u Dodatku I. to se konkretno tie preporuka koje je dao CPT, a vezano za lan 10
Konvencije, Komitet zahtijeva od crnogorskih vlasti da u roku od est mjeseci dostave
odgovor u kome se daje iscrpan pregled aktivnosti preduzetih na njihovom sprovoenju.
CPT vjeruje da e crnogorske vlasti biti u mogunosti da dostave, u pomenutom
odgovoru, i reakcije na komentare formulisane u ovom izvjetaju, kao i odgovore na zahtjeve
za informacijama.
CPT moli da, ukoliko se odgovor dostavi na crnogorskom jeziku, ujedno bude praen
prevodom na engleski ili francuski jezik. Bilo bi izuzetno korisno ukoliko bi crnogorske
vlasti dostavile kopiju odgovora u formi koja se moe itati na kompjuteru.
Stojim vam u potpunosti na raspolaganju za sva pitanja u vezi bilo izvjetaja sa
posjete CPT-a ili budue procedure.

S potovanjem,

Mauro Palma
Predsjednik Evropskog komiteta za
sprjeavanje muenja i neovjenog ili
poniavajueg postupanja ili kanjavanja

I. UVOD

A. Datumi posjete i sastav delegacije

1. U skladu sa lanom 7 Evropkse konvencije o sprjeavanju muenja i neovjenog ili

poniavajueg postupanja ili kanjavanja (u daljem tekstu: Konvencija), delegacija CPT-a je
posjetila Crnu Goru od 15. do 22. septembra 2008. godine. Posjeta je predstavljala dio
Komitetovog programa periodinih posjeta za 2008. godinu i prva je posjeta CPT-a Crnoj
Gori kao nezavisnoj dravi. Komitet je ve posjetio Crnu Goru 2004. godine u okviru svoje
posjete Dravnoj Zajednici Srbije i Crne Gore1.

2. Posjetu su obavili sledei lanovi CPT-a:

Renate KICKER, prva potpredsjednica CPT-a (efica delegacije)
Celso DAS NEVES MANATA
Petros MICHAELIDES
Vladimir ORTAKOV
Zoreslava SHKIRYAK-NYZHNYK
a podrku su im pruali sledei lanovi Sekretarijata CPT-a:
-

Petya NESTOROVA (rukovoditeljica odjeljenja)

Isabelle SERVOZ-GALLUCI.

Njima su pomagali:
-

Clive MEUX, konsultant, forenziki psihijatar, Oksford, Ujedinjeno Kraljevstvo

(ekspert)

Eric SVANDIZE, bivi rukovodilac Meunarodnog odjeljenja Generalnog tuilatva

Gruzije (ekspert)

Vesna BULATOVI (prevoditljica)

Milica KADI-AKOVI (prevoditeljica)

Tamara JURLINA (prevoditeljica)

Igor LAKI (prevodilac)

Jelena PRALAS (prevoditeljica)

Izvjetaj CPT-a vezan za tu posjetu javno je objavljen na zahtjev Vlade Srbije i Crne Gore (pogledati
CPT/Inf(2006) 18), zajedno sa njenim odgovorom (pogledati CPT/Inf(2006) 19).

B.

Objekti i ustanove obuhvaene posjetom

3. Delegacija je obila sledea mjesta na kojima se nalaze pritvorena lica:

Policijski objekti
- Podruna jedinica Uprave policije Bar
- Podruna jedinica Uprave policije Berane
- Podruna jedinica Uprave policije Bijelo Polje
- Podruna jedinica Uprave policije Budva
- Ispostava policije Danilovgrad
- Ispostava policije Kotor
- Podruna jedinica Uprave policije Podgorica
- Ispostava policije Ulcinj
Zatvorske ustanove
- Kazneno popravni dom Podgorica
- Zatvor Podgorica
- Specijalna zatvorska bolnica, Podgorica
- Zatvor Bijelo Polje
Psihijatrijske ustanove
- Specijalna psihijatrijska bolnica Dobrota
Ustanove za posebnu njegu
- Zavod za lica sa posebnim potrebama Komanski most
Ustanove za maloljetnike
- Centar za djecu i omladinu Ljubovi, Podgorica

C.

Konsultacije koje je delegacija obavila i nivo saradnje na koji je naila

4. Tokom posjete, delegacija CPT-a obavila je konsultacije sa Miraom RADOVIEM,

ministrom pravde, Jusufom KALAMPEROVIEM, ministrom unutranjih poslova i javne
uprave, Miodragom RADUNOVIEM, ministrom zdravlja, rada i socijalnog staranja,
Rankom ARAPI, vrhovnim dravnim tuiocem, i Boidarom VUKSANOVIEM,
direktorom Zavoda za izvrenje krivinih sankcija, kao i sa viim zvaninicima iz nadlenih
ministarstava i Dravnog tuilatva. Takoe se sastala sa efkom CRNOVRANINOM,
Zatitnikom ljudskih prava i sloboda, i razgovarala sa predstavnicima vladinih i nevladinih
organizacija koje djeluju na polju od interesa za CPT.
Lista nacionalnih organa i organizacija koje su konsultovane tokom posjete data je u
Dodatku II ovog izvjetaja.
5. Nivo saradnje na koji se nailo tokom posjete, na centralnom i na lokalnom nivou, u
principu je bio dobar. Delegaciji je brzo omoguavan pristup svim mjestima koja je obila
(ukljuujui i ona koja nisu unaprijed najavljena), omogueno je da razgovara sa licima
lienim slobode bez prisustva slubenih lica, kao i da izvri uvid u relevantnu dokumentaciju,
u saglasnosti sa odredbama Konvencije. Delegacija je takoe imala pun pristup svim spisima

predmeta koje je traila na uvid u Dravnom tuilatvu u Podgorici i Odjeljenju specijalnog

tuioca za organizovani kriminal. U veini ustanova zaposleni su obavijeteni da je CPT u
obilasku zemlje i bili su makar unekoliko upoznati sa njegovim mandatom. Osim toga,
rukovodstva ustanova koje su prvi put posjeene 2004. godine su upoznata sa izvjetajem sa
te posjete.
Meutim, na lokalnom nivou, u vie navrata se inilo da ne postoji dovoljno
razumijevanja ciljeva posjete CPT-a, to je dovodilo do pokuaja zaposlenih da dovedu
delegaciju u zabludu. Da to ilustrujemo primjerom, u Podrunoj jedinici Uprave policije u
Baru, zaposleni su tvrdili da se dvije elije koje se nalaze u suterenu koje su bile u
potpunom mraku, u zaputenom stanju i prljave ne koriste ve odreeni broj godina2. Takvu
tvrdnju je pobijalo prisustvo nedavnih natpisa na zidu elije (u kojima se pominje 2007.
godina) i ostaci hrane i drugog organskog materijala na podu. Nadalje, u Podrunoj jedinici
Uprave policije Podgorica delegaciji je reeno da jedna od elija (N1), u kojoj ne postoji nita
gdje se osoba moe odmoriti, nije koriena vie od godinu dana; meutim, pregledom
dokumentacije je utvreno da je u toj eliji zadrano jedno lice 14. septembra 2008. godine.
U Zatvoru Podgorica, zaposleni su uporno pokuavali da dovedu delegaciju u zabludu
u pogledu disciplinske namjene nekoliko malih elija (od nekih 4m2) koje se nalaze na
jednom kraju prvog i drugog sprata. Treba pomenuti da je u izvjetaju iz 2004. godine CPT
kritikovao ove elije i zahtijevao da se vie ne koriste za smjetaj zatvorenika3. Zaposleni su
tvrdili da odnosne elije nisu koriene ve neke 3 godine i da se, u sluaju da zatvorenika
treba privremeno izolovati, obina elija privremeno isprazni. Meutim, nekoliko zatvornika
sa kojima je delegacija razgovarala, koji su kanjeni disciplinskom izolacijom tokom 2008.
godine (sve do septembra 2008. godine) tvrdilo je da su pritvoreni u pomenutim elijama i
detaljno opisali stanje tih elija, ak i vrlo precizno navodili odreene natpise urezane u
zidove. Osim toga, delegacija je u tim elijama vidjela dueke na podu, sloenu ebad,
ostatke hrane, bocu sa vodom i svjei urin u oku. Uprava zatvora nije uspjela da na
uvjerljiv nain ukae na bilo koje druge prostorije za disciplinsku izolaciju zatvorenika4.
Tokom dodatne posjete objektu koju je delegacija obavila prije odlaska iz zemlje primijeeno
je da su navedene elije oiene, a zidovi svjee okreeni.
Pokuaji da se delegacija CPT-a dovede u zabludu nisu u saglasnosti sa principom
saradnje predvienim lanom 3 Konvencije i neumitno ostavljaju lo utisak kada se otkriju.
CPT zahtijeva od crnogorskih vlasti da osiguraju da se tokom buduih posjeta ne naie
na takve situacije.

D.

Neposredne opservacije po lanu 8 stav 5 Konvencije

6. Na kraju posjete, delegacija CPT-a se sastala sa visokim zvaninicima Vlade kako bi ih

upoznala sa osnovnim nalazima posjete. Tom prilikom je delegacija dala neposredne
opservacije u skladu sa lanom 8 stav 5 Konvencije u vezi dva posebno urgentna pitanja.
2

U izvjetaju sa posjete obavljene tokom 2004. godine, CPT je naglasio da dotine dvije elije ne treba koristiti
dok se uoene nepravilnosti ne isprave (pogledati stav 236 CPT/Inf (2006) 18).
3
Pogledati stav 289 CPT/Inf (2006) 18.
4
Registar disciplinskih kazni ne navodi brojeve elija u kojima su zatvorenici izdravali svoju kaznu disciplinske
izolacije. Delegaciji je reeno da su neki zatvorenici stavljeni u izolaciju tokom 2008. godine smjeteni u elije
D2, D4 i L4 u prizemlju. Meutim, u eliji D2 je bilo smjeteno 10 zatvorenika, a neki meu njima su oito tu
proveli mnogo mjeseci, a da nisu bili premjetani u druge elije.

Prva neposredna opservacija odnosila se na potpuno neprihvatljive uslove za

zadravanje lica u Podrunoj jedinici Uprave policije Berane. Delegacija je zahtijevala od
crnogorskih vlasti da u roku od mjesec dana dostave potvrdu da su elije u tom objektu
oiene i da se odravaju u higijenskom stanju, a da se pritvorenim licima omoguava
pristup toaletu.
Druga neposredna opservacija data je u pogledu Zavoda za osobe sa posebnim
potrebama Komanski Most. Uslovi u kojima su tienici primorani da ive u tom objektu
mogli bi se zaista opisati kao neovjeni i poniavajui. Delegacija je zahtijevala od
crnogorskih vlasti da sprovedu temeljan pregled stanja u toj ustanovi, uz rjeavanje svih
problematinih aspekata (materijalni uslovi, higijena, organizacija, kadrovska popunjenost,
korienje sredstava za privezivanje), da pripremi strategiju za uklanjanje djece i
odgovarajui alternativni smjetaj i da Komitetu, u roku od tri mjeseca, dostavi detaljan
akcioni plan u kome se predvia nain na koji e se uoeni nedostaci ispraviti, ukljuujui i
neophodne naine finansiranja.
7. Osim toga, delegacija je zahtijevala od crnogorskih vlasti da dostave:
i)

potvrdu da su u svim elijama u Podrunoj jedinici Uprave policije Podgorica

i Ispostavi policije Danilovgrad obezbijeena mjesta za odmor lica;

ii)

informacije o ishodu istrage o navodnom zlostavljanju zatvorenice od strane

zaposlenih u Zatvoru Podgorica;

iii)

informacije o koracima preduzetim na preureenju svih elija za policijsko

zadravanje u Crnoj Gori u smislu njihovog dovoeja u saglasnost sa
standardima CPT-a i njegovim prethodnim preporukama;

iv)

informacije o tome kako e vlasti osigurati djelotvorne i sigurne aranmane u

pogledu kadrovskog popunjavanja odjeljenja sudske psihijatrije u Specijalnoj
psihijatrijskoj bolnici u Dobroti.

8. Pomenute neposredne opservacije i zahtjevi za informacijama naknadno su dodatno

potvreni dopisom od 9. oktobra 2008. godine.
Dopisima od 14. novembra 2008. godine i 6. februara 2009. godine crnogorske vlasti
su dostavile traene informacije i informisale CPT o mjerama preduzetim kao odgovor na
neposredne opservacije delegacije, kao i u pogledu drugih zapaanja sadranih u izjavi sa
kraja misije. Ove mjere e biti ocijenjene u nastavku izvjetaja.

Meutim, ve u ovom momentu Komitet eli da pozdravi izradu Akcionog plana za

sprjeavanje muenja, koji ima za cilj sprovoenje preporuka CPT-a na zdrueni nain i
putem jedinstvenog dokumenta koji e biti podnijet Vladi na usvajanje na jednoj od narednih
sjednica. Kako smo obavijeteni, Akcioni plan postavlja 14 ciljeva koje treba dostii kroz
primjenu 60 mjera i aktivnosti; takoe se odreuju organi i ustanove odgovorne za
sprovoenje razliitih aktivnosti, postavljaju rokovi i pokazateljji za mjerenje uspjeha, a
definie se i finansijski aspekat aktivnosti. Uspostavljanje Nacionalnog mehanizma za
sprjeavanje muenja, u skladu sa Opcionim protokolom na Konvenciju Ujedinjenih nacija
protiv muenja i drugog svirepog, neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja
takoe je ukljueno u Akcioni plan. CPT bi elio da dobije Akcioni plan za sprjeavanje
muenja kada bude usvojen od strane Vlade Crne Gore.

II. INJENICE USTANOVLJENE TOKOM POSJETE I PREDLOENE RADNJE

A. Policijski objekti

1. Preliminarne napomene
9. U Crnoj Gori je zakonodavstvo koje se odnosi na liavanje slobode od strane policije
pretrpjelo izmjene u odnosu na stanje tokom prethodne posjete CPT-a 2004. godine.
Konkretno, usvojen je Zakon o policiji u maju 2005. godine i Kodeks policijske etike u
januaru 2006. godine.5 Osim toga, nakon deklaracije nezavisnosti Crne Gore iz maja 2006.
godine uslijedio je novi Ustav (2007.) i Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi (2008. godine).
Bez obzira na ove zakonske promjene, u vrijeme posjete 2008. godine, pravila kojim
se ureuje zadravanje lica od strane policije i dalje su u osnovi ista kao ona opisana u
izvjetaju o posjeti iz 2004. godine. Treba podsjetiti da Zakonik o krivinom postupku (ZKP)
ograniava period zadravanja lica osumnjienih za krivino djelo na najdue 48 sati. Policija
mora odmah, a najkasnije u roku od 2 sata, donijeti rjeenje o zadravanju i uruiti ga
zadranom licu; dato lice ima pravo albe na dato rjeenje istranom sudiji, koji mora odluiti
o albi u roku od 4 sata od njenog prijema (lan 234 ZKP-a). Ako u roku od 48 sati policija
ne podnese krivinu prijavu i sprovede zadrano lice istranom sudiji, to lice mora biti
puteno na slobodu.
U skladu sa lanom 231 ZKP-a, graanin moe biti pozvan u policijsku stanicu radi
prikupljanja obavjetenja; takav postupak ne moe trajati due od 4 sata. Ako policija u toku
prikupljanja obavjetenja ocijeni da pozvani graanin moe biti smatran osumnjienim,
duna je da ga odmah obavijesti o djelu za koje se tereti i o njegovim pravima. Period
policijskog zadravanja od 48 sati tee od momenta odazivanja na poziv6.
Osim toga, u skladu sa lanom 27 Zakona o policiji, lice koje naruava javni red i mir
ili ugroava druge moe biti zadrano od strane policije najdue 6 sati; izuzetno, taj period se
moe produiti na 12 sati ukoliko treba utvrditi identitet lica, ukoliko je lice izruio inostrani
organ radi predavanja nadlenom organu ili dato lice ugroava bezbjednost drugog lica
ozbiljnom prijetnjom da e izvriti napad na njegov ivot ili tijelo.
10. Nalazi delegacije tokom posjete ukazuju na to da se zakonski rokovi za zadravanje od
strane policije uglavnom potuju. Meutim, delegacija je naila na neke sluajeve u kojima je
postojala oita razlika do 6 sati izmeu stvarnog momenta lienja slobode i momenta
navedenog u rjeenju o pritvoru.

Doneseno je i nekoliko uredbi, posebno ona o uslovima u objektima za zadravanje lica, o uslovima za
zapoljavanje policijskih slubenika i o disciplinskim postupcima.
6
lan 234, stav 1 ZKP-a.

10

Takoe treba pomenuti da su neka pritvorena lica koja smo sreli tokom posjete, koja su prvo
pozvana u policijsku stanicu radi prikupljanja obavjetenja, a kasnije su smatrana za
osumnjiene, ukazala na to da su provela due od 48 sati na zadravanju kod policije (npr. 55
sati). Sa tim u vezi, pojedini policijski slubenici sa kojima je delegacija razgovarala,
potvrdili su da je period d 48 sati za policijsko zadravanje poeo da tee od momenta
izdavanja rjeenja o pritvoru.
CPT preporuuje da crnogorske vlasti preduzmu korake kako bi osigurale da se
zadravanje od strane policije sprovodi u striktnoj saglasnosti sa zakonskim
odredbama. Pogotovo, vlasti treba da izdaju uputstva u kojima se konkretno navodi da
period zadravanja u policiji tee od momenta kada je lice obavezno da ostane u policiji
i da to vrijeme treba da stoji na rjeenju o pritvoru, ak iako je to rjeenje doneseno
kasnije.

2. Muenje i drugi vidovi zlostavljanja

11. Kao i 2004. godine, delegacija je primila brojne navode o nedavnom namjernom fizikom
zlostavljanju lica lienih slobode od strane policije u Crnoj Gori. Veina tih navoda se
odnosila na zlostavljanje u vrijeme ispitivanja radi dobijanja priznanja ili izvlaenja
informacija. U pojedinim sluajevima, reeno je da je zlostavljanje vreno i u vrijeme
hapenja. Vrijedno je pomenuti da su odreena lica koja su navela da nisu zlostavljana
pripisala odsustvo zlostavljanja u svom sluaju injenici da su odmah priznali djela za koja su
osumnjieni.
Takve navode smo uli i od strane mukaraca i od strane ena i uglavnom se odnose
na amare, udarce pesnicom, utiranje nogom i udaranje pendrekom, kundakom pitolja i
drugim vrstim predmetima. Par pritvorenih lica je navelo da su pretueni dok su imali lisice
na rukama, a glava im bila pokrivena dakom. U dva sluaja je navedeno da su policijski
slubenici u Podrunoj jedinici Uprave policije u Baru oblaili na dato lice pancir i udarali ga
bejzbol palicom. ula su se i dva navoda da je osumnjienom licu stavljen pitolj u usta.
Navodno zlostavljanje je povremeno bilo takve ozbiljnosti da bi se moglo smatrati
muenjem. Osim toga, nekoliko lica je ukazalo na verbalno zlostavljanje i prijetnje fizikom
silom kako bi ih se natjeralo na priznanje krivinog djela ili pruanje obavjetenja.
12. U nekoliko sluajeva, delegacija je uoila fizike tragove ili pronala izvjetaje ljekara u
dokumentaciji u koju je izvren uvid u posjeenim zatvorskim ustanovama koji su u skladu sa
navodima o zlostavljanju od strane policije. Da to ilustrujemo primjerima, moe se uputiti na
sledee sluajeve:
- jedno lice pritvoreno u Zatvoru Podgorica navelo je da ga je, nakon hapenja 29. avgusta
2008. godine u Podgorici, pretukao policijski slubenik koji ga je udarao pesnicama i lupao
mu glavu o zid. Dato lice je navelo da je tom prilikom izgubilo svijest i da je odvedeno u
bolnicu sa frakturom lobanje. Medicinski karton otvoren prilikom prijema tog lica u zatvor
31. avgusta 2008. godine upuuje na niz hematoma na glavi i tijelu. Prilikom susreta sa
delegacijom, dato lice je pokazalo oiljak sa desne strane ela.

11

- zatvorenik sa kojim smo razgovarali u zatvoru u Bijelom Polju tvrdi da je 5. septembra

2008. godine uhapen zbog rasprave sa policijskim slubenicima. Nakon to je odveden u
policijsku stanicu, oito je udaren u potiljak usljed ega je pao; nakon toga, navodno su ga
utirali nogama, udarali pesnicama i pendrekom po itavom tijelu. Izvjetaj ljekara sa
pregleda prilikom prijema koji se nalazi u medicinskom kartonu zatvorenika upuuje na
brojne povrede, izmeu ostalog na tri uzduna hematoma duine 12-15 x 3,5 cm na leima,
dva uzduna hematoma 12 x 7 cm u lumbalnom predjelu, hematom na desnoj sljeponici i
hamatome na koljenima. Ljekar lan delegacije je vidio povrede sline onima zabiljeenim u
medicinskom kartonu;
- jo jedan zatvorenik koga smo sreli u Zatvoru Podgorica tvrdio je da su ga 18. jula 2008.
godine priveli policijski slubenici koji su ga utirali i udarali pesnicama i udarali ga
pitoljem po nogama. Medicinski izvjetaj sastavljen u vrijeme prijema tog lica u zatvor
upuuje na nekoliko krunih rana na njegovim nogama koje su navodno nanijeli policijski
slubenici. Kada ga je srela delegacija, dati zatovrenik je i dalje na nogama imao vidne
krune hematome, promjera otprilike 1 cm.
13. Nalazi delegacije sa posjete iz 2008. godine ukazuju na to da su lica koja policija u Crnoj
Gori liava slobode i dalje izloena znaajnom riziku od zlostavljanja dok su na zadravanju
kod policije. Zabrinutost u pogledu istrajavanja zlostavljanja od strane policije izrazili su
brojni zvanini sagovornici delegacije, a odreeni broj njih je miljenja da nakon informacija
koje ukazuju na zlostavljanje nije uslijedio brz i djelotvoran odgovor, to je stvorilo
atmosferu nekanjivosti. Stoga je potrebno stalno i odluno djelovanje na suzbijanju
zlostavljanja od strane policije.
U dopisu od 14. novembra 2008. godine, poslatog kao odgovor na opservacije
delegacije sa kraja posjete, crnogorske vlasti su ukazale na to da su sve podrune jedinice i
ispostave policije dobile uputstvo da preduzmu mjere kako bi se prevladali nedostaci koje je
uoila delegacija. Reeno je da je poseban naglasak stavljen na potrebu uklanjanja
nestandardnih i neoznaenih predmeta iz prostorija policije. Nadalje, naglaeno je da
pribjegavanje muenju ili neovjenom i poniavajuem postupanju nije u skladu sa
crnogorskim Ustavom, zakonima i propisima policije i da e svako prekoraenje ili
zloupotreba ovlaenja voditi pokretanju postupka za utvrivanje krivine ili disciplinske
odgovornosti datih lica.
CPT pozdravlja izdavanje pomenutih uputstava i preporuuje da se sa najvieg
nivoa, kao i putem stalne obuke za sve slubenike policije, poalje nedvosmislena i
vrsta poruka nulte tolerancije za zlostavljanje. U okviru te poruke, treba ponoviti da
su sve vrste zlostavljanja (i prilikom hapenja i tokom naknadnog ispitivanja), kao i
prijetnje prebjagavnju takvom postupanju, apsolutno zabranjene, te da e i poinioci
takvih djela i oni koji im gledaju kroz prste podlijegati strogim sankcijama. Policijske
slubenike takoe treba podsjetiti da ne treba koristiti vie sile nego to je nuno kada
se sprovodi hapenje i da jednom kada se savlada lice ije se hapenje vri, nema
obrazloenja za njihovo dalje udaranje.
Komitet takoe preporuuje da se skrene panja tuilaca, sudija, upravnika
zatvora i drugih nadlenih organa na potrebu posveivanja posebne panje i usvajanja
proaktivnijeg pristupa kako bi se osiguralo da nijedan sluaj zlostavljanja ne proe
neprimijeeno i nekanjeno (pogledati i stavove 19 i 20). U tom kontekstu, nacionalni
Akcioni plan za sprjeavanje muenja na koji se upuuje u stavu 8 treba da zdrui
napore svih relevanntih struktura i okupi ih u okvire jedne sinhronzovane strategije.
12

15. U svom izvjetaju koji je uslijedio nakon posjete 2004. godine, CPT je dao niz preporuka
koje su imale za cilj suzbijanje zlostavljanja od strane slubenika policije. U svom odgovoru
na izvjetaj, crnogorske valsti su se pozvale na ustavna naela, zakonske akte i uputstva
kojima se proglaava neprihvatljivost muenja i drugih vrsta zlostavljanja i potovanja
dostojanstva lica lienih slobode7. Uinjeni su napori na unapreenju strune obuke
osnivanjem 2006. godine Policijske akademije u Danilovgradu koja nudi i inicijalnu obuku za
budue pripadnike policije (18-mjesena obuka) i obuku uz rad (4-mjesena obuka).
Delegacija je obavijetena da program obuke ukljuuje module o ljudskim pravima,
profesionalnoj etici i meuljudskoj komunikaciji. Do momenta posjete 2008. godine ve je 68
policijskih slubenika prolo iniicjalnu obuku i isto toliko pripadnika policije je prolo obuku
uz rad8.
CPT preporuuje da crnogorske vlasti nastave da razvijaju strunu obuku za
policijske slubenike kako bi se osiguralo da svi novozaposleni pripadnici prou
odgovarajuu inicijalnu obuku i da se policajcima koji su ve u slubi nudi sistematska
stalna obuka zasnovana na novom nastavnom programu. Tokom obuke poseban
naglasak treba staviti na napredne metode istrage krivinih djela, ime se smanjuje
oslanjanje na obavjetenja i priznanja koja se dobijaju putem ispitivanja radi
obezbjeenja osuujuih presuda. U tom kontekstu treba uloiti i u nabavku modernih
tehnikih sredstava za isptrage (npr. kriminalisitka i laboratorijska oprema). To treba
kombinovati sa usvajanjem detaljnih uputstava o ispitivanju osumnjienih za krivina
djela (ukljuujui i inicijalne razgovore od strane operativaca)9. Mora se nedvosmisleno
rei da cilj ispitivanja osumnjienih za krivina djela treba da bude pribavljanje tanih i
pouzdanih informacija kako bi se utvrdila istina o pitanjima koja se istrauju, a ne da se
pribavi priznanje od nekoga ko se ve smatra krivim u oima slubenika za sprovoenje
zakona.
Osim toga, Komitet bi elio da dobije detaljnije informacije o sadraju programa
obuke za policiju.
16. CPT je ranije naglaavao da je najbolja mogua garancija zatite od zlostavljanja da je
sami policijski slubenici nedvosmisleno odbacuju. Usvajanje Kodeksa policijske etike
predstavlja vaan korak. Meutim, postojanje kodeksa samo po sebi nije dovoljno da
garantuje odgovarajuee ponaanje; dunu panju treba posvetiti senzitiviziranju pripadnika
policije za naela koja afirmie kodeks i za njihovu konkretu primjenu u svakodnevnoj
praksi. Potrebna je pozitivna akcija, putem obuke i primjerom, da bi se promovisala kultura u
kojoj se smatra ispravnim i profesionalno isplativim biti u timu koji se uzdrava od
pribjegavanja zlostavljanju i gdje je ispravni postupak prijaviti zlostavljanje koje su poinile
kolege. Mora postojati jasno shvatanje da se odgovornost za zlostavljanje protee dalje od
samih poinilaca na sve one koji znaju, ili bi trebalo da znaju na osnovu svog poloaja da se
zlostavljanje deava, a ne preduzimaju radnje na njegovom sprjeavanju niti ga prijavljuju.
To podrazumijeva postojanje jasne linije izvjetavanja, kao i usvajanje zatitnih mjera za
osobe koje prijavljuju zlostavljanje.

Ta naela su postavljena u Ustavu, Krivinom zakoniku, Zakonu o krivinom postupku, Zakonu o policiji i
Kodeksu policijske etike.
8
Prema Ministarstvu unutranjih poslova, ima nekih 1.700 policijskih slubenica u uniformi, a njih nekih 400 je
primljeno nakon sticanja nezavisnosti.
9
Pogledati prethodne preporuke CPT-a u pogledu potrebe za izradom kodeksa ponaanja za sasluanje od
strane policije, stav 251 CPT/Inf (2006) 18.

13

CPT preporuuje da crnogorske vlasti usvoje odgovarajue mjere u svjetlu

prethodno datih komentara. U tom kontekstu, Komitet bi elio da bude informisan da li
psotoji konkretna obaveza po crnogorskom zakonu da policijski slubenici prijavljuju
svojim nadreenima injenice koje ukazuju na muenje ili neovjeno ili poniavajue
postupanje od strane kolega.
17. Tokom posjete 2008. godine, crnogorske vlasti su informisale Komisiju o izmjenama u
procedurama kontrole i pritubi na rad policije u skladu sa Zakonom o policiji iz 2005.
godine. Jedinica za unutranju kontrolu Uprave policije odgovorna je, izmeu ostalih stvari,
za razmatranje pritubi graana i izvjetavanje u medijima koje sadri navode o zlostavljanju.
U skladu sa lanom 96 Zakona o policiji, neko lice moe da podnese pritubu u roku od 30
dana od samog dogaaja. Policija mora da odgovori podnosiocu pritube u roku od 60 dana, a
ako nije zadovoljan odgovorom, moe se obratiti ministru unutranjih poslova. Prema ZKP-u,
lice se moe obratiti direktno Tuilatvu ako postoje krivini elementi u navodnom
neodgovarajuem ponaanju policije.
Zakon o policiji takoe predvia mehanizme eksterne kontrole, odnosno Savjet za
graansku kontrolu rada policije i skuptinski Odbor za odbranu i bezbjednost. Savjet, koji se
sastoji od pet nezavisnih lanova10, moe da postupa po pritubama i da intervenie po
slubenoj dunosti. Delegacija je obavijetena da je od 2006. godine Savjet razmotrio 85
sluajeva, od kojih se otprilike dvije treine odnosilo na neodgovarajuu upotrebu sile i
zloupotrebu ovlaenja. Kao rezultat rada Savjeta, utvren je niz krenja i nekoliko
policijskih slubenika je kanjeno (ak i uklanjanjem iz slube).
Usvajanje novih procedura za pritube na rad policije, a pogotovo mehanizmi
eksterne kontrole, predstavljaju pozitivan razvoj dogaaja, koji moe da doprinese
sprjeavanju policijskog zlostavljanja. U tom kontekstu, vano je osigurati da lica kojima je
povjereno operativno voenje istrage u pogledu pritubi na rad policije ne budu iz iste
slube kao i policijski slubenici koji su predmet istrage (pogledati takoe stav 26).
18. Prema informacijama koje je obezbijedilo Ministarstvo unutranjih poslova, 2007. godine
bilo je 37 pritubi na zlostavljanje od strane policijskih slubenika, od kojih je Odjeljenje
unutranje kontrole smatralo da ih je 11 osnovano; od njih su 4 proslijeena tuilatvu11, a 7
ih je rjeavano po disciplinskom postupku. U periodu od januara do avgusta 2008. godine
bilo je ukupno 24 pritube, od kojih je 7 smatrano za osnovane; po pitanju 4 pritube nije se
mogla donijeti odluka, pa su proslijeene tuilatvu. Disciplinski postupci su pokrenuti za 10
sluajeva. Delegaciju je tuilatvo takoe informisalo da je u periodu od 2005. do 2007.
godine bilo 210 sluajeva po lanu 167 Krivinog zakona (muenje i ostali vidovi
zlostavljanja); nisu dostavljene informacije o statusu tih predmeta.

10

lanovi predstavljaju redom Advokatsku komoru, Ljekarsku komoru, Udruenje pravnika, Pravni fakultet
Univerziteta Crne Gore i NVO sektor. Bira ih Skuptina na period od 5 godina.
11
Jo dvije pritube, za koje Jedinica unutranje kontrole nije mogla sa sigurnou utvrditi da li su osnovane,
takoe su proslijeene tuilatvu.

14

Da bi CPT stekao punu sliku o trenutnom stanju, Komitet bi elio da crnogorske

vlasti dostave sledee informacije u pogledu 2007. i 2008. godine:
-

broj pritubi protiv policijskih slubenika vezano za muenje i druge vidove

zlostavljanja;

pregled disciplinskih sankcija koje su uslijedile;

pregled pokrenutih krivinih postupaka, utvrenih nalaza i izreenih krivinih

sankcija.

19. CPT je ve ranije naglaavao vanost revnosnog ispitivanja od strane sudija i tuilaca
svih informacija koje se odnose na mogue zlostavljanje koje im se predoi panji, bilo da se
ta informacija dobije u obliku zvanine pritube ili ne. Treba napomenuti da su neka
pritvorena lica intervjuisana tokom posjete 2008. godine tvrdila da istrane sudije pred koje
su izvedeni radi odreivanja pritvora nisu obraali panju na njihove vidljive povrede i
navode o zlostavljanju i nisu preduzeli nikakvu radnju na istraivanju mogunosti
zlostavljanja.
Sljedstveno tome, CPT ponavlja svoju preporuku iz stava 232 izvjetaja nakon
posjete 2004. godine da, kadgod osumnjieni za krivino djelo izveden pred istranog
sudiju ili dravnog tuioca na kraju zadravanja u policiji ili nakon toga tvrdi da je
zlostavljan od strane policije, sudija ili tuilac treba da unesu te navode u pisanoj formi,
odmah narede pregled od strane vjetaka sudske medicine i preduzmu neophodne
korake kako bi osigurali da se ti navodi na odgovarajui nain istrae. Takav pristup bi
trebalo slijediti bez obzira na to da li to lice na sebi ima vidljive spoljanje povrede.
Nadalje, ak i u odsustvu izriitih navoda o zlostavljanju, sudija ili tuilac treba da
narede pregled od strane sturnjaka sudske medicine kadgod postoje druge osnove
(npr. vidljive povrede) na osnovu kojih smatraju da je lice koje je pred njih izvedeno
moda rtva zlostavljanja.
20. CPT je ve naglasio u svom izvjetaju nakon posjete 2004. Godine ulogu koju u
sprjeavanju zlostavljanja od strane policije igraju zatvorske zdravstvene slube,
sistematskim evidentiranjem povreda koje imaju novopristigli zatvorenici 12. Opservacije
tokom posjete 2008. godine ukazuju na to da procedura u pogledu evidentiranja povreda jo
uvijek nije zadovoljavajua. Zatvorski ljekari evidentiraju objektivne medicinske nalaze,
manje ili vie detaljno, u line zdravstvene kartone datih zatvorenika, a ponekad ukljuuju i
kratko upuivanje na navode tog lica (npr. pretuen od strane policijskog slubeika u
Podgorici). Meutim, nema zakljuka o tome da li su uoene povrede u saglasnosti sa
navodima (odnosno, da li su mogle nastati na opisani nain). Takoe je vrijedno pomenuti da
odsustvo posebnih registara traumatskih povreda uoenih na zatvorenicima oteava sticanje
uvida u pregled stanja.
Osim toga, bez obzira na zakonsku obavezu prijavljivanja krivinih djela u skladu sa
lanovima 227 i 228 ZKP-a, iz razgovora sa zatvorskim ljekarima se ini da oni nemaju
zvaninu ulogu u obavjetavanju tuioca o povredama uoenim na licima koja dolaze iz
policijskih objekata. Sa tim u vezi, upravnik Zatvora u Bijelom Polju je izjavio da, ako
zatvorenik stigne iz policijskog pritvora sa povredama, na policiji je da obavijesti tuilatvo.
12

Pogledati stav 233 CPT/Inf (2006) 18.

15

CPT ponavja svoju preporuku da izvjetaj koji se sainjava nakon medicinskog

pregleda novopristiglih zatvorenika sadri: (i) potpun navod izjava datih od strane
dotinog zatvorenika relevantnih za pregled (ukljuujui i njegov opis svog
zdravstvenog stanja i sve navode o zlostavljanju), (ii) potpuno navoenje objektivnih
medicinskih nalaza zasnovanih na temeljnom pregledu i (iii) zakljuke ljekara u svjetlu
(i) i (ii) uz naznaavanje stepena konzistentnosti izmeu izreenih navoda i objektivnih
medicinskih nalaza.
Kadgod ljekar evidentira povrede koje su u saglasnosti sa navodima o
zlostavljanju koje da pritvoreno lice, takve izvjetaje treba sistematino stavljati na
znanje nadlenom tuiocu13. Osim toga, rezultate pregleda, ukljuujui prethodno
pomenute izjave i zakljuke ljekara, treba dati na uvid pritvorenom licu i njegovom
zastupniku na njihov zahtjev.
Takoe je vano da se ne postavljaju barijere ispred lica koja iznose navode o
zlostavljanju i ljekara koji mogu pripremiti izvjetaje sudske medicine koje priznaju tuilaki
i sudski organi. ini se na osnovu informacija dobijenih tokom posjete da, trenutno, samo
sudovi mogu da trae pregled od strane strunjaka sudske medicine. CPT preporuuje da
lica koja jesu ili su bila u pritvoru imaju zvanino pravo da neposredno zatrae
ljekarski pregled/uvjerenje od strane ljekara koji je proao priznatu obuku na polju
sudske medicine.

3 Istraga sluajeva koji ukljuuju navode o zlostavljanju

21. Znaajan broj navoda o zlostavljanju koje je delegacija ula tokom posjete 2008. godine
ukazuje na potrebu pregleda sistema odgovornosti i efikasnosti pravnih lijekova. Ocjena
djelotvornosti radnji koje nadleni organi preduzimaju kada postoji mogunost da je dolo do
zlostavljanja ini sastavni dio mandata CPT-a, s obzirom na implikacije koje takve radnje
mogu imati na budue ponaanje javnih zvaninika14.
Da bi se izbjegla svaka percepcija nekanjivosti, presudno je da tuilaki i istrani
organi preduzimaju djelotvorne mjere kada se pojavi neka informacija koja ukazuje na
mogue zlostavjanje. U tom pogledu, vrsto je ustanovljeno sudskom praksom Evropskog
suda za ljudska prava da, kadgod je lice povrijeeno dok je u rukama javnih zvaninka,
postoji snana pretpostavka da je dotino lice zlostavljano i da je dunost vlasti da daju
zadovoljavajue i ubjedljivo objanjenje toga kako je do povreda dolo.

13

U tom kontekstu, upuuje se na lan 227 Zakona o krivinom postuku koji predvia obavezu javnih
zvaninika da prijavljuju krivina djela.
14
Pogledati odjeljak Suzbijanje nekanjivosti iz XIV Opteg izvjetaja CPT-a (CPT/Inf (2004) 28).

16

Kriterijumi koje istraga takvih sluajeva mora da zadovolji kako bi se oznaila kao
djelotovorna utvreni su obimnom sudskom praksom Evropksog suda za ljudska prava, te
naglaeni u XIV Optem izvjetaju CPT-a. Posebno, istraga treba da bude temeljna i
svobuhvatna, treba da se sprovede odmah i ekspeditivno i lice odgovorno za sprovoenje
istrage treba da bude nezavisno od onih koji su umijeani u dogaaje. Nadalje, treba da
postoji dovoljan element javnog nadzora nad istragom ili njenim rezultatima, to obuhvata i
ukljuivanje navodnih rtava u postupke i obavjetavanja javnosti o statusu tekuih istraga da
bi se osigurala odgovornost u praksi, kao i u teoriji.
22. Delegacija CPT-a je detaljno razmotrila istrane i druge proceduralne radnje u odgovor na
informacije koje ukazuju na zlostavljanje tokom velike policijske operacije poslednjih
godina: policijske intervencije izvrene 1. septembra 2005. godine u Zatvoru Podgorica i
antiteroristikog prepada izvedenog 9. septembra 2006. godine u predgrau Podgorice
protiv grupe lica albanskog porijekla koji se sumnjie da su pripremali nezakonito
opstruiranje parlamentarnih izbora (poznatog kao operacija Orlov let).
23. Policijska intervencija u Zatvoru sprovedena je u konekstu pretresa koji je trailo
tuilatvo, a odobrio Vii sud u Podgorici u okviru istrage ubistva visokog policijskog
slubenika. U nalogu stoji da je organizacija pretresa povjerena naelniku Uprave policije
Podgorica (Centar bezbjednosti) i navodi se da treba da se izvri uz duno potovanje prava
zatvorenika. Prema dokumentaciji, 1. septembra 2005. godine u 4.20 ujutru nekih 80-100
policjskih slubenika je ulo u 9 elija objekta. Uprkos odluci donesenoj na ranijem sastanku
izmeu pomonika ministra unutranjih poslova i zatvorskih vlasti, operacija je izvedena, a
da zaposlenima u zatvoru nije dozvljeno da prate akcije policije. Nakon intervencije, 31
zatvorenik je naveo da je izloen fizikoj sili (odnosno, da je pretuen unutar i izvan svojih
elija od strane policijskih slubenika koji su nosili crne uniforme). Nije bilo izvjetaja o
otporu od strane zatvorenika koji bi opravdao upotrebu sile od strane angaovanih policijskih
slubenika. Zdravstvena komisija koju je imenovala Vlada je 5. septembra 2005. godine
potvrdila da je 18 zatvorenika zadobilo povrede.
Iako je o ovom incidentu odmah izvijeteno tuilatvo, tek je 27. oktobra 2005.
godine (odnosno, gotovo dva mjeseca nakon intervencije) tulatvo trailo od policijskih
organa da naznae ko je bio zaduen za organizovanje i sprovoenje intervencije i da dostave
relevantnu dokumentaciju. Tek 18. decembra 2006. godine (odnosno, vie od godinu dana
nakon incidenta) tuilatvo se obratilo istranom sudiji da pokrene postupak protiv naelnika
Uprave policije Podgorica na osnovu injenice da je odgovoran za sprovoenje intervencije.
Naknadno sprovedene istrane radnje ukljuivale su forenziku procjenu medicinskih nalaza
u pogledu povreda koje su zadobili policajci i ispitivanje naelnika Uprave policije Podgorica
i nekoliko slubenika policije ukljuenih u intervenciju.
Od kraja 2007. godine nisu sprovoene dalje istrane radnje i sluaj je u toku pred
sudom. Treba pomenuti da istrane radnje nisu obuhvatile ispitivanje zatvorskih vlasti,
zaposlenih u Zatvoru i svih zatvorenika (i povrijeenih i onih koji su vidjeli intervenciju).
Nisu preduzeti neophodni koraci da se pribave interni nalozi koji se odnose na organizaciju
intervencije niti propitani vii slubenici iz Ministarstva unutranjih poslova koji su bili
ukljueni u njeno planiranje, kao ni policijski slubenici koji su sastavili zapisnik sa pretresa i
naknadnu rekonstrukciju dogaaja. Kao rezultat svega toga, istraga nije uspjela da utvrdi
slubena lica odgovorna za organizovanje i izvrenje operacije.

17

24. Antiteroristika operacija poznata kao Orlov let ukljuivala je 93 policijska

slubenika iz razliitih odsjeka Ministarstva unutranjih poslova, ukljuujuii specijale snage
i Upravu policije Podgorica (Centar bezbjednosti). Tokom operacije, nekoliko kua u
predgrau Podgorice, u Tuzima i Malesiji je pretreseno, a 14 lica je uhapeno15. Dotina lica
navode da su tokom operacije oni i lanovi njihovih porodica udarani pendrecima i izloeni
verbalnom zlostavljanju sa konotacijama ksenofobije. Bilo je i navoda o fizikom
zlostavljanju sa ciljem dobijanja priznanja vezano za period zadravanja u Upravi policije
Podgorica i drugim policijskim stanicama (npr. Cetinje) u koje su dotina lica kasnije
prebaena. Osim toga, navodi se da su pritvorena lica amarana, udarana pesnicama i drana
u bolnom poloaju u prostorijama za zadravanje Vieg suda u Podgorici i dok su prevoeni
radi istranih radnji 14./15. septembra 2006. godine.
Pomenute navode su neka od pritvorenih lica iznijela u vrijeme sovog prvog
pojavljivanja pred istranim sudijom Vieg suda u Podgorici i tokom naknadnih roita 11.,
12., 14. i 15. septembra 2006. godine. Nekolicina meu dotonim licima je imalo vidljive
povrede prilikom roita na sudu odranog 11. septembra 2006. godine i prilikom ljekarskog
pregleda kada su primljeni u Zatvor narednog dana. Povrede su unesene u zapisnik sa suda i
zatvorsku medicinsku dokumentaciju i potvrene naknadnim forenzikim pregledom; treba
pomenuti da mnoge od evidentiranih povreda ukazuju na udarce pendrekom16.
Navodi su praeni zvaninim prijavama od strane zastupnika pritvorenih lica pred
istranim sudijom i tuilatvom 14. septembra, 13. oktobra, 18. oktobra i 28. oktobra 2006.
godine. Pritvorena lica su naznaila da znaju imena nekih od policijskih slubenika
umijeanih u navodno zlostavljanje i da mogu da prepoznaju ostale i detaljno opisala njihov
izgled.
25. Tuilatvo je tek 15. juna i 28. juna 2007. godine (odnosno, 9 mjeseci nakon operacije)
trailo u pismenoj formi da kriminalistika policija izvri identifikaciju umijeanih policijskih
slubenika. Policija je te zahtjeve ignorisala17. Osim toga, nikakva radnja nije preduzeta po
dopisu predsjednika Vieg suda Podgorica, od 23. novembra 2006. godine, o svjedocima
zlostavljanja pritvorenih lica od strane policijskih slubenika i zatvorskih slubenika
zaduenih za pratnju u zgradi suda od 11. do 15. septembra 2006. godine.

15

Iako su neka dokumenta u koja je delegacija izvrila uvid upuivala na 14 uhapenih osumnjienih lica, drugi
izvori su ukazivali na drugaiji broj (17), a Specijalni tuilac za organizovani kriminal pominje 18 osumnjienih i
10 optuenih lica.
16
Kod osobe X vide se tamnocrveni hematomi (10-20 x 45cm), poloeni horizontalno i koji pokrivaju dvije
treine lijeve strane njegovih lea, hematom veliine 20 x 2,5 cm sa lijeve strane unutranje strane grudi,
hematom veliine 6 x 2,5 cm na lijevoj nadlaktici i dva tamnoplava hematoma veliine 6-8,5 x 2,5 cm sa lijeve
strane zadnjice. Osoba Y je imala 5 horizontalnih i 3 vertikalna hematoma na lijevoj nadlaktici (8-15 x 5 cm)i sa
zadnje strane grudi. Kao i hematom veliine 20 x 6 cm na lijevoj strani zadnjice. Kod osobe Z vidi se hematom
veliine 25 x 3 cm sa lijeve prednje strane grudi i hematom veliine 4 x 3 cm na lijevom obrazu.
17
Uprkos tome, tuilatvo se nije pozvalo na pravna sredstva koja postoje u zakonu, kao to je obavjetavanje
Vlade o nepostupanju policije po njihovom zahtjevu (lan 44 stav 4 ZKP-a) ili razmatranje pitanja krivine
odgovornosti za pomo uiniocima krivinog djela (lan 387 KZ-a).

18

Inicijalnu istragu je sprovelo Odjeljenje unutranje kontrole Uprave policije

Ministarstva unutranjih poslova i Komisija za profesionalno i ovjeno postupanje kaznenopopravnog sistema. Prva istraga je navela da su uoene povrede kod dotinih lica zadobijene
usljed njihovog otpora policiji. U tom kontekstu, policija je dostavila 11 izvjetaja o
korienju lisica i 2 o kmbinovanoj primjeni fizike sile i lisica; meutim, u izvjetajima se
ne upuuje na korienje pendreka niti nanoenje ikakvih povreda. Unutranja istraga koju je
sprovela Komisija za profesionalno i ovjeno postupanje zadovoljila se pribavljanjem
pisanih izjava lica da nemaju pritube na zatvorski sistem.
Iako daleko od toga da su istrane radnje iscrpljene (pogotovo to nije obavljena
identifikacija umijeanih policijskih slubenika i to nije utvreno nikakvo uvjerljivo
objanjenje zadobijenih povreda), dopisom od 21. juna 2008. godine tuilatvo je informisalo
Upravu policije o svojoj odluci da povue klasifikaciju djela poinjenih protiv pritvorenih
lica koja potpada pod lan 167 stav 3 KZ-a18. U dopisu stoji da krivino djelo obuhvata
nanoenje lakih tjelesnih povreda, pa stoga treba da podlijee hitnom postupku. ini se da
takva odluka nije u skladu sa evidentiranim povredama (pogledati fusnotu 16).
26. Pregled dva prethodno pomenuta sluaja od strane delegacije ukazuje na to da oni nisu
zadovoljili zahtjeve djelotvorne istrage kako je opisana u stavu 21. Prvo, istrage ne
zadovoljavaju kriterijume temeljnosti i sveobuhvatnosti, kao to se jasno vidi iz propusta da
se sprovede identifikacija umijeanih lica, da se ispitaju sve rtve navodnog zlostavljanja, kao
i svjedoci i da se duna panja posveti medicinskim nalazima koji su u skladu sa navodima o
zlostavljanju. Drugo, istrage nisu odmah pokrenute i nedostaje im ekspeditivnost. Tree,
vaea pravila istrage na hitan zahtjev tuilatva mogueg zlostavljaja od strane policije ne
osiguravaju uvijek odgovarajui nivo nezavisnosti (i institucionalne i praktine)19. etvrto,
nivo angaovanja navodnih rtava i njihovih zastupnika izaziva zabrinutost u pogledu
zadovoljenja zahtjeva za javnim nadzorom nad istranim i proceduralnim radnjama.
U svijetlu prethodno iznesenog, KPM preporuuje da se odmah preduzmu koraci
kako bi se osiguralo da sve istrage o sluajevima koji ukljuuju navode o zlostavljanju u
potpunosti ispunjavaju kriterijume djelotvorne istrage predviene Evropskim sudom
za ljudska prava. Komitet bi elio da bude informisan o ishodu dva sluaja iz stavova 23
i 24.
Dalje, Komitet poziva crnogorske vlasti da preduzmu korake kako bi javnosti
pruili informacije o ishodu istraga povodom pritubi zbog zlostavljanja od strane
policije kako bi se izbjeglo eventualno stvaranje percepcije o nekanjivosti.
1.
Neka pritvorena lica koja su tvrdila da se sa njima nedozvoljeno postupalo tokom
policijske intervencije u Pritvorskoj jedinici 1. septembra 2005. kazala su da su slubenici
policije koji su bili ukljueni u tu operaciju nosili maske. Uz to, lica koja su zadrana u
kontekstu operacije Orlov let kazala su da su pripadnici specijalnih snaga nosili maske.

18

Krivini postupak je otvoren u julu 2007. Godine vezano za nanoenje povreda ocu jednog od lica
pritvorenih tokom operacije. U tom sluaju, smatralo se da to djelo potpada pod lan 167 stavovi 2 i 3 KZ-a
(muenje i drugi vidovi zlostavljanja). U vrijeme posjete CPT-a, suenje je bilo u toku.
19
U skladu sa lanom 230 ZKP-a, prikupljanje obavjetenja i dokaza tokom inicijalne istrage povjerava se
policiji.

19

KPM se otro protivi praksi da pripadnici snaga za specijalne intervencije nose maske
dok sprovode operacije u okruenju ogranienja slobode; na ovakav se nain jasno moe
oteati identifikacija potencijalno osumnjienih lica ukoliko i kada doe do navoda o
zlostavljanju. to se tie specijalnih intervencija koje se sprovode izvan zatvorskog okruenja
u kontekstu antiteroristikih operacija, KPM prihvata da noenje maski moe biti
opravdano. Meutim, u svakom sluaju treba da postoji mogunost da se identitet pojedinih
slubenika kasnije utvrdi (na primjer, tako to e nositi neki poseban znak
prepoznavanja/identifikacioni broj na svojoj uniformi). KPM preporuuje da crnogorske
vlasti preduzmu neophodne mjere u svijetlu navedenih napomena. Ukoliko se za tim
ukae potreba, treba izmijeniti i dopuniti zakonske odredbe.
4. Mjere zatite od zlostavljanja prema licima lienim slobode
2.
U izvjetaju o posjeti 2004. godine, KPM detaljno je ispitao formalne mjere zatite od
zlostavljanja koje se nude licima tokom policijskog zadravanja, kao i njihovo funkcionisanje
u praksi. Komitet je poseban akcenat stavio na tri osnovna prava, tj. pravo zadranih lica da
obavijeste bliskog srodnika ili tree lice o svojoj situaciji, pravo na pristup braniocu, kao i
pravo na pristup ljekaru. Kao to je Komitet i istakao, ova prava treba da uivaju sve
kategorije lica od samog poetka lienja slobode (tj. od trenutka kada su dotina lica
obavezna da ostanu u policiji). Jednako je vano da lica tokom policijskog zadravanja budu
odmah obavijetena o svojim pravima, ukljuujui gore navedena prava, na jeziku koji
razumiju.
Zakonske odredbe koje se odnose na gore navedena prava praktino su neizmijenjena
od vremena posjete KPM Dravnoj zajednici Srbija i Crna Gora uprkos tome to je Zakon o
policiji usvojen 2005., a Ustav Crne Gore 2007. Posjetom od 2008. godine ustanovljeno je da
zakonske odredbe jo uvijek nisu u potpunosti usklaene sa standardima koje zagovara KPM
i da je njihovo sprovoenje u praksi jo uvijek daleko od eljenog.
29.
to se tie obavjetenja o policijskom pritvoru, na osnovu lana 29 Ustava, na
zahtjev lica lienog slobode, organ je duan da o lienju slobode odmah obavijesti lice koje
lieni slobode sam odredi. Ovaj princip javlja se i u lanovima 5(1), 231(8) i 234(6) ZKP.
Najvei broj pritvorenih lica koje su lanovi delegacije intervjuisali potvrdio je da im
je ponuena mogunost da o svom pritvaranju obavijeste bliskog srodnika ubrzo nakon
privoenja. Meutim, nekoliko pritvorenih lica alilo se da su njihovi srodnici obavijeteni o
njihovom pritvoru izvjesno vrijeme nakon to je dolo do pritvaranja. U tom kontekstu, treba
pomenuti da nedavno uvedeni formular od tri stranice (zapisnik o zadravanju lica lienog
slobode20) koji se popunjava za svako zadrano lice ne sadri odjeljak koji govori o
obavjetenju o policijskom pritvoru (takav odjeljak postoji jedino u formularu za strane
dravljanje).
KPM preporuuje preduzimanje daljih mjera kako bi se osiguralo da lica
zadrana u policiji u praksi uivaju pravo na obavjetenje o policijskom zadravanju
od samog poetka lienja slobode. U ovom kontekstu, ostvarivanje prava o obavjetenju
o policijskom zadravanju treba evidentirati u pismenoj formi.

20

Zapisnik o zadravanju lica lienog slobode (Obr-1).

20

30.
Pravo lica lienih slobode i zadranih u policiji da imaju pristup braniocu garantuje se
lanovima 29 i 37 Ustava, kao i u razliitim lanovima ZKP21. Pravo na pristup braniocu
ukljuuje i pravo da branilac bude prisutan tokom ispitivanja. Uz to, Zakon o pravnoj
pomoi, usvojen 2008. godine, predvia pravnu pomo svim licima koja policija privodi ili
zadrava.
lanovi delegacije uli su razna tumaenja postojeih zakonskih odredbi. Vii
policijski slubenici sa kojima se delegacija sastajala tvrdili su da se pravo na pristup
braniocu uiva od samog poetka lienja slobode, za sve kategorije lica. Meutim, neki
slubenici koji rade u lokalnim policijskim stanicama kazali su da lica koja se zadravaju
zbog prekraja i lica osumnjiena za krivina djela za koja je zaprijeena zatvorska kazna do
5 godina nemaju pristup braniocu po slubenoj dunosti tokom policijskog zadravanja od 48
sati.
U praksi, za relativno mali broj zadranih lica koje su lanovi delegacije intervjuisali
stekao se utisak da su zaista mogli da ostvare svoje pravo na pristup braniocu u skladu sa
zakonom. Nekoliko lica koja je policija privela kazala su da su otili u policijsku stanicu u
drutvu svog branioca, koji je imao pravo da prisustvuje ispitivanju. Za razliku od toga,
mnoga lica koja je policija zadrala kazala su da su se vidjeli sa braniocem tek drugog dana
policijskog pritvora ili prilikom odlaska na sud. Takoe je bilo navoda da braniocima nije
dozvoljeno da se sa svojim klijentima vide nasamo. Uz to, mnoga zadrana lica alila su se da
su njihovi zahtjevi da kontaktiraju svoje branioce bivali odbijeni i da je umjesto toga pozivan
branilac po slubenoj dunosti. lanovi delegacije razgovarali su sa jednim brojem lica
kojima je pomo pruao branilac po slubenoj dunosti i koji su se alili da dotini branioci
nisu bili djelotvorni niti pouzdani.
31.
Informacije prikupljene tokom posjete 2008. godine potvruju da je rizik od
zastraivanja i nedozvoljenog postupanja najvei u periodu neposredno nakon lienja
slobode. Upravo iz tog razloga mogunost da lica imaju djelotvoran pristup braniocu od
samog poetka policijskog zadravanja (tj. od momenta kada su obavezni da ostanu u
policiji) predstavlja osnovnu mjeru zatite od zlostavljanja. Postojanje ove mogunosti e ona
lica koja imaju namjeru da vre zlostavljanje odvraati od takvog injenja; uz to, prisustvo
branioca je u takvoj situaciji neophodno kako bi se preduzele neophodne radnje ukoliko
zaista doe do zlostavljanja. KPM prihvata injenicu da izuzetno moe biti potrebno da se na
izvjestan period odloi pristup zadranog lica odreenom braniocu kojeg to lice izabere.
Meutim, ovakva situacija ne bi trebalo da dovede do toga da pristup braniocu bude u
potpunosti uskraen tokom datog perioda. U takvim sluajevima, treba organizovati pristup
drugom, nezavisnom, braniocu kojem se moe vjerovati da nee ugroziti legitimne interese
istrage.
Pravo na pristup braniocu mora podrazumijevati i pravo da se nasamo razgovara sa
njim. Dotino lice bi, u principu, takoe trebalo da ima pravo da branilac prisustvuje tokom
svakog ispitivanja od strane policije. Naravno, ovo ne bi trebalo da sprijei policiju da
ispituje zadrano lice o neodlonim pitanjima, ak i u odsustvu branioca (koji moda nije
odmah dostupan), niti iskljui mogunost da se zamijeni branilac koji remeti valjano
sprovoenje ispitivanja.
21

lanovi 231(7) (8) i (9), u pogledu lica koja policija poziva, lan 234(7), u pogledu lica zadranih od strane
policije i lan 233(1), u pogledu lica privedenih pred istranog sudiju. Uz to, lan 5 obavezuje policiju da
obavijesti zadrana lica o njihovom pravu na branioca.

21

KPM apeluje na crnogorske vlasti da preduzmu mjere kako bi osigurali da lica u

policijskom pritvoru uivaju djelotvorno pravo na pristup braniocu (koje ukljuuje
pravo na povjerljiv razgovor sa braniocem, kao i pravo da branilac bude prisutan
tokom ispitivanja) od momenta kada su obavezni da ostanu u policiji. Ukoliko bude
neophodno, relevatne zakonske odredbe treba revidirati.
Komitet takoe preporuuje da se uine dalji napori kako bi se osiguralo da
sistem besplatne pravne pomoi za lica u policijskom pritvoru uspjeno funkcionie; to
bi trebalo raditi u saradnji sa odgovarajuim advokatskim komorama.
Uz to, policijskim slubenicima treba prenijeti jasnu poruku da treba da potuju
pravo zadranih lica da imaju branioca po svom izboru, to garantuje Ustav Crne Gore.
32.
U pogledu prava na pristup ljekaru, pozitivan pomak od posjete 2004. godine jeste
uvoenje formulara sa obavjetenjem o pravima, koji treba da se daje zadranim licima na
samom poetku policijskog zadravanja, s konkretnim upuivanjem na pravo da se zahtijeva
medicinska pomo od ljekara kog obezbjeuje policija ili ljekara po izboru datog lica. Dalje,
ve pomenuti zapisnik o zadravanju lica lienog slobode sadri i posebnu stavku koja se
tie obezbjeivanja medicinske pomoi. S druge strane, u mjeri u kojoj su lanovi delegacije
mogli da utvrde, jo uvijek nema konkretnih zakonskih odredbi kojima se garantuje pravo
lica u policijskom pritvoru na pristup ljekaru.
lanove delegacije su slubenici policijskih ustanova koje su posjetili obavijestili o
tome da deurni slubenik ocjenjuje zdravstveno stanje pritvorenog lica i da, ukoliko se
ocijeni potrebnim, odvodi to lice u lokalnu zdravstvenu ustanovu. Policijski slubenici su
takoe potvrdili da zadrana lica mogu da kontaktiraju ljekara po svom izboru, iako do
ovoga, kako se navodi, nikada nije dolo. Na osnovu pregledanja dokumentacije i razgovora
sa pritvorenim licima ustanovljeno je da je, u izvjesnim sluajevima, pruena ljekarska
pomo. S druge strane, nekoliko lica koje su lanovi delegacije intervjuisali u istranom
zatvoru tvrdilo je da im je odbijeno pruanje ljekarske pomoi za vrijeme policijskog
pritvora.
KPM ponavlja svoju preporuku da crnogorske vlasti usvoje konkretne zakonske
odredbe kojima se licima u policijskom pritvoru garantuje pravo na pristup ljekaru. Te
odredbe trebalo bi, izmeu ostalog, da predviaju da:
-

-zahtjev zadranog lica da posjeti ljekara treba odmah i neodlono

ispuniti; slubenici policije ne treba da kritiki ispituju takve zahtjeve;

-rezultate svakog ispitivanja, kao i sve relevantne izjave zadranih lica i

zakljuke ljekara, ljekar treba formalno da evidentira i dostavi
zadranom licu i njegovom braniocu.

33.
to se tie formulara s obavjetenjem o pravima, u stavu 32 ve je pomenuto
uvoenje formulara sa obavjetenjem o pravima, u kome se upuuje na prethodno pomenute
zatitne mjere od zlostavljanja. Meutim, nisu sve policijske stanice imale primjerke tog
formulara. Takoe treba konstatovati da se formular moe dobiti samo na crnogorskom,
engleskom i albanskom jeziku.

22

Neka od lica koje su lanovi delegacije intervjuisali kazali su da im nije dato

obavjetenje o pravima. Zapisnik o zadravanju lica lienog slobode ne sadri odjeljak u
kojem zadrano lice treba svojim potpisom da potvrdi da je dobilo obavjetenje. Meutim,
pregledanjem zapisnika lanovi delegacije su otkrili da je u nekoliko sluajeva ovaj
odjeljak ostao nepopunjen.
Poslije posjete, crnogorske vlasti su obavijestile KPM pismom od 14. novembra 2008.
da je u toku prevoenje formulara sa obavjetenjem o pravima na nekoliko drugih jezika
(njemaki, francuski i ruski). KPM pozdravlja napore crnogorskih vlasti da se unaprijedi
pruanje pisanih obavjetenja zadranim licima. Komitet ohrabruje vlasti da preduzmu
korake kako bi se osiguralo da se formular sa obavjetenjem o pravima sistematski daje
svim licima koje policija privede istog trenutka kada budu dovedeni u policijsku
stanicu, kao i da im se obavjetenje valjano objasni.
34.
lanovi delegacije su pregledanjem evidencije o policijskom zadravanju u
policijskim stanicama koje su posjetili ustanovili da nije ostvaren napredak u voenju
evidencije. Uvoenje prethodno pomenutog zapisnika o zadravanju lica lienog slobode, u
kojem se nalaze podaci o razliitim aspektima zadravanja (npr. vrijeme dolaska, transfera i
putanja; pruanje obavjetenja o pravima; ljekarska pomo; pritube, itd) predstavljaju
pozitivan pomak. Meutim, zapisnik o zadravanju koji su lanovi delegacije vidjeli nisu
uvijek bili popunjeni kako treba, odnosno neke stavke ostale su upranjene. Uz to, kao to je
ve istaknuto u stavu 29, zapisnik ne sadri odjeljak gdje se govori o obavjetenju o
policijskom zadravanju; a nema ni odjeljka o pristupu braniocu. KPM poziva crnogorske
vlasti da preduzmu dalje mjere kako bi se osiguralo da se sistematian standardizovan
zapisnik o kljunim elementima zadravanja (ukljuujui to da li je i kada ostvareno
pravo na pristup braniocu i na obavjetenje o policijskom zadravanju) vodi za svako
lice koje se nalazi u policijskom pritvoru.
35.
Mehanizmi za monitoring prostorija za policijski pritvor mogu znaajno da doprinesu
spreavanju zlostavljanja. U Crnoj Gori postoji sistem redovnih internih kontrola koje vri
Sektor interne kontrole Uprave policije. Nekoliko drugih organa takoe ima pravo da obie
prostorije za policijski pritvor (npr. Ombudsman, Savjet za civilnu kontrolu rada policije,
neke NVO); meutim, tokom posjete 2008. godine, pokazalo se da su obilasci radi
monitoringa od strane tih nezavisnih eksternih organa iz raznih razloga neredovni, ime se
ograniava njihov uticaj. KPM poziva crnogorske organe da dalje razvijaju sistem
obilazaka radi monitoringa policijskim ustanova od strane nezavisnih eksternih organa.
U ovom kontekstu, Komitet eli da naglasi da, kako bi bile potpuno uinkovite, obilasci
grupa za monitoring treba da budu este i nenajavljene. Uz to, organi za monitoring
treba da imaju ovlaenja da razgovaraju sa zadranim licima nasamo i da ispituju sva
pitanja koja se tiu postupanja prema njima (materijalne uslove zadravanja; zapisnike
o zadravanju i drugu dokumentaciju, ostvarivanja prava zadranog lica itd.)

23

5.

Uslovi policijskog zadravanja

36.
KPM eli da ponovo istakne kakve uslove treba ponuditi licima u policijskom
pritvoru.
Sve elije treba da budu iste i veliine koja odgovara broju lica za iji se smjetaj
koriste, kao i da imaju odgovorajue osvjetljenje (tj. dovoljno za itanje, ako se izuzme
vrijeme za spavanje) i mogunost provjetravanja; po mogunosti, elije treba da imaju pristup
prirodnoj svjetlosti. Uz to, elije treba da imaju komade namjetaja za odmor (npr.
privrenu stolicu ili klupu), dok lica koja moraju da prenoe u policijskom pritvoru treba da
dobiju ist duek i iste arave.
Lica zadrana u policiji treba da imaju mogunost da vre nudu na mjestu koje je
isto i koje potuje njihov dignitet, kao i da im se na odgovarajui nain obezbijedi
mogunost da se operu. Treba da imaju nesmetan pristup pijaoj vodi i da dobijaju hranu u
odgovarajue vrijeme, ukljuujui najmanje jedan potpuni obrok (tj. neto vie od sendvia)
svakog dana. Licima zadranim u policijskom pritvoru 24 sata ili due treba svakog dana
ponuditi mogunost fizike aktivnosti na otvorenom.
37.
Uslovi pritvora u policijskim elijama koje su lanovi KPM vidjeli 2008. godine ne
ispunjavaju mnoge od navedenih kriterijuma. Jedino policijska stanica u Kotoru, u kojoj su
prostorije za pritvor nedavno obnovljene, nudi generalno zadovoljavajue uslove za pritvor;
dodajmo i to da te dvije elije (od po 6 m2) nisu imale pristup dnevnoj svjetlosti. Renovirane
su i elije u policijskoj stanici Ulcinj. Tri elije (povrine izmeu 6 i 10 m2, sa drvenim
konstrukcijama za spavanje, ebadi, slavinama za vodu i sistemom provjetravanja); meutim,
vjetaka rasvjeta nije radila.
to se tie mogunosti odmora u policijskim prostorijama koje smo obili, uslovi
pritvora bili su veoma loi: elije su bile slabo osvijetljene, ako ne i potpuno mrane (npr.
dvije elije u Danilovgradu nisu imale prozore niti vjetaku rasvjetu), s loom ventilacijom,
bez grijanja i esto zaputene i prljave. Pritvorena lica obino nisu dobijala dueke, a ebad
koja su tu i tamo primijeena u elijama bila su prljava. Uz to, nije bilo zvona za pozivanje (s
izuzetkom dvije elije u suterenu u Budvi). Toaleti i sanitarni ureaji za kupanje bili su,
generalno govorei, u loem stanju. Iako je veina elija u policijskim stanicama u vrijeme
posjete bila prazna, pregledanje zapisnika o pritvoru pokazalo je da elije mogu biti prilino
pretrpane kada se vee grupe ljudi istovremeno nau u policijskom pritvoru.
Jedna od elija u Podgorici i dvije elije u Danilovgradu nisu imale nita od
namjetaja za odmor, pritvorena lica morala su da spavaju direktno na podu. Nakon posjete,
crnogorske vlasti obavijestile su KPM da su u dotinim elijama postavljene klupe i da
planiraju da kupe leajeve koji e biti privreni za pod.
38.
Najgori uslovi konstatovani su u beranskoj policijskoj stanici gdje su, pored ve
navedenih nedostataka, dvije elije u suterenu bile izuzetno prljave i neprijatnog mirisa i na
ijem podu su bili urin i gomile izmeta; lica koja su tamo nedavno boravila navodila su da im
nije bilo dozvoljeno da izau u toalet (u prostorijama za pritvor nije bilo toaleta). Poloaj
elija jedan sprat nie od sprata na kom se nalazi kancelarija deurnog i nepostojanje zvona
za pozivanje znae da je kontakt sa deurnim slubenikom praktino nemogu.

24

Kao to je primijeeno u stavu 6, lanovi delegacije pozvali su se na lan 8, stav 5,

Konvencije i odmah konstatovali opservaciju u vezi sa elijama u policijskoj stanici Berane.
Pismom od 14. novembra 2008., crnogorske vlasti su obavijestile KPM o mjerama koje su
preduzete kao odgovor na neposredne opservacije delegacije. Na dan 15. oktobra 2008.
godine, specijalizovana kompanija detaljno je preistila, obavila dezinfekciju i dezinsekciju
prostorija za policijski pritvor u Beranama. Konstatuje se da se sada garantuje pristup toaletu
tako to se prostorije za pritvor ee obilaze. Uz to, 2009. godine planira se postavljanje
interkoma, odnosno dugmeta za uzbunjivanje koje omoguava direktnu komunikaciju
izmeu pritvorenih lica i policijskih slubenika. Policijska stanica u Beranama takoe je
stavljena na listu prioriteta u okviru plana za rekonstrukciju policijskih elija u Crnoj Gori.
39.
Policijski slubenici potvrdili su da se licima u pritvoru daje hrana tri puta dnevno.
Meutim, najvei broj lica sa kojima je delegacija razgovarala kazala su da je jedina hrana
koju su dobijali tokom policijskog pritvora bila ona koju su im donijeli roaci.
Dokumentacija koja se vodi u policijskim stanicama nije pomogla da se pitanje
obezbjeivanja hrane osvijetli.
U pismu od 14. novembra 2008., crnogorske vlasti su konstatovale da se licima u
policijskom pritvoru daju obroci u redovnim intervalima bilo iz policijske kantine bilo
kupljeni u lokalnim radnjama, kao i da se fakture za hranu jednom mjeseno alju u Upravu
policije.
40.
Na kraju posjete 2008. godine, delegacija KPM apelovala je na crnogorske vlasti da
sprovedu program obnove svih policijskih elija u Crnoj Gori kako bi se one dovele do nivoa
potovanja standarda KPM i prethodno navedenih preporuka. U pismima od 14. novembra
2008. i 6. februara 2009. godine, vlasti su dostavile detaljne informacije o koracima koji su
ve preduzeti ili se planiraju kako bi se poboljali uslovi pritvora u policijskim stanicama.
U maju 2008. godine, preduzeta je temeljna rekonstrukcija elija u Baru, Cetinju,
Herceg Novom, Kotoru, Tivtu i Ulcinju u skladu sa zvaninim propisima o uslovima u
mjestima za pritvor22. U junu 2008. godine, izabran je izvoa radova za obnovu elija u
preostalim policijskim odjeljenjima i stanicama (ukljuujui one u Bijelom Polju, Beranama,
Budvi i Danilovradu). Meutim, jedan od uesnika na tenderu uloio je albu, ime se
postupak izbora produava. Komisija za kontrolu javnih nabavki konano je izabrala
izvoaa u septembru 2008. godine i do kraja 2008. zavrena je obnova prostorija za
policijski pritvor u 17 policijskih ustanova (ukljuujui one u Beranama, Bijelom Polju,
Budvi, Danilovgradu i Podgorici). Radovi su obuhvatili poboljanje pristupa dnevnoj
svjetlosti i ventilaciji u elijama, postavljanje leajeva i sanitarnih ureaja, kao i
obezbjeivanje pijae vode u elijama. Uz to, tokom 2009. godine planira se poveanje broja
elija u policijskoj stanici u Baru, gradnja nove zgrade za policijsku stanicu Podgorica, bolje
obezbjeivanje leajeva za pritvorena lica i postavljenje stolova i stolica u elijama koji bi
bili privreni za pod. Postoji i program za ugradnju video nadzora i zvona za poziv u
policijskim stanicama, koji bi trebalo da obuhvati sva policijska odjeljenja i stanice do
sredine 2009. godine.

22

Pravilnik o zahtjevima koje moraju ispunjavati prostorije za pritvor lica lienih slobode, Slubeni list br.
57/06.

25

KPM primjeuje mjere koje su ve preduzete ili ije preduzimanje planiraju

crnogorske vlasti kako bi se poboljali uslovi pritvora u policijskim elijama. U okviru tih
napora, Komitet preporuuje da se kao prioritetne preduzmu sljedee mjere:
-

policijske ustanove opremiti dovoljnim brojem elija razumne veliine za

planirani broj korisnika;

obezbijediti odgovarajuu rasvjetu u eliji (pristup

svjetlosti/vjetakom osvjetljenju), ventilaciji i grijanju;

sve elije opremiti namjetajem za odmor (npr. leajem ili konstrukcijom

za spavanje), a lica koja se zadravaju preko noi treba da dobiju ist
duek i ebad;

hranu, ukljuujui makar jedan cjeloviti obrok, ponuditi u

odgovarajuim intervalima pritvorenim licima; ovo podrazumijeva da
policijske ustanove treba da dobiju odreen budet u ove svrhe, kao i da
treba uvesti sistem za evidentiranje dostave hrane;

toalet i sanitarne ureaje za kupanje treba odravati u dobrom stanju, a

pritvorena lica treba da imaju nesmetan pristup.

dnevnoj

B. Zatvorske ustanove
1.

Preliminarne napomene

41.
Zatvorski sistem Crne Gore, kojim upravlja dravni Zavod za izvrenje krivinih
sankcija, ima etiri ustanove i sve su posjetili lanovi Delegacije tokom posjete 2008. godine.
Tri ustanove - Kazneno-popravni dom23, Istrani zatvor i Specijalna zatvorska bolnica nalaze se u okolini Podgorice, u Spuu, i prethodno ih je ve posjetio KPM 2004. godine.
etvrta ustanova, Zatvor u Bijelom Polju, delegacija KPM prvi put je posjetila 2008.
42.
U vrijeme posjete 2008. godine, ukupan broj zatvorenika u Crnoj Gori bio je negdje
oko 1.050, ukljuujui 30 ena i 4 maloljetna lica. Vie od polovine lica nalazilo se u
istranom zatvoru. Populacija osuenih lica manje vie je nepromijenjena, dok se broj lica u
istrazi od 2004. godine poveao 40%, usljed ega je dolo do ozbiljnog pretrpavanja. Stanje
je dodatno pogorano duim vremenskim periodom tokom kog se lica mogu drati u
istranom zatvoru24. Prenatrpanost negativno utie na sve aspekte ivota u zatvorima
(materijalne uslove pritvora, obezbjeivanje aktivnosti, pristup ljekarskoj pomoi, itd.).

23
24

Institution for sentenced prisoners.

Pogledati stavove 253 do 296 KPM/Inf (2006)18.

26

Crnogorske vlasti obavijestile su delegaciju KPM o raznim mjerama koje su

osmiljene kako bi se neto preduzelo u vezi s problemom pretrpanosti. Akcioni plan za
razvoj zatvorskog sistema usvojen je 2007. u okviru nacionalne Strategije reforme pravosua
(2007-2012). Ovaj plan podrazumijeva izgradnju nove zatvorske ustanove u Bijelom Polju
(sa 200 mjesta) i Kotoru (za 150 mjesta). Projekat je ve izraen, gradnja bi trebalo da pone
do kraja 2008. godine, a otvaranje novih ustanova planira se do kraja 2009. Uz to, oekuje se
da e se rekontrukcijom poluotvorenog odjeljenja Kazneno-popravnog doma obezbijediti
smjetaj za 80 lica u istranom zatvoru do kraja 2008. godine.
Meutim, dravni Zavod za izvrenje krivinih sankcija priznao je da nije u stanju da
samostalno rijei problem prenatrpanosti uprkos svim naporima da se situacija popravi
izgradnjom novih zatvora i rekonstrukcijom postojeih objekata. Sagovornici lanova
delegacije generalno su se sloili da je postojea duina sudskog postupka u krivinim
predmetima, u kombinaciji sa rjeom primjenom alternativnih preventivnih mjera (npr.
kaucije), razlog to je broj lica u istranom zatvoru u odnosu na ukupnu zatvorsku populaciji
veliki, kao i za prenatrpanost. Zakon o zatiti prava na suenje u razumnom roku, usvojen u
novembru 200725 s ciljem da se obezbijedi djelotvoran pravni lijek za bre odvijanje sudskih
postupaka i mogunost obraanja radi zatite u sluaju krenja prava, do sada nije dao
oekivane rezultate.
43.
Kao to je KPM ve istakao u izvjetaju o posjeti 2004. godine, obezbjeivanjem
dodatnog smjetaja nee se uvijek obezbijediti i trajno rjeavanje problema prenatrpanosti. I
zaista, u nekoliko evropskih zemalja krenulo se sa ekstenzivnim programima izgradnje
zatvora da bi se na kraju ustanovilo da zajedno sa rastom smjetajnih kapaciteta raste i
zatvorska populacija. Za razliku od toga, politike kojima se ograniava ili modulira broj lica
koji se alje u zatvor u nekim su zemljama dovele do znaajnog doprinosa odravanju broja
zatvorske populacije na nivou kojim se moe valjano upravljati.
Iz ovoga proizilazi da e za djelovanje na sami korjen problema prenatrpanosti
zatvora biti neophodno da se ponovo razmotre postojei zakoni i praksa u odnosu na zatvor u
oekivanju suenja. Posebno, treba preduzeti korake kako bi se osiguralo da se preventivne
mjere boravka u istranom zatvoru primjenjuju samo na lica suoena sa krivinim optubama
samo kada je to zaista neophodno. Uz to, od sutinskog je znaaja da svako lice koje se nalazi
u istranom zatvoru ne treba da bude pod tom mjerom due nego to je to apsolutno
neophodno. KPM razumije da postoje planovi da se izmijeni ZKP u odnosu na zatvor u
pretkrivinom postupku. Komitet preporuuje da se razmatranje ovih predloga smatra
prioritetom sa ciljem da se skrati duina sudskih postupaka u krivinim predmetima i
da se detaljnije propiu okolnosti u kojima se moe ostvariti pristup preventivnoj mjeri
boravka u istranom zatvoru.
U svojim naporima da se izbore sa problemom prenatrpanosti zatvora,
crnogorske vlasti treba da se rukovode Preporukom br. (99)22 Komiteta ministara
Savjeta Evrope o prenatrpanosti zatvora i porastu zatvorske populacije, Preporukom
br. (2000)22 o unapreenju primjene evropskih pravila o kaznama i mjerama u
zajednici, Preporukom br. (2003)22 o uslovnom otpustu i Preporukom br. (2006)13 o
primjeni mjere boravka u istranom zatvoru, uslovima u kojima se boravak u
istranom zatvoru sprovodi i obezbjeivanju mjera zatite od zlostavljanja.
25

U Istranom zatvoru u Podgorici, 60 zatvorenika provelo je vie od godinu dana u istrazi, ukljuujui i jedno
lice koje je u istrazi provelo 9 godina, kao i 3 lica koja su u istrazi po 5 godina. U Zatvoru u Bijelom Polju, 8 od
77 lica koje eka na suenje provelo je 5 i vie godina u istrazi.

27

Uz to, treba uiniti napore da se unaprijedi obuka za sudije i tuioce sa ciljem

promovisanja primjene mjera koje su alternativne zatvorskoj mjeri.
44.
Kao to je ve navedeno, u vrijeme posjete 2008. godine, u zatvorskom sistemu u
zemlji nalazila su se samo 4 maloljetna lica (2 u Pritvorskoj jedinici u Podgorici, 1 u
Kazneno-popravnom domu i 1 u Zatvoru Bijelo Polje). Boravili su u istim elijama zajedno
sa odraslim licima, kako je reeno, na zahtjev maloljetnih lica, kako bi izbjegli izolaciju. Iako
zakoni Crne Gore u principu predviaju odvojen smjetaj za maloljetna lica i odrasle osobe u
zatvorima, mogu se napraviti i izuzeci od ovog pravila: na osnovu lana 489(2) ZKP, sudije
imaju ovlaenja da maloljetna lica smjetaju zajedno sa odraslima koji nee imati tetan
uticaj na njih.
Kazneno-popravni dom u Podgorici ima novosagraenu jedinicu namijenjenu
maloljetnim licima, meutim, u vrijeme posjete 2008. godine, ova jedinica bila je prazna.
Delegacija je obavijetena da e se tek odluivati o budunosti jedinice za maloljetna lica s
obzirom na to da su rijetki sluajevi da maloljetna lica izdravaju zatvorsku kaznu.
Opte je pravilo da maloljetna lica treba da budu liena slobode samo kao posljednje
sredstvo i na najkrai mogui vremenski period. Po miljenju KPM, ukoliko se, u izuzetnim
okolnostima, maloljetna lica dre u nekoj ustanovi namijenjenoj odraslima, ona moraju biti
smjetena odvojeno od odraslih, u zasebnoj jedinici posebno ureenoj za lica njihove dobi,
koja omoguava reim prilagoen njihovim potrebama i zapoljava osoblje obueno za rad sa
maloljetnicima. Komitet smatra da smjetanje maloljetnih zatvorenika zajedno sa odraslim
zatvorenicima nosi sobom takve rizike da to uopte ne treba da se deava. Imajui na umu
mali broj maloljetnih zatvorenika u Crnoj Gori, moe se organizovati zajedniki smjetaj za
maloljetna lica u istranom zatvoru i zatvoru u jednoj specijalizovanoj jedinici za maloljetna
lica; to bi bilo bolje rjeenje od rjeenja da se mijeaju maloljetna i odrasla lica. Ukoliko
postoji samo jedno maloljetno lice bilo kog pola, kako bi se izbjegla izolacija, on/ona trebalo
bi da imaju mogunost da uestvuju u aktivnostima izvan elije zajedno sa odraslima, pod
nadzorom slubenika i ne treba ih ostavljati zakljuane u eliji tokom dueg vremenskog
perioda. KPM preporuuje crnogorskim vlastima da preduzmu korake u svijetlu
navedenih napomena.
2.

Zlostavljanje

45.
Delegacija nije ula optube za fiziko zlostavljanje od strane zaposlenih u Zatvoru
Bijelo Polje. Ovo pozitivno govori o zaposlenima u ovoj ustanovi. Dalje, nisu primljene
optube za zlostavljanje u Kazneno-popravnom domu u Podgorici, gdje su se mnogi
zatvorenici povoljno izraavali o slubenicima i konstatovali da se njihov stav poboljao od
postavljenja novog menadmenta.
Meutim, u Istranom zatvoru u Podgorici delegacija je primila nekoliko optubi za
fiziko zlostavljanje od strane zaposlenih. Navodi su se odnosili na udarce nogom, udarce
rukom, amare i udarce palicom, nekada i nakon to su dotinom zatvoreniku stavljene lisice.
U nekim sluajevima, u medicinskoj dokumentaciji zatvorenika bile su evidentirane povrede
koje su odgovarale optubama za zlostavljanje. Uz to, ule su se i pritube na verbalno
zlostavljanje od strane slubenika zatvora.

28

KPM preporuuje da se zaposlenima u Istranom zatvoru u Podgorici prenese

jasna poruka da fiziko zlostavljanje i verbalno zlostavljanje zatvorenika nije
prihvaeno i da e se na takve sluajeve strogo reagovati.
46.
Treba posebno pomenuti jedan nedavni sluaj navodnog fizikog zlostavljanja od
strane slubenika u Istranom zatvoru u Podgorici. Kada su je lanovi delegacije intervjuisali,
dotina zatvorenica je tvrdila da je 5. septembra 2008. godine slubenica zatvora odvela na
razgovor kod direktora te ustanove. Tokom sastanka, navodno je dolo do razmjene verbalnih
uvreda izmeu slubenice i zatvorenice, nakon ega je slubenica navodno dva puta
oamarila zatvorenicu, a zatvorenica joj se osvetila udarcem u nos. Zatvorenica je tvrdila da
su joj nakon toga stavljene lisice iza lea i da je odvedena u samicu gdje su je tukle dvije
zatvorske slubenice (od kojih je jedna bila slubenica koju je udarila u nos). Reeno je da se
zlostavljanje sastojalo od ponovljenih udaraca rukom i nogom i udaraca palicom, posebno po
nogama, rukama i leima zatvorenice. Zatvorenica je navela da je u samici bila 5 dana;
tokom tog perioda, ona je navodno spavala na prljavim duecima postavljenim na pod.
Fizike tragove konzistentne sa navodima i, naroito, karakteristine znakove udaraca
palicom, konstatovao je opservacijom jedan od ljekara u delegaciji nakon pregleda dotine
zatvorenice: modrice na lijevoj ruci sa abrazijama smee boje; mnogo plavo-ljubiastih
hematoma na obje noge, sa neto jo prisutnog otoka; modrice u vidu traka na desnoj butini i
u predjelu bubrega leno; pravolinijske modrice na rukama. Medicinska evidencija u zatvoru
sadravala je detaljan opis povreda koje je konstatovao zatvorski ljekar koji je pregledao
zatvorenicu 5. septembra 2008; meutim, nisu pominjani navodi zatvorenice o uzroku tih
povreda26.
Tokom posjete Istranom zatvoru u Podgorici, lanovi delegacije analizirali su
dostupnu dokumentaciju koja se tie dotine zatvorenice. Evidencija sadri pismene izjave
direktora, zatvorske slubenice ukljuene u incident i tri druga slubenika koji su
prisustvovali dogaaju. Izjave se odnose na to kako su zatvorenici stavljene lisice i kako je
odvedena u samicu, ali nema pomena o fizikoj sili ili palicama. Prvog dana nakon incidenta,
zatvorenica je kanjena disciplinskom izolacijom u trajanju od 10 dana (od kojih je navodno
odsluila samo 4).
Nakon pritubi koje je predala majka zatvorenice 13. septembra 2008, otvorena je
preliminarna istraga o navodnom zlostavljanju od strane zatvorskih slubenika27. Tokom
posjete KPM Crnoj Gori, dotinu zatvorenicu je navodno pregledao sudski vjetak
medicinske struke koga su postavili sud i tuilac.
KPM preporuuje da se nadleni organi postaraju da se sprovede djelotvorna
istraga u vezi sa navedenim sluajem28. Komitet bi elio da u dogledno vrijeme dobije
informacije o ishodu ove istrage.
26

U zapisu se kae: 5/9/08: Pregledana zbog povreda. Lijeva podlaktica - crvenilo u vidu trake, koso, blizu
lanka 6x2,5cm. Lijeva podlaktica sa zadnje strane - 2 crvene trake, oblika 8-10x3cm. Desna nadlaktica - crvena
linija, koso, otprilike 10x3cm. Grudni ko sa zadnje strane - 3 crvene trake, 1 u blizini ramene lopatice, 1 ispod
lijeve lopatice, 1 iznad lijeve butine, 6-12x3cm, sve poduno. Spoljanja strana desne butine, vidljive modrice,
hematomi, nejasnih ivica, tamno plave boje u obliku trougla 15x10cm. Spoljanja strana lijeve butine, lijevo
glutei, 3 crvene trake, koso, 6-10x3cm. Dijagnoza: erythema mechanicum, antebrachia, viestruke modrice,
hematomi.
27
Uz to, pokrenut je krivini postupak protiv zatvorenice zbog napada na slubenika zatvora.
28
Pogledati u stavu 21 kriterijume djelotvorne istrage.

29

47.
U svakom zatvorskom sistemu, slubenici zatvora povremeno mogu biti primorani da
koriste silu kako bi kontrolisali nasilne i/ili nepokorne zatvorenike. Ovo su oigledno
visokorizine situacije u pogledu mogueg zlostavljanja zatvorenika, te stoga zahtijevaju
posebne zatitne mjere. Posebno, neophodno je evidentiranje svake situacije kada se protiv
zatvorenika posegne sa sredstvima sile, pri emu se mora navesti tano vrijeme i trajanje
njihove primjene. Zatvorenik nad kojim je primijenjeno bilo koje sredstvo sile treba da ima
pravo da bude odmah pregledan i, ukoliko je potrebno, primi ljekarsku pomo. Rezultati
pregleda (ukljuujui sve relevantne izjave koje da zatvorenik, kao i zakljuke ljekara) treba
formalno evidentirati i uiniti dostupnim zatvoreniku, koji bi uz to trebalo da ima pravo da,
ukoliko eli, bude pregledan od strane sudskog vjetaka medicinske struke. Dalje, sredstva
sile nikada ne treba primjenjivati kao kaznu.
KPM preporuuje da crnogorske vlasti preduzmu korake kako bi praksu
uskladili sa gore navedenim sugestijama. U ovom kontekstu, vano je osigurati da
tuioci budu sistematski obavjetavani o svakoj primjeni sile od strane zatvorskih
slubenika, kao i da budu posebno paljivi prilikom ispitivanja takvih sluajeva.
Dalje, zatvorske slubenike treba podsjetiti da sila koja se koristi kako bi se
kontrolisali nasilni i/ili nepokorni zatvorenici treba da se primjenjuje samo u mjeri
kojoj je to neophodno i da od momenta kada se ponovo uspostavi kontrola nad
zatvorenicima nema vie nikakvog opravdanja za dalje nanoenje udaraca.
48.
U Zatvoru Bijelo Polje, delegacija je primijetila da neki od slubenika u pritvorskom
dijelu nose palice sasvim otvoreno u objektima za smjetaj zatvorenika. KPM bi elio da
istakne da u interesu promovisanja pozitivnih odnosa izmeu slubenika i zatvorenika,
zatvorski slubenici nikada ne bi trebalo da u objektima za pritvor nose palice tako da su one
vidljive. KPM preporuuje da, ukoliko se smatra da je neophodno da slubenici nose
palice, palice budu skrivene od pogleda.
49. Na jednom optijem planu, a kako bi stekli jasniju sliku o stanju u pogledu tretmana
zatvorenika od strane zatvorskih slubenika, KPM bi elio da dobije sljedee informacije
za 2007. i 2008. godinu:
-

broj albi na zlostavljanje uloenih protiv zatvorskih slubenika;

informacija o ishodu takvih albi, ukljuujui eventualno izreene disciplinske

i/ili krivine sankcije.

50.
Tokom posjete 2008. godine, delegacija KPM ula je nekoliko navoda o nasilju meu
zatvorenicima. U nekoliko sluajeva, medicinski dokazi koji odgovaraju takvim navodima
primijeeni su u dokumentaciji zatvora koje smo obili. Zatvorske vlasti priznale su da
povremeno ima sluajeva nasilja meu zatvorenicima i kazale da se trude da preduzmu
neophodne preventivne mjere (ukljuujui odvajanje moguih poinilaca ili rtava). KPM
poziva crnogorske vlasti da izrade strategiju sa ciljem spreavanja nasilja meu
zatvorenicima.

30

3.

Uslovi ogranienja slobode

a.

Kazneno-popravni dom, Podgorica

51.
U Kazneno-popravnom domu, s zvaninim kapacitetom od 56629 mjesta, prvog dana
posjete bilo je 267 zatvorenika mukog pola (ukljuujui jedno maloljetno lice) u zatvorenom
odjeljenju i 76 i poluotvorenom odjeljenju. Uz to, 9 osuenih zatvorenica nalazilo se u
enskom odjeljenju.
Naknadnom posjetom je otkriveno da je od 2004. godine dolo do nekoliko pozitivnih
pomaka. Delegacija je impresionirana radovima na rekonstrukciji zatvorenog odjeljenja.
Jedinice B, C i D potpuno su transformisane, a sagraena je i nova disciplinska jedinica.
Samo jedinica A jo nije renovirana i djelimino je ispranjena u oekivanju radova.
U obnovljenim jedinicama, spavaone velikog kapaciteta pretvorene su u 4-krevetne
elije (povrine nekih 16m2), opremljene potpuno odvojenim dodatkom sa sanitarnim
vorom. Prozori na elijama prekriveni su providnim panoima koji omoguavaju dovoljan
pristup prirodnom svijetlu; elije imaju i vjetako osvjetljenje, ventilaciju i grijanje. Na
svakom spratu postoji kupaona koju zatvorenici mogu koristiti dva puta nedjeljno, kao i
zajednika prostorija sa TV, poretom i friiderom. Sve prostorije su iste i odravaju se u
dobrom stanju.
Uz to, izgradnja novih blokova za smjetaj upravo je zavrena: jedan je namijenjen
enama, maloljetnim licima i stranim dravljanima (svaka kategorija ima zasebnu jedinicu), a
drugi blok planiran je za premjetaj poluotvorenog odjeljenja. Delegacija je vidjela elije u
prvom bloku namijenjene za 4 lica, povrine 16m2 (ukljuujui dodatak sa sanitarnim
vorom); uslovi u elijama bili su veoma dobrog standarda.
Ostale primjetne promjene ticale su se izgradnje vodovoda u okviru ustanove i
otvaranje zatvorske prodavnice u kojoj zatvorenici mogu kupovati hranu.
52.
to se tie aktivnosti, pozitivno je to to osuena lica tokom dana imaju reim
otvorenih vrata. Stolarska i bravarska radionica ponovo su otvorene od 2004. Meutim, iako
svih 76 zatvorenika u poluzatvorenom odjeljenju radi, u zatvorenom odjeljenju radi samo 21
lice; svakako se moraju preduzeti koraci kako bi se poveao broj osuenih lica koji rade.
Delegacija je obavijetena o planovima da se obnovi vie radionica (s ciljem da se radno
angauje do 80% lica), proiri farma u krugu ustanove i izgradi staklena bata za uzgajanje
povra, otvori kompjuterska sala i nova teretana.
Aktivnosti na otvorenom po jedan sat dnevno omoguava nekoliko dvorita na terenu
zatvora, gdje postoji i jedan koarkaki teren. Meutim, dvorita nemaju nikakvo sklonite od
nepovoljnih vremenskih uslova.
53.
Prvog dana posjete delegacije, zatvorenice su bile smjetene u istom odjeljenju kao i
2004. Meutim, kada se delegacija vratila u ustanovu 21. septembra 2008, ve su se bile
preselile u novi smjetajni blok koji se pominje u stavu 51. Iako su ovako materijalni uslovi
poboljani, zatvorenice su izrazile zabrinutost u pogledu reima u novom bloku, naroito u

29

U ovaj broj ne ulaze dva novosagraena objekta za smjetaj i Specijalna zatvorska bolnica.

31

vezi sa mogunou druenja i pristupa terenu za aktivnosti na otvorenom. to se tie

mogunosti za rad za zatvorenice, ostale su nepromijenjene od izvjetaja o posjeti 200430.
54.
KPM pozdravlja znaajne napore koji su doveli do pozitivnih promjena u Kaznenopopravnom domu za osuena lica u Podgorici i preporuuje preduzimanje sljedeih
koraka kako bi se:
-

nastavilo sa programom obnove, naroito bloka A;

uvelo vie raznovrsnih aktivnosti kako za mukarce tako za ene i angaovao

vei broj zatvorenika u radu u drugim smislenim aktivnostima; u ovom
kontekstu, treba uiniti napore da se obnove sve radionice, to treba da je
prioritet, kao i da se obezbijede programi edukacije i kursevi strunog
obrazovanja.

Komitet bi takoe elio da zna kada su poela da se koriste dva nova objekta za
smjetaj, kao i da dobije detaljne informacije o reimu koji se primjenjuje u novom
odjeljenju za ene.
b.

Istrani zatvor, Podgorica

55.
Materijalni uslovi u Istranom zatvoru u Podgorici pogorani su zbog zabrinjavajue
velikog stepena prenatrpanosti. U vrijeme posjete, u ustanovi je bilo 512 zatvorenika, dok je
njen slubeni kapacitet 320. Poreenja radi, elija povrine 28.2 sa 15 mjesta za spavanje (u
vidu 5 trospratnih leajeva) koristi 21 zatvorenik. U mnogim elijama, zatvorenici su morali
da spavaju na duecima ili ponekad samo na presavijenoj ebadi direktno na podu. Uz to,
posteljina je esto bila istroena ili je nije ni bilo. Veina elija zaguljive su i vlane, uprkos
velikim prozorima (odvojenim od ostatka elije pregraenim dijelom koji se koristi za
uvanje hrane i suenje oprane garderobe) i klima ureaju. Zatvorenici su odnosili obroke u
elije, ali nije bilo dovoljno mjesta da svi sjednu.
56.
Prvog dana posjete lanova delegacije, ene u istranom zatvoru nalazile su se u istim
pretrpanim, zaputenim i nehigijenskim elijama kao i 200431. Nakon opservacija delegacije,
dok je posjeta KPM jo bila u toku, ova lica su preseljena u novosagraenu zgradu iz stava
51, koja nudi veoma dobre uslove za pritvor. KPM pozdravlja ovako brzu reakciju.
Istovremeno, strani dravljani meu zatvorenicima preseljeni su u elije u kojima su
prethodno bile ene u istrazi, to je dovelo do drastinog pogoranja uslova tokom boravka u
istranom zatvoru (npr. 20 zatvorenika boravilo je u eliji povrine nekih 18 m2 i s 13 mjesta
za spavanje).
57.
Jako loi materijalni uslovi prethodno opisani bili su dodatno pogorani injenicom da
su lica u istrazi po 23 i vie sati dnevno ostajala u svojim elijama, a u nekim sluajevima i
po nekoliko godina (vidi stav 42). Jedina aktivnost koja se odvija van elije jeste etnja na
otvorenom dva puta po 30 minuta (meutim, petkom se navodno ne moe upranjavati
fizika aktivnost). Ostatak vremena zatvorenici ostaju u svojim elijama bez ikakve
aktivnosti, jedini oblik razonode jesu igre na stolu, sluanje radija i gledanje TV.
30
31

Radi se o radionici za sortiranje jaja i ivaoj maini.

Vidi stav 272 KPM/Inf (2006)18.

32

Po miljenju KPM, polazna osnova za osmiljavanje reima za lica u istranom

zatvoru mora biti pretpostavka nevinosti i princip da zatvorenici ne treba da budu predmet
veih ogranienja nego to je to apsolutno neophodno kako bi se obezbijedila sigurnost u
ograniavanju njihove slobode i interesi pravde. Sva ogranienja treba da budu svedena na
minimum i da se primjenjuju to je krae mogue. Trenutno nepostojanje konstruktivnih
aktivnosti za lica u istranom zatvoru pogorava njihov doivljaj istrage i ini ga takvim da u
veoj mjeri kanjava nego to je to reim za osuena lica. KPM uvia da obezbjeivanje
organizovanih aktivnosti u istranom zatvoru, gdje se lica vjerovatno esto mijenjaju,
predstavlja poseban izazov; meutim, nije prihvatljivo prepustiti zatvorenike samima sebi
mjesecima - ak, ponekad, i godinama. Svi zatvorenici (ukljuujui one u istrazi) treba da
znaajan dio vremena provedu izvan elija angaovani u smislenim aktivnostima razliite
vrste (rad, edukacija, sport, rekreacija/druenje, itd).
58.

KPM preporuuje da crnogorske vlasti preduzmu korake kako bi se:

-

znaajno smanjio broj korisnika po eliji u Istranom zatvoru u

Podgorici, cilj treba da bude potovanje standarda od 4 m2 prostora po
zatvoreniku;

obezbijedilo da svaki zatvorenik ima krevet i odgovarajuu posteljinu;

preduzela dalja obnova elija;

obezbijedilo da sva lica u istranom zatvoru imaju mogunost da

upranjavaju fizike aktivnosti na otvorenom svakog dana najmanje sat
vremena;

revidirao reim za lica u istrazi, u svijetlu napomena iz stava 57; ako

bude potrebno, treba uraditi izmjene i dopune zakona.

c. Zatvor Bijelo Polje

59.
Zvaninog kapaciteta od 150 mjesta, Zatvor Bijelo Polje je u vrijeme posjete imao
122 zatvorenika (77 u pritvoru i 47 na sluenju kratkih vremenskih kazni). Meu zatvorskom
populacijom bile su dvije ene i jedno maloljetno lice.
Ustanova je sagraena 1950. godine i njeno stanje se vremenom znaajno pogoralo.
Prenatrpanost je prisutna u elijama, kako onim u istrazi tako i onim za osuena lica (npr. 13
zatvorenika u eliji od 30m2), a primijeeni su i drugi nedostaci (npr. lo pristup prirodnoj
svjetlosti i vjetakom osvjetljenju u elijama, nedovoljno grijanje, zaputeni toalet i kupaone
u dijelu za osuena lica, nedostatak posteljine, sredstava za linu higijenu, itd). Nema potrebe
da se posebno komentariu materijalni uslovi u Zatvoru Bijelo Polje, s obzirom na to da je
ve donesena odluka da se izgradi novi zatvor do kraja 2009 (vidi stav 42).

33

KPM vjeruje da e crnogorske vlasti uraditi sve to je u njihovoj moi da

obezbijede da se gradnja novog zatvora u Bijelom Polju zavri na vrijeme. U
meuvremenu, Komitet preporuuje da se hitno preduzmu koraci kako bi se:
-

popravilo stanje s toaletima i kupaonama za osuena lica;

osiguralo da se sve elije imaju odgovarajue grijanje u sezoni grijanja;

obezbijedi novim zatvorenicima posteljina i lina sredstva za higijenu.

60.
to se tie aktivnosti, dobro je to to osuena lica imaju tokom dana reim otvorenih
vrata. Meutim, samo 10 lica ima posla. Od sutinskog je znaaja da novi zatvor u
Bijelom Polju ima radionice, objekte za sportske aktivnosti, odgovarajuu biblioteku i
druge mogunosti za smislene aktivnosti.
Slino stanju zateenom u Istranom zatvoru u Podgorici, jedina mogua aktivnost na
otvorenom za lica u istrazi jeste vjebanje na otvorenom (koje se navodno omoguava u
trajanju od manje od sat vremena dnevno, naroito danima kada su posjete). Ostatak
vremena, zatvorenici ostaju u elijama, neaktivni su i jedina razonoda su igre na stolu; u
elijama nema utinica za struju (to ograniava pristup TV), a za dobijanje knjiga
neophodna je posebna dozvola sudije. U tom smislu, napomene iz stava 57 i preporuke iz
stava 58 jednako se mogu primijeniti i na lica u istrazi u Bijelom Polju.
4.

Zdravstvene usluge

61.
Pruanje zdravstvenih usluga zatvorenicima u Istranom zatvoru i Kaznenopopravnom domu u Podgorici pruala je Specijalna zatvorska bolnica koja se nalazi na
posljednjem spratu zgrade u kojoj se nalazi Istrani zatvor. Bolnica je otvorena u januaru
2006 i, u vrijeme posjete delegacije 2008. godine, imala je jednog naelnika (specijalista
interne medicine i kardiolog), 13 medicinskih tehniara (kvalifikovanih sestara) i
farmaceuta. Predvieno je i radno mjesto stomatologa koje popunjavaju stomatolozi sa
strane, koji dolaze 2 ili 3 puta nedjeljno, dok je stomatolokinja zaposlena sa punim radnim
vremenom bila na porodiljskom odsustvu. Uz to, nekoliko razliitih specijalista dolazi u
bolnicu: psihijatar (vidi stav 67), ginekolog, fizioterapeut, pulmolog, radiolog itd. Sluba radi
24 sata dnevno tokom kojih su prisutna najmanje 2 medicinska tehniara.
Oprema u bolnici (rentgen aparat, ultrazvuk, sterilizator, stomatoloka oprema,
laboratorija itd) i ordinacije za pregled veoma su dobrog standarda, a apoteka je imala
dovoljno koliine odgovarajuih lijekova. Ima 8 prostorija za zatvorenike ne lijeenju (s
ukupno 30 kreveta, od kojih su 23 bila popunjena u vrijeme posjete); jedna od prostorija namijenjena uznemirenim pacijentima - opremljena je sistemom elektronskog video nadzora.
Uz to, bolnica ima i prostoriju za fizikalnu terapiju s raznim spravama i prostoriju za
terapeutski rad u grupama.

34

62.
I pored navedenih pozitivnih promjena, stanje u pogledu ljudskih resursa za
zdravstvene usluge i dalje je daleko od zadovoljavajueg. Pruanje opte zdravstvene zatite
zatvorenicima u Istranom zatvoru i Kazneno-popravnom domu u Podgorici (tj. ukupno
nekih 850 lica), uz lica koja se nalaze u bolnici, i dalje pada na teret jednog jedinog ljekara
koji neprestano deura. Delegacija je obavijetena o tome da pokuaji da se zaposli jo jedan
ljekar nisu uspjeli zato to uslovi za zapoljavanje nisu konkurentni uslovima koje nude druge
bolnice. Pored toga to zatvorenici ostaju bez pomoi u sluaju da je ljekar nedostupan, ovo
moe da dovede i do velikog odlaganja u pruanju zdravstvene zatite, a utie i na njen
kvalitet (poto ljekar nema vremena za sve zatvorenike). Sasvim oekivano, lanovi
delegacije uli su nekoliko pritubi zatvorenika na kanjenje u obezbjeivanju pristupa
ljekaru. Resursi u pogledu medicinskog pomonog osoblja teko da su dovoljni za
obezbjeivanje medicinske zatite i zatvorenicima i pacijentima u samoj bolnici.
63.
to se tie Zatvora Bijelo Polje, ustanova ima ugovor sa jednim ljekarom (zaposlenim
u lokalnoj zdravstvenoj ustanovi) koji ordinira najvie 4 puta dnevno, a takoe dolazi po
pozivu. U zatvoru nema zaposlenih medicinskih sestara, ali je reeno da medicinske sestre iz
doma zdravlja obilaze ustanovu. Zatvorenici kojima su potrebne usluge stomatologa ili
specijaliste odvode se u dom zdravlja. lanovi delegacije su primijetili da je oprema i
asortiman lijekova koji su mogu dobiti u zatvoru veoma ogranien i da je, uprkos dobroj volji
i posveenosti ljekara, pruanje zdravstvene zatite zatvorenicima problematino. U pismu od
6. februara 2009. godine, crnogorske vlasti ukazale su na to da je postupak za izbor
medicinske sestre (medicinskog tehniara) za rad u Zatvoru Bijelo Polje u toku.
64.
KPM preporuuje da se preduzmu hitne mjere kako bi se pojaali resursi za
zdravstvenu zatitu u Istranom zatvoru i Kazneno-popravnom domu u Podgorici i
Zatvoru Bijelo Polje tako to e se obezbijediti radni uslovi koji e biti dovoljno
konkurentni kako bi se osoblje angaovalo i zadralo, a naroito da se:
-

zaposli jo najmanje jedan ljekar na puno radno vrijeme i povea broj

medicinskih sestara u Podgorici;

zaposli najmanje jedna medicinska sestra sa punim radnim vremenom u

Zatvoru Bijelo Polje;

obezbijedi stalno prisustvo nekoga kvalifikovanog za pruanje prve

pomoi, po mogunosti nekoga medicinske struke, za Zatvor Bijelo Polje,
tako da budu pokriveni i nona smjena i vikendi.

65.
Ljekarski pregledi novih zatvorenika obino se organizuju na dan prijema ili narednog
dana. Ovdje upuujemo na opservacije i preporuke iz stava 20 koji se tie pregleda i
evidentiranja povreda.
Dalje, KPM preporuuje da se uspostavi poseban registar za evidentiranje
traumatskih povreda koje se primijete na zatvorenicima (nakon dolaska i/ili tokom
boravka).
66.
to se tie medicinske evidencije, za svakog zatvorenika otvoren je lini zdravstveni
karton32. Potuje se tajnost medicinske evidencije.
32

Zatvorenici koji slue vremenske kazne od manje od mjesec dana imaju krai pismeni protokol.

35

67.
to se tie pruanja psihijatrijske i psiholoke zatite zatvorenicima, psihijatar dolazi
u Specijalnu zatvorsku bolnicu u Podgorici dva puta nedjeljno, a po potrebi i ee33. Istrani
zatvor i Kazneno-popravni dom zapoljavaju po jednog psihologa (ija je uloga, meutim,
oigledno bila da pomognu u procesu rasporeivanja, a ne da se bave klinikim radom).
Dalje, reeno nam je da jedan od medicinskih tehniara zaposlenih u bolnici ima prethodno
iskustvo kroz rad u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti.
U Zatvoru Bijelo Polje, lanovi delegacije obavijeteni su da svi novi zatvorenici
prolaze psiholoku provjeru u lokalnom domu zdravlja i da neke prati psihijatar i/ili psiholog
koji radi u centru.
KPM preporuuje da crnogorske vlasti poveaju broj psihijatara u Istranom
zatvoru i Kazneno-popravnom domu u Podgorici i razviju ulogu zatvorskih psihologa.
68.
Psihijatar koji radi u Podgorici kazao je da se zatvorenici kojima je potrebno bolniko
lijeenje prebacuju u Specijalistiku psihijatrijsku bolnicu u Dobroti na preporuku komisije u
ijem sastavu se nalaze 3 ljekara; u hitnim sluajevima, zatvorenik takoe moe biti prebaen
u drugu eksternu psihijatrijsku kliniku. Meutim, lanovi delegacije vidjeli su mentalno
oboljelog zatvorenika u Istranom zatvoru u Podgorici koji je kanjen mjerom obaveznog
lijeenja koji je, uprkos tome, ostao u zatvoru, kako je reeno, zbog nepostojanja bezbjedne
psihijatrijske jedinice za sudsko vjetaenje u koju bi se mogao prebaciti (vidjeti i stav 90).
To lice je drano u samici od januara 2006. godine; tokom prva 3 mjeseca, on je navodno bio
vezan za krevet lisicama na obje ruke, a tokom narednih 8 mjeseci, na jednoj. Posle albi
upravi, zatvoreniku je konano omogueno da izlazi u dvorite na nekih 15-20 minuta
odreenim danima.
Podrazumijeva se da zatvorenici kojima je neophodno bolniko lijeenje treba da
budu odmah prebaeni u odgovarajue medicinske ustanove. Dranje mentalno oboljele
osobe u zatvorskom okruenju, u samici i bez odgovarajueg kontakta sa ljudima i podrke
medicinskog osoblja, moe da pogora bolest i lako bude kvalifikovano kao nehumano i
poniavajue postupanje. Uz to, vezanje zatvorenika lisicama za krevet ili bilo koji drugi
predmet tokom tako dugog vremenskog perioda apsolutno je neprihvatljivo. KPM
preporuuje crnogorskim vlastima da neto hitno preduzmu u vezi sa pomenutim
zatvorenikom, u svijetlu prethodno navedenih napomena.
5.

Druga relevantna pitanja u okviru mandata KPM

a. zatvorsko osoblje

69.
U izvjetaju o posjeti 2004. godine, KPM naglasio je koliko je znaajno obezbijediti
dovoljan broj zaposlenih u zatvorima kao i obuku za zatvorske slubenike34. Tokom posjete
2008. godine, delegacija je obavijetena o napretku u ovoj oblasti. U okviru takozvane
sistematizacije radnih mjesta, zaposleno je jo 114 slubenika (tj. porast od 28%). Meu
novim radnim mjestima su 48 slubenika za bezbjednost i nadzor u Kazneno-popravnom
domu u Podgorici, 25 u Istranom zatvoru u Podgorici i 21 u Zatvoru Bijelo Polje.
33

Psihijatar provodi jedan dan u Istranom zatvoru i Zatvorskoj bolnici, a drugi dan u Kazneno-popravnom
domu.
34
Vidi stav 260 KPM/Inf(2006)18.

36

KPM pozdravlja korake koji su preduzeti kako bi se poveao broj slubenika koji radi
u direktnom kontaktu sa zatvorenicima i poziva crnogorske vlasti da ustraju u naporima
da poboljaju broj zaposlenih u kaznenim ustanovama. Pored toga, Komitet bi elio da
dobije podatke o sadanjim programima obuke za zatvorsko osoblje (kako inicijalnim
tako i onima uz rad).
b. kontakt sa spoljnjim svijetom
70.
Pravila o posjetama za osuena lica promijenila su se od nae posjete 2004. godine,
tako da sada svi zatvorenici, bez obzira na klasifikacionu grupu, mogu da imaju najmanje
dvije posjete u trajanju od 60 minuta mjeseno kao i dodatne posjete; u praksi, veina
osuenika sa kojima su se lanovi delegacije sastali kazali su da imaju posjetu jednom
nedjeljno. Dalje, sada se dozvoljavaju i brane posjete. Uz to to se lanovima porodice
dozvoljava da dolaze u posjetu, direktor zatvora moe da proiri ovo pravo na posjetu
nevjenanim partnerima. KPM eli da naglasi da takvo pravo treba da bude predvieno
zakonom umjesto da bude preputeno diskrecionom pravu uprave zatvora (vidjeti i stav
71).
71.
to se tie lica u istranom zatvoru, oni imaju pravo na posjetu jednom nedjeljno od
30 minuta, u zavisnosti od ovlaenja nadlenog istranog sudije. Zatvorenici u istrazi koji su
intervjuisani tokom posjete alili su se na predugo trajanje postupka za dobijanje pismene
dozvole za svaku posjetu. Pravo na posjetu imaju samo lanovi ue porodice, dok su
nevjenani partneri i druge neformalno vezane osobe iskljuene. Posjete se po pravilu
odvijaju u strogo nadziranim uslovima, ali lica u istrazi koja imaju djecu mogu sa njima da se
sastaju u otvorenim uslovima jednom mjeseno.
KPM mora istai da bi, po njegovom miljenju, pritvorena lica trebalo u principu da
imaju pravo da imaju posjete. Svako odbijanje u nekom konkretnom sluaju da se dozvoli
takva posjeta trebalo bi da bude opravdano potrebama istrage i da se primjenjuje tokom
naznaenog vremenskog perioda. Ni u kom sluaju posjete licu u istrazi od strane njegove
porodice ne bi trebalo zabraniti tokom nekog dueg vremenskog perioda. Ukoliko se smatra
da ima rizika od postojanja nekog tajnog sporazuma, treba odobravati posjete pod nadzorom.
to se tie konkretno maloljetnih lica u istrazi, mnogi od njih moda imaju probleme u
ponaanju koje se tiu emocionalne uskraenosti ili nedostatka socijalnih vjetina; njihov
kontakt sa spoljnjim svijetom treba aktivno promovisati.
KPM poziva crnogorske vlasti da pojaaju poloaj lica u istranom zatvoru u
pogledu njihovog prava da primaju posjete, u svijetlu prethodno navedenih napomena;
ukoliko je potrebno, relevantno zakonodavstvo treba izmijeniti.
to se tie pravila da lica u istranom zatvoru ne mogu da imaju posjete od
nevjenanih partnera, KPM ponavlja svoj poziv crnogorskim vlastima da revidiraju
propise koji ovo reguliu; po miljenju Komiteta, svi zatvorenici treba da imaju
zakonsko pravo da primaju posjete od bilo kojih lica sa kojima su imali uspostavljeni
odnos prije prijema a koje se po znaaju mogu uporediti sa posjetama lana porodice.

37

72.
U Zatvoru Bijelo Polje, lica u istrazi su kazala da se posjete branilaca tokom perioda
istrage po pravilu deavaju u prisustvu lica koje odredi istrani sudija. Dalje, prepiska
zatvorenika sa njihovim branilacima takoe podlijee kontroli i odobrenju sudije. Takav
pristup predvien je lanom 73 ZKP35, iako samo izuzetno.
KPM smatra da je tajnost kontakta izmeu zatvorenika i branilaca koji postupaju u
njihovo ime osnovna mjera zatite od zlostavljanja i da, shodno tome, takvi kontakti treba da
podlijeu strogoj kontroli samo ex post facto, to, ako je potrebno, moe da dovede do mjere
zabrane u odnosu na pojedinog branioca ukoliko nisu potovana deontoloka i etika pravila
koja vae za branioce. Komitet preporuuje da crnogorske vlasti preduzmu korake kako
bi osigurale da se potuje tajnost kontakata izmeu zatvorenika i branilaca koji
postupaju u njihovo ime.
73.
Prostorije za posjete u Kazneno-popravnom domu u Podgorici (ukljuujui objekte za
brane posjete) dobrog su standarda. Za razliku od toga, nije dolo do promjena u
prostorijama za posjete u Istranom zatvoru u Podgorici (kabinskog tipa).
KPM prihvata injenicu da je u odreenim sluajevima opravdano, zbog bezbjednosti
ili kako bi se zatitili legitimni interesi istrage, primanje posjeta u kabinama i/ili uz nadzor.
Meutim, Komitet bi elio da jo jednom pozove crnogorske vlasti da krenu u pravcu
otvorenijeg naina organizovanje posjeta za lica u istrazi generalno.
U Zatvoru Bijelo Polje postoji jedna prostorija za posjete koja je previe mala kako bi
odgovorila zahtjevima ustanove; KPM vjeruje da e se ovaj nedostatak otkloniti u novoj
zatvorskoj zgradi.
74.
Osuena lica imala su pristup telefonu (u Podgorici, telefonske govornice postoje u
svakoj jedinici, dok u Bijelom Polju zatvorenici mogu koriste svoje mobilne telefone).
to se tie lica u istranom zatvoru, kao i kod posjeta, za pristup telefonu neophodna
je dozvola nadlenog istranog sudije. Preporuka iz stava 71 odnosi se mutatis mutandis
na pritvorena lica u pogledu njihovog pristupa telefonu. Ukoliko se konstatuje da
postoji neki rizik od tajnog sporazuma, taj odreeni telefonski poziv moe se pratiti.
75.
Pomenuti zahtjev za dobijanje odobrenja istranog sudije za posjete licima u istrazi i
njihov pristup telefonu takoe vai i za njihovu prepisku i pristup knjigama. Kao to je reeno
u vezi sa posjetama i pristupom telefonu. KPM preporuuje da crnogorske vlasti pojaaju
poloaj lica u istrazi u pogledu njihove prepiske. Dalje, to se tie pristupa knjigama,
Komitet smatra da ukljuivanje sudije u vezi sa ovim prekomjerno i da ga treba
ukinuti.

35

lan 73(1) ZKP glasi: Izuzetno, istrani sudija moe da naloi da pisma koja optueni tokom pritvora alje
braniocu ili pisma koja branilac alje optuenom budu predata tak poto ih sudija pregleda, ukoliko nema
osnovane sumnje da se ova sredstva komunikacije koirsite za pokuaj organizovanja bjekstva, ili za vrenje
uticaja na svjedoke, zastraivanje svjedoka ili za bilo koje drugo remeenja procesa istrage. Istrani sudija je
obavezan da vodi evidenciju o inspekciji. Iz istih razloga istrani sudija moe da naloi da slubeno lice bude
prisutno tokom usmene komunikacije izmeu optuenog i njegovog branioca.

38

c. disciplina i segregacija
76.
Najstroa disciplinska kazna koju predvia zakon jeste smjetaj u disciplinsku eliju
na najvie 10 dana za pritvorena lica i najvie 30 dana za osuena lica. Ukoliko je
disciplinska kazna izreena osuenom licu ukinuta a dotini zatvorenik kasnije poini novo
djelo, ukupan boravak u disciplinskoj eliji moe da se produi na 45 dana36.
Po miljenju KPM, postojei maksimalan period od 30 dana za smjetaj u disciplinsku
eliju u odnosu na dato djelo je ve veoma visok, naroito ako on podrazumijeva smjetaj u
samicu; ni pod kojim okolnostima period boravka u disciplinskoj eliji ne treba produavati
bez prethodnog prekida. KPM preporuuje da se u vezi sa ovim naprave odgovarajue
izmjene propisa o disciplinskim kaznama.
to se tie disciplinskog postupka, zakon predvia usmeno sasluanje dotinog
zatvorenika prije izricanja disciplinske kazne, pravo na pomo branilaca i pravo podnoenja
albe na kaznu Direktoru dravnog Zavoda za izvrenje krivinih sankcija.
Delegacija nije prikupila nikakve dokaze o pretjeranom posezanju za disciplinskim
kanjavanjem.
77.
Pregledanjem evidencije o disciplinskim kaznama ustanovljeno je da dokumentacija
nije konzistentno popunjena, pri emu na nekim rjeenjima nedostaje potpis zatvorenika.
Dalje, stekao se utisak da zatvorenici ne dobijaju uvijek primjerak rjeenja o disciplinskoj
kazni. Uz to, evidencija o smjetaju u disciplinsku eliju nije kompletna; posebno, nije bilo
stavki u vezi sa onom elijom u kojoj se zatvorenik nalazio i vremenom kada je mjera
prestala da se primjenjuje.
KPM preporuuje preduzimanje mjera kako bi se osiguralo da dokumentacija i
evidencija o disciplinskim kaznama bude voena kako treba, da se precizno evidentira
vrijeme kada je primjena mjere poela i prestala, kao i da se evidentiraju sve druge
stvari koji se tiu dranja zatvorenika (naroito, precizna lokacija gdje je dran).
Komitet takoe preporuuje da zatvorenicima kojima je izreena disciplinska
kazna uvijek dobiju primjerak rjeenja o disciplinskoj kazni, gdje se oni obavjetavaju
o razlozima za donoenje takvog rjeenja, kao i o nainu ulaganja albe.
78.
U Zatvoru Bijelo Polje, lanovi delegacije sastali su se sa 4 zatvorenika koji su
prebaeni iz Kazneno-popravnog doma u Podgorici 28. avgusta 2008. godine i koji su bili u
disciplinskim elijama. Po rijeima Direktora Zatvora Bijelo Polje, oni su prebaeni iz
razloga bezbjednosti i odravanja reda i discipline37. Meutim, dotini zatvorenici su tvrdili
da nisu bili obavijeteni o razlozima za premjetaj i da nisu vidjeli nikakvu dokumentaciju u
vezi s tim.

36

Vidi lan 55 Zakona o izvrenju krivinih sancija.

U skladu sa lanom 59a Zakona o izvrenju krivinih sankcija, ukoliko je potrebno da se zatvorenik
premjesti iz jedne ustanove u drugu, rjeenje o premjetaju donosi Direktor Dravnog zavoda za izvrenje
krivinih sankcija na predlog Direktora odgovarajue ustanove.

37

39

KPM preporuuje crnogorskim vlastima da preduzmu korake kako bi osigurale

da:
-

zatvorenik koji se premjeta iz jedne u drugu ustanovu i koji se smjeta u

uslove disciplinskog tretmana bude obavijeten u pismenoj formi o
razlozima izricanja te mjere (pri emu se razumije da se u navoenju
razloga mogu iskljuiti informacije koje se iz razloga bezbjednosti
opravdano ne prenose zatvoreniku);

zatvorenik za koga je takva mjera predviena ima mogunost da izrazi

svoje vienje date stvari;

smjetanje zatvorenika u uslove segregacije bude to je krae mogue i da

se revidira najmanje svaka tri mjeseca, s ciljem ponovne integracije
zatvorenika u redovnu zatvorsku populaciju.

79.
to se tie uslova u disciplinskim elijama u ustanovama koje smo posjetili, Kaznenopopravni dom u Podgorici ima novu disciplinsku jedinicu koja nudi zadovoljavajue uslove,
za razliku od jedinice koju je delegacija KPM imala priliku da vidi 2004. godine. Bilo je 8
elija (od kojih su sve po nekih 9m2), opremljene krevetom, duekom i ebadima, stolicom i
stolom i potpuno odvojenim dodatkom za sanitarni vor. Zatvorenici mogu da se istuiraju
dva puta nedjeljno i imaju pristup zasebnim dvoritima za vjebanje (od po 20m2) dva puta
dnevno; pored reenog mora se istai da dvorita nisu imala nikakvu zatitu od loih
vremenskih prilika.
Istrani zatvor u Podgorici nema disciplinsku jedinicu posebno odreenu u te svrhe;
meutim, kao to je pomenuto u stavu 5, jedan broj elija oigledno se koristi u disciplinske
svrhe. Dotine elije nisu bile odgovarajue za smjetaj ljudi. Uz to, zatvorenici koji su
nedavno stavljeni u disciplinsku izolaciju kazali su da im nije bilo doputeno da upranjavaju
fizike aktivnosti na otvorenom. U pismu od 14. novembra 2008, crnogorske vlasti su navele
da su te elije obnovljene, da su im vrata skinuta i da je u njima instalirana oprema za
vjebanje. KPM bi elio da dobije informacije o preciznoj lokaciji gdje se sprovodi
zatvaranje u disciplinske svrhe u Pritvorskoj jedinici u Podgorici.
U Zatvoru Bijelo Polje, disciplinske elije (veliine nekih 7,5m2) nemaju prozore. Uz
to, u njima nema niega osim leajeva; takve elije bi takoe trebalo da imaju sto i stolicu
privrene za pod. Na osnovu razgovora sa zatvorenicima prozilazi da im nije bilo
dozvoljeno da svakodnevno provode vrijeme na otvorenom.
KPM ponavlja svoju preporuku da odmah treba preduzeti korake kako bi se
omoguilo svim zatvorenicima koji se smetaju u disciplinske elije da bar jedan sat
dnevno budu na svjeem vazduhu. Uz to, dvorita za te svrhe treba da imaju i sklonite
od nepovoljnih vremenskih prilika. Takoe treba preduzeti korake kako bi se osiguralo
da zatvorenici koji se smjetaju u disciplinske elije imaju pristupa materijalu za
itanje.
Komitet takoe vjeruje da e nedostaci koji su primijeeni u disciplinskim
elijama u Zatvoru Bijelo Polje biti izbjegnute u novoj zatvorskoj zgradi. U vezi s tim,
KPM preporuuje da se u novoizgraenoj ustanovi u disciplinske elije ugrade zvona za
poziv.

40

80.
Po osnovu lana 157 ZKP, pravo lica u istranom zatvoru da primaju posjete svojih
roaka moe ukinuti istrani sudija kao disciplinsku kaznu. KPM mora da naglasi da
disciplinsko kanjavanje zatvorenika ne bi trebalo da se sastoji u potpunoj zabrani
kontakata sa porodicom38, kao i da svako ogranienje na kontakte sa porodicom kao vid
kanjavanja treba da se koristi samo kada je poinjeni prestup u vezi s tim kontaktima.
d. pritube i postupak kontrole
81.
Delegacija je primijetila da su kutije za pritube postavljene u Kazneno-popravnom
domu u Podgorici i Specijalnoj zatvorskoj bolnici; ovo je pozitivan korak koji treba
slijediti i u ostalim zatvorima u Crnoj Gori.
Meutim, tokom posjete 2008. godine pokazalo se da ne postoji sistematian pristup
obradi pritubi zatvorenika, bilo u pogledu njihovog evidentiranja, djelovanja po njima, bilo
u pogledu statistike obrade. Nijedan od zatvora koje smo posjetili nije imao registar pritubi.
Delegacija je obavijetena da se pritube zatvorenika i aktivnosti koje su uslijedile zavode u
lini karton dotinih zatvorenika. Pregledom linih kartona zatvorenika izabranih nasumino
pokazalo se da su neke pritube ostale uskraene za odgovor u pismenoj formi.
Strukturiran pristup pritubama moe posluiti kao korisno sredstvo za utvrivanje
pitanja kojima se treba pozabaviti na generalnom nivou. KPM preporuuje da crnogorske
vlasti uvedu sistem za evidentiranje pritubi i njihovu aurnu obradu.
82.
to se tie postupka kontrole, kaznene ustanove obilaze istrani sudija, Ombudsman i
NVO. Meutim, ini se da te posjete nisu naroito este (npr. Zatvor Bijelo Polje nije
posjeivan tokom 2008. godine) i da su ogranienog domena (tj. posjetioci nisu stupali u
direktan kontakt s zatvorenicima).
KPM preporuuje da crnogorske vlasti razviju sistem za monitoring stanja u
zatvorima od strane nezavisnih spoljnih organa. U tom kontekstu, kako bi bile u
potpunosti djelotvorne, posjete radi monitoringa treba da budu este i nenajavljene. Uz
to, organi za monitoring treba da imaju ovlaenja da razgovaraju sa zatvorenicima
nasamo, kao i da ispitaju sva pitanja koja se tiu njihovog tretmana (uslove
zatoenitva; medicinsku evidenciju i ostalu dokumentaciju koja se tie zatvora;
ostvarivanje prava zatvorenika, itd).

38

Pogledati takoe Pravilo 60(4) Evropskih zatvorskih pravila.

41

C. Specijalna psihijatrijska bolnica u Dobroti

1.
Uvodne napomene
Posjeta Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti bila je u stvari nastavak
prethodnih aktivnosti, nakon to je CPT po prvi put posjetio ustanovu 2004. godine.39
Obzirom na zvanini kapacitet od 241 pacijenta, u vrijeme posjete je u bolnici bilo smjeteno
235 pacijenata, od kojih je bilo 45 sudskih pacijenata40, 70 je bilo prisilno hospitalizovanih
civilnih pacijenata, dok je preostali broj bio hospitalizovan na dobrovoljnoj osnovi. Od
sudskih pacijenata, dvadesetjedan je bio smjeten u novoj jedinici sudske psihijatrije koja je
uspostavljena 2006. godine.
83.

Na samom poetku, CPT eli pohvaliti napore koji su uinjeni od strane uprave
Bolnice na sprovoenju preporuka sadranih u izvjetaju nakon posjete 2004. godine.
U periodu od posjete CPT-a 2004. godine, dolo je do zakonodavnih izmjena i drugih
reformskih mjera u oblasti psihijatrije. Naroito treba istai Strategiju za unaprjeenje
mentalnog zdravlja koja je usvojena 2005. godine, te Zakon o zatiti i ostvarivanju prava
mentalno oboljelih lica (ZZPMO) koji je stupio na snagu 2006. godine. Posjeta tokom 2008.
godine omoguila je da se napravi procjena sprovoenja novih zakonskih odredbi.
84.

to se konkretno tie Strategije za unaprjeenje mentalnog zdravlja, ona ukljuuje

akcioni plan koji, inter alia, inicira proces de-institucionalizacije, uz uspostavljanje tri centra
za mentalno zdravlje u zajednici. CPT bi elio dobiti informacije o statusu sprovoenja
akcionog plana, posebno u vezi razvoja programa za pripremu psihijatrijskih
pacijenata za ponovnu integraciju u zajednicu.
Nakon posjete, pismom od 6. februara 2009. godine, crnogorske vlasti su navele da se
izrauju planovi za usvajanje Stratekog plana za razvoj i napredovanje neuropsihijatrije u
Crnoj Gori. Komitet bi elio dobiti vie informacija o tom stratekom planu i o
njegovom sprovoenju.
2.

Zlostavljanje

85. Veina pacijenata se pozitivno izrazila o odnosu osoblja, a i sama atmosfera je bila
oputena. Meutim, delegacija je ula odreeni broj navoda vezanih za namjerno fiziko
zlostavljanje pacijenata u jedinici sudske psihijatrije (ono se sastojalo do guranja, amaranja,
utiranja i udaranja pesnicom), gotovo iskljuivo od strane straara angaovanih preko
privatne firme za obezbjeenje. Delegacija je dobila informacije da je 2007. godine jedan
straar bio otputen, nakon pritube od strane jednog pacijenta koji je bio amaran.

39

Vidi stavove od 297 do 336 CPT/Inf (2006) 18)

36 e bilo zadrano na osnovu naloga za obavezni tretman izdatih od strane sudova, 3 su bili osuenici koji su
bili prebaeni u Bolnicu budui da su kod njih nastupili psihijatrijski problemi, a 6 je stavljeno na posmatranje
od strane suda.
40

42

Direktor je obavijestio delegaciju da je bio primoran angaovati osoblje za

obezbjeenje od jedne privatne kompanije zbog nedostatka zdravstvenog osoblja unutar
odjeljenja i nemogunosti Ministarstva pravde da obezbijedi straare. Neki pacijenti su kazali
delegaciji da prisustvo takvih straara smatraju zastraujuim. Reeno nam je da nose palice,
lisice, suzavce i ureaje za elektrine okove41. Nije bilo jasnog protokola u smislu toga koju
opremu bi takvo osoblje moglo nositi ili o pristupu unutar bolnice, kako se ta oprema moe
upotrebljavati ni o okolnostima pod kojima bi osoblje obezbjeenja moglo ui u prostore sa
pacijentima.
U svom pismu od 14. novembra 2008, crnogorske vlasti su obavijestile Komitet da je
Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja donijelo odluku o uspostavljanju protokola
kojim se definiu prava i odgovornosti slube obezbjeenja, vrsta opreme koju uvari mogu
nositi i okolnosti u kojima se ona moe upotrijebiti. uvarima je takoe pruena interna
obuka od strane bolnikih psihijatara i psihologa. CPT pozdravlja preduzete mjere i
preporuuje da Uprava Specijalne psihijatrijske bolnice u Dobroti redovno podsjea
svo osoblje da zlostavljanje pacijenata nije prihvatljivo i da e shodno tome biti
kanjeni. Nadalje, Komitet bi elio dobiti primjerak gorepomenutog protokola, kao i
detaljlne informacije o obuci koja se nudi uvarima obezbjeenja.
86.
Iako se nije inilo da je nasilje meu pacijentima znaajan problem, delegacija je ula
o sluajevima povremenih sukoba izmeu pacijenata, uglavnom zbog nedostatka osoblja
(vidi stav 95). CPT preporuuje da Uprava preduzme mjere kako bi osigurala da
osoblje zatiti pacijente od drugih pacijenata koji bi im mogli nanijeti tetu. To ne
zahtijeva samo prisustvo adekvatnog broja osoblja i permanentni nadzor, ve i da
osoblje bude pravilno obueno za rjeavanje izazovnih situacija/pacijenata.
3.

Jedinica sudske psihijatrije (JSP)

87.
Bive muko hronino odjeljenje Br. 7 preureeno je i renovirano kako bi bilo
pretvoreno u jedinicu za sudsku psihijatriju (JSP). Ta jedinica je ponudila materijalne uslove
adekvatnog standarda, gdje su pacijenti smjeteni u 7 trokrevetnih soba (veliine nekih 12
m2). Pacijenti su se mogli slobodno kretati unutar jedinice tokom dana, a uvari su ih pratili
do sigurne zone za vjebanje na otvorenom, opremljene CCTV nadzorom.
Ulaz u spavaonice je bio opremljen reetkastim kapijama koje su se nou zatvarale,
ograniavajui time pacijentima pristup nunicima i primoravajui ih da uriniraju u flaama.
CPT preporuuje da se preduzmu koraci kako bi se osiguralo da pacijenti u JPS imaju
slobodan pristup nuniku itavo vrijeme, ak i u nonom periodu.

41

Pacijenti koje je intervjuisala delegacija naveli su da je ova oprema bila uklonjena par dana prije posjete.

43

88.
Kao to je ve pomenuto (vidi stav 85), bolnica je unajmila osoblje za obezbjeenje
od jedne privatne kompanije odgovorne za uvanje JSP. Dva uvara su bila prisutna u
jedinici tokom dana, a jedan tokom noi. Iz razgovora sa uvarima inilo se da nisu proli
nikakvu posebnu obuku za rad sa psihijatrijskim pacijentima. Delegacija je obavijetena da
su uvari radili iskljuivo po instrukcijama koje su dobili od zdravstvenog osoblja. Meutim,
inilo se da je njihovo prisustvo unutar JSP u velikoj mjeri zamjena za zdravstveno osoblje:
vei dio vremena bila je samo jedna bolniarka u toj jedinici koja je vodila brigu o 21
pacijentu42. Nadalje, prisustvo uniformisanih uvara unutar jedinice teko se moglo smatrati
da doprinosi pojavi terapeutskog okruenja; ukoliko su uvari potrebni, daleko je poeljnije
da uloga takvog osoblja bude ograniena na obezbjeenje kruga.
Rad sa mentalno oboljelim licima je uvijek teak zadatak za sve kategorije osoblja,
ali ne smije se dopustiti da terapeutska uloga osoblja doe poslije bezbjednosnih
razmatranja. Imajui na umu izazovnu prirodu njihovog posla, od kljunog je znaaja da
osoblje koje je zadueno za bezbjednosne zadatke u psihijatrijskoj bolnici bude paljivo
odabrano i da prou kroz odgovarajuu obuku prije stupanja na dunost, kao i da se
obuavaju na radu. Nadalje, tokom obavljanja svojih zadataka, trebali bi biti pod striktnim
nadzorom od strane - i podloni autoritetu - kvalifikovanog zdravstvenog osoblja. CPT
preporuuje da crnogorske vlasti vre reviziju odabira, obuke i nadzora osoblja za
obezbjeenje dodijeljenog JSP, u svjetlu gornjih opaski.
89.
U jednoj od soba JSP-a, delegacija je nala pacijenta iji krevet je bio odvojen od
ostatka prostorije putem reetaka. Reeno je da je pacijent koji je u pitanju predstavljao
direktnu opasnost za druge pacijente. U odsustvu dovoljnog broja osoblja za nadzor tog
pacijenta, duge vremenske periode je provodio zakljuan iza reetaka (navodno ponekad na
lini zahtjev). CPT preporuuje da se uine svi napori kako bi se smanjila ogranienja
kojima je bio izloen pacijent koji je u pitanju. Nadalje, trebalo bi voditi evidenciju o
vremenu koje on provodi zakljuan, s ciljem osiguranja odgovarajueg nadzora.
90.
Uoptenije govorei, inilo se da status JSP nije bio jasno utvren, zbog nedostatka
sporazuma izmeu Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja i Ministarstva pravde. To
je ostavilo upravu Specijalne psihijatrijske bolnice u Dobroti bez jasnih smjernica o tome
kako da se ta jedinica organizuje i vodi.
U svom pismu od 14. novembra 2008, crnogorske vlasti su obavijestile CPT da je potpisan
Memorandum o saradnji izmeu Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja i jedne
holandske nevladine organizacije u cilju finansiranja jednog programa reforme na polju
sudske psihijatrije. Taj projekat navodno ukljuuje zajednike aktivnosti Ministarstva
zdravlja, rada i socijalnog staranja, Ministarstva pravde, te Ministarstva unutranjih poslova u
vezi sa izradom nacrta zakona i unaprjeenjem komunikacije u slubi sudske psihijatrije.
Nadalje, u svom pismu od 6. februara 2009, vlasti su naznaile da je dolo do sporazuma na
osnovu kojega bi Dravni zavod za izvrenje krivinih sankcija obezbijedio specijalnu
jedinicu koja bi obezbjeivala JSP. Od Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja se
oekivalo da izradi propise koji se, inter alia, tiu vrste opreme koju treba izdati osoblju za
obezbjeenje, njihovom dodjeljivanju odjeljenjima i kretanju. CPT bi elio da dobije
informacije o rezultatima tih predvienih izmjena.

42

Vikendom, jutarnja smjena ima ispomo glavne bolniarke.

44

Tokom posjete, delegaciji je takoe reeno o planovima za izgradnju posebnog

objekta za sudsku psihijatriju u blizini Kotora, vjerovatno unutar kruga novog zatvora. CPT
bi elio dobiti vie informacija o tom pitanju.
4.

Uslovi ivota pacijenata

91. Od posjete 2004. godine, bolnica je pretrpjela znaajne promjene. najvei broj odjeljenja
je djelimino ili potpuno preureen. Sva odjeljenja su bila svijetla, prozrana i ista. U zgradi
za hronine pacijente popravljen je oteeni krov, prozori su zamijenjeni, trpezarija je
rekonstruisana, instaliran je sistem za grijanje i postavljene su neke podne ploice. Stanje
kreveta i posteljine je takoe poboljano, a obezbijeeno je snabdijevanje jednokratnih
uloaka. CPT naroito pozdravlja zamjenu spavaonica velikog kapaciteta manjim
strukturama, u skladu sa prethodnom preporukom Komiteta. Preureenjem i/ili
rekonstrukcijom sanitarnih vorova takoe je uveliko unaprijeen nivo higijene, to sada
odgovara bolnici.
Kad to kaemo, odjeljenja su ostala dosta bezlina, spavaonice nemaju nikakav
namjetaj osim kreveta i ponekog nonog ormaria. Nadalje, dvorite za vjebanje pri
enskom hroninom odjeljenju imalo je samo neke stare klupe, a otpad je bio pobacan po
zemlji.
Delegaciji je reeno da su planirani dalji radovi na renoviranju43. CPT pozdravlja
tekue napore na preureenju bolnice i preporuuje da crnogorske vlasti nastave taj
proces u preostalom dijelu nepreureenih oblasti. Po pitanju renoviranja, potrebno je
uiniti napore na personalizovanju ivotnog okruenja i obezbjeenju prostora gdje
pacijenti mogu zakljuati svoje stvari.
5.

Tretman i aktivnosti

92. Tretman koji se prua pacijentima uglavnom je bio baziran na farmakoterapiji.

Istraivanje medicinskih evidencija i informacija dobivenih od strane delegacije putem
intervjua sa pacijentima i osobljem pokazalo je da nije bilo predoziranja. Nadalje, bili su
dostupni neki novi psihotropski ljekovi, to je predstavljalo pozitivan razvoj u poreenju sa
situacijom koja je primijeena 2004. godine.
Delegacija je takoe nala da je unaprijeen multidisciplinarni rad i klinika evidencija, sa
eim i potpunijim upisima u dosjee i registre. Meutim, dosjei pacijenata su uglavnom
sadravali informacije o uzimanju ljekova, a nastavljen je trend nedostatka informacija o
njihovom ukljuenju u psiho-socijalne rehabilitacione aktivnosti.
93. Postalo je jasno tokom posjete da individualni pisani planovi za tretman jo uvijek nisu
bili uvedeni (uprkos toga to je to predvieno u Odsjek 8 ZZPMO). Nadalje, iako je radna
terapija (koja se sastoji od grnarstva, tapiserija, slikarstva i zanatstva) bila dostupna u
obnovljenim bolnikim radionicama, samo 40 do 50 pacijenata je uzelo uea u tim
aktivnostima, zbog nedostatka osoblja i ogranienog broja mjesta u radionicama.

43

Ukljuujui zamjenu kreveta u akutnom enskom odjeljenju i renoviranje tueva u akutnom mukom
odjeljenju. Nadalje, u vrijeme posjete bio je u toku proces izgradnje bezbjedne spoljne oblasti za vjebu.

45

to se tie drugih aktivnosti, sportski teren na otvorenom je rekonstruisan, a 2007.

godine je ureena nova sportska sala. Kad to kaemo, izgleda da je samo nekoliko pacijenata
koristilo sportsku salu.
94.
Kao to je navedeno u izvjetaju CPT-a nakon posjete 2004. godine, psihijatrijski
tretman bi trebao ukljuiti plan tretmana za svakog pacijenta koji se sastoji od
farmakoterapije i iroke lepeze rehabilitacionih i terapeutskih aktivnosti. Takav plan bi trebao
navesti ciljeve tretmana, i terapeutska sredstva koja se koriste, kao i rezultat redovnih
pregleda stanja mentalnog zdravlja pacijenata i uzimanje ljekova. Komitet ponovo istie
preporuku koju je dao u izvjetaju o posjeti 2004. godine, da je potrebno uspostaviti planove
za individualni tretman svakog pacijenta, koji bi ukljuivali komponentu psiho-socijalne
rehabilitacije. U tom kontekstu, potrebno je uiniti vee napore na poveanju ponude
terapeutskih i rehabilitacionih aktivnosti (npr. radna terapija, individualna i grupna
psihotherapija, obrazovanje, sportovi) i ukljuiti vie pacijenata u aktivnosti prilagoene
njihovim potrebama; to podrazumijeva zapoljavanje veeg broja osoblja (vidi stav 95).
6. Pitanja vezana za osoblje
95. Situacija u smislu nivoa osoblja mogla se uporediti sa onom zapaenom tokom posjete
2004. godine. Bolnica zapoljava 12 psihijatara, 3 psihologa, 1 stomatologa, 2 strunjaka za
radnu terapiju i 3 socijalna radnika. Dolo je do malog uveanja broja bolniarki (69
bolniarki i 3 vie bolniarke, u usporedbi sa 64 bolniarke 2004. godine). Delegacija je
obavijetena da je nakon izvjetaja o posjeti 2004. godine dodatnih 17 radnih mjesta za
bolniarke bilo oglaavano u vie navrata, ali samo 13 ih je popunjeno dok je u
meuvremenu 11 bolniarki dalo otkaz. Kao rezultat toga, nivo prisustva bolniarki u
odjeljenjima ostao je neprihvatljivo nizak (npr. 2 bolniarke vode brigu o preko 40 pacijenata
u nekim odjeljenjima; 1 bolniarka vodi brigu o 21 pacijentu). To je smanjilo anse za
adekvatni psihosocijalni tretman i vjebe pacijenata na otvorenom uz pratnju.
Vlasti su obavijestile CPT u svom pismu od 14. novembra 2008. godine da osoblje
koje radi u Specijalnoj bolnici u Dobroti pored svoje plate dobija posebnu naknadu od 15%, i
da postoje planovi za izgradnju stambenog bloka za zaposlene. I zaista, jasno je da je
potrebno vie uraditi kako bi se obezbijedili radni uslovi koji su dovoljno privlani za
zapoljavanje i zadravanje osoblja. CPT preporuuje da crnogorske vlasti definiu strategiju
zapoljavanja zasnovanu na odgovarajuem finansiranju i unaprijeenim uslovima slube, u
cilju obezbjeenja adekvatnog nivoa osoblja u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti.
96. Navodno je projektovan program kontinuirane obuke za kliniko osoblje, zasnovan na
multidisciplinarnom pristupu, a uz pomo Zavoda za mentalno zdravlje u Beogradu. Bilo je
planirano da taj program tee od septembra 2008. do juna 2009, ali u vrijeme posjete jo
uvijek nije bio krenuo. CPT bi elio dobiti informacije o statusu sprovoenja programa
obuke, kao i o njegovom sadraju i broju, te kategorijama osoblja koje su ukljuene.
Takoe, vlasti su obavijestile CPT u svom pismu od 14. novembra 2008. godine da je
potpisan sporazum o saradnji sa Srednjom medicinskom kolom u Kotoru, o pruanju obuke
bolniarkama. CPT bi elio dobiti vie informacija o sadraju te obuke i o broju
bolniarki iz Specijalne psihijatrijske bolnice u Dobroti koje su ukljuene.

46

7. Sredstva ograniavanja slobode kretanja

97. ZZPMO predvia primjenu sile, izolaciju i imobilizaciju kao sredstva fizikog
ograniavanja slobode kretanja. Takva sredstva bi trebalo koristiti samo kada nema drugog
naina da se sprijei da lice koje je u pitanju nanese tetu svom ivotu ili ivotima i zdravlju
drugih ljudi, ili pak da nanese tetu imovini od velike vrijednosti, na nain koji je
proporcionalan opasnosti i samo tokom perioda koji je neophodan za sprjeavanje te
opasnosti. Odluku o primjeni sredstava ograniavanja slobode kretanja mora donijeti
psihijatar, a u sluaju njegove/njene odsutnosti, ukoliko je u pitanju hitno djelovanje, moe
je donijeti ljekar, bolniarka ili medicinski tehniar koji trebaju obavijestiti psihijatra.
Upotreba sredstava ograniavanja slobode kretanja trebaju biti evidentirana, a potrebno je
odmah obavijestiti i zakonskog staratelja i nezavisno multidisciplinarno tijelo. Zakon takoe
predvia mogunost da zdravstveno osoblje da u odreenim okolnostima zatrai od
policijskih slubenika da im prue pomo u ograniavanju slobode kretanja pacijenata.
98.
Delegacija nije nala nikakve dokaze o pretjeranom koritenju sredstava
ograniavanja slobode kretanja, i inilo se da se potuju gorepomenute zakonske odredbe.
Nakon preporuke date u izvjetaju o posjeti 2004. godine, nabavljena je pravilno
projektovana oprema za ograniavanje slobode kretanja. Nadalje, kao to je CPT preporuio,
uvedena je pisana politika vezana za koritenje sredstava ograniavanja slobode kretanja.
Bile su dvije prostorije koje su se koristile za ograniavanje slobode kretanja
pacijenata i koje su bile izvan vidokruga ostalih pacijenata (jedna prostorija u akutnom
mukom odjeljenju i druga u akutnom enskom odjeljenju). Kad to kaemo, inilo se da bi se
instrumenti za ograniavanje slobode kretanja mogli takoe koristiti i u ostalim odjeljenjima,
u punom vidokrugu ostalih pacijenata. Nadalje, treba primijetiti da evidencija o
ograniavanju slobode kretanja nije voena precizno (npr. trajanje mjere nije uvijek bilo
evidentirano, ponekad je nedostajao potpis ljekara koji je dozvolio mjeru, i pratea upotreba
ljekova nije bila sistematski evidentirana).
99.
Pozdravljajui postignuta unaprjeenja, CPT ipak eli da istakne da pacijenti protiv
kojih se primjenjuju sredstva mehanikog ograniavanja slobode kretanja ne bi trebali biti
izloeni pogledu drugih pacijenata. Nadalje, kadgod je neki pacijent podvrgnut
ograniavanju slobode kretanja, obueni lan osoblja treba biti stalno prisutan kako bi odrao
terapeutsku vezu i pruio pomo. Pored toga, sistematsko evidentiranje svakog sluaja
koritenja sredstava ograniavanja slobode kretanja, kako u posebnom registru, tako i u
dosjeu pacijenta, treba ukljuivati vrijeme zapoinjanja i okonanja takve mjere, okolnosti
datog sluaja, razloge za pribjegavanje toj mjeri, ime ljekara koji ju je naloio i odobrio, i
izvjetaj o bilo kakvim povredama zadobijenim od strane pacijenta ili osoblja.
Nakon ukidanja sredstava za ograniavanje slobode kretanja, treba obaviti razgovor sa
pacijentom. To prua mogunost da se obrazloi uvoenje takve mjere i smanji psiholoka
trauma takvog iskustva, kao i da se ponovo uspostavi odnos izmeu ljekara i pacijenta. To
takoe daje priliku pacijentu da objasni svoje emocionalno stanje prije ograniavanja slobode
kretanja, to moe pomoi samom pacijentu, a i osoblju, u razumijevanju
svog/njegovog/njenog ponaanja.

47

Ukoliko se pribjegne hemijskom ograniavanju slobode krertanja, kao to je koritenje

sedativa, antipsihotika, hipnotika i sredstava za smirenja, potrebno se pridravati istih mjera
zatite kao i kod mehanikog ograniavanja slobode kretanja.
CPT preporuuje da se u Specijalnoj psihijatrijskloj bolnici u Dobroti preduzmu koraci
kako bi se osiguralo da politika i praksa vezana za koritenje sredstava ograniavanja
slobode kretanja budu u skladu sa gorepomenutim zahtjevima.
8. Garancije
100. ZZPMO, koji je na snazi od 2006. godine, predvia zakonske procedure koje se
primjenjuju u sluaju civilnog smjetanja u psihijatrijsku bolnicu.
Odsjeci 32 i 41 ZZPMO sadre odredbe koje se tiu prisilnog smjetanja koji se
primjenjuje na lica koja, zbog mentalnog poremeaja ili poremeaja u ponaanju, prestavljaju
ozbiljnu ili dirketnu prijetnju vlastitom ivotu, zdravlju i bezbjednosti, ili pak ivotu, zdravlju
i bezbjednosti drugih ljudi. Takva lica moraju bez odlaganja biti odvedena u zdravstvenu
instituciju na ispitivanje. Psihijatar koji ispituje osobu koja je u pitanju mora odluiti da li
postoje osnove za njegovu/njenu hospitalizaciju. Ukoliko ima osnova za hospitalizaciju,
psihijatar donosi odluku o prisilnom zadravanju i o tome obavjetava nadleni sud. U
roku od 48 sati takoe je potrebno obavijestiti zakonskog staratelja tog lica, nadlenog organa
za socijalni rad i nezavisno multidisciplinarno tijelo. Sudija, nakon sastanka sa licem koje je u
pitanju i konzilijum od tri ljekara, odluuje da lil da autorizuje hospitalizaciju. Poetni period
hospitalizacije je mjesec dana, uz naknadne mjesene revizije. Isti postupak se primjenjuje i
kod dobrovoljno hospitalzovanih pacijenata koji naknadno povuku svoj pristanak.
U skladu sa Odsjekom 31 ZZPMO, sud donosi odluku o hospitalizaciji i u slijedeim
sluajevima: i) ukoliko postoji neslaganje izmeu ovlaenog zdravstvenog radnika i
psihijatra koji primaju mentalno oboljelu osobu u vezi sa potrebom za hospitalizacijom; ii)
ukoliko osoba koja je u pitanju nije sposobna dati svoj pristanak i nema zakonskog staratelja;
iii) ukoliko je to lice maloljetno ili je pravno nesposobno zbog mentalnog poremeaja; iv)
ukoliko to lice nije sposobno dati svoj pristanak, a njegov/njen zakoniti staratelj je dao svoj
pristanak za smjetanje tog lica u bolnicu. Prije donoenja odluke o smjetanju, sud je
obavezan da dobije pisano miljenje od psihijatra sa liste sudskih vjetaka (poeljno onog
koji ne radi u psihijatrijskoj ustanovi u kojoj se lice dri) po pitanju da li lice koje je u pitanju
zahtijeva hospitalizaciju zato to adekvatni terapeutski rezultati ne mogu biti postignuti
putem vanbolnikog tretmana.
101. Delegacija je obavijetena od strane jendog sudije sa kojim se susrela da zakon predvia
vrmenski period od 48 sati unutar kojega sud mora vidjeti lice koje je prisilno
hospitalizovano i donijeti odluku o hospitalizaciji. Meutim, iz bolnike dokumentacije koja
je pregledana inilo se da su se sudije susrele sa pacijentima koji su bili prisilno
hospitalizovani tek dvije sedmice nakon prijema. CPT je zabrinut u vezi sa tim kanjenjem.
On preporuuje da crnogorske vlasti preduzmu korake kako bi osigurale da postojee
procedure koje se tiu prisilne hospitalizacije budu propisno ispotovane, i da zakonske
garancije koje postoje budu istinski djelotvorne.

48

102. Kao to je primjeeno u stavu 83, oko polovina lica koja su hospitalizovana u
Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti smatrali su se dobrovoljnim pacijentima,
ukljuujui veliku veinu hroninih pacijenata. Ti pacijenti su ipak bili smjeteni u
zakljuanim odjeljenjima. Oni su bili primljeni u Bolnicu prije stupanja na snagu ZZPMO i
njihovi dosjei sadrali su samo dokument potpisan od strane deurnog psihijatra.
U skladu sa Odsjekom 30 ZZPMO, mentalno oboljela lica koja mogu razumjeti svrhu i
posljedice njihovog smjetanja u neku psihijatrijsku ustanovu i koja su sposobna da donesu
odluku mogu biti dobrovoljno hospitalizovana uz svoj pismeni pristanak. Pristanak treba biti
dat pred ovlatenim zdravstvenim radnikom i deurnim psihijatrom, koji su duni da utvrde
sposobnost mentano oboljelog lica da da svoj pristanak i da izdaju pisanu potvrdu koja se
prikljuuje medicinskoj dokumentaciji. Meutim, delegacija je primijetila da izjave o
pristanku na hospitalizaciju gotovo nikada se nisu nalazile unutar dosjea pacijenata.
CPT preporuuje da se izvri revizija predmeta svih hroninih pacijenata i da oni
pacijenti koji ispunjavaju kriterijume za prisilno smjetanje budu podvrgunti
relevantnom postupku. U tom kontekstu, potrebno je preduzeti mjere kako bi se
osiguralo da se uvijek trai pisani pristanak na hospitalitaciju u skladu sa zakonom.
to se tie dobrovoljnih hroninih pacijenata, potrebno je uloiti napore da se smjeste u
kapacitetima zajednice (vidi stav 84).
103. Kako to je CPT prethodno istakao, psihijatrijski pacijenti bi u principu trebali biti u
poziciji da daju svoj slobodan i informisani pristanak na lijeenje. Prijem lica u
psihijatrijatrijsku ustanovu na prisilnoj osnovi bilo u konteksu graanskog ili krivinog
postupka ne treba iskljuivati traenje informisanog pristanka na lijeenje. Svaki
kompetentni pacijent, bilo dobrovoljni ili prisilni, treba biti u potpunosti informisan o
lijeenju koje mu se namjerava prepisati i treba dobiti ansu da odbije tretman ili bilo koju
drugu medicinsku intervenciju. Bilo kakvo odstupanje od ovog osnovnog naela trebalo bi
biti bazirano na zakonu i odnositi se samo na jasno i striktno definisane izuzente okolnosti.
U skladu sa ZZPMO, pacijent koji nije u mogunosti dati svoj pristanak moe biti podvrgnut
tretmanu samo uz pristanak svog staratelja, ili ukoliko nema staratelja, uz odobrenje etikog
odbora psihijatrijske ustanove. Prislino smjeteno lice moe biti lijeeno bez svog prostanka
samo ukoliko bi nedostatak pristanka predstavljao rizik za njegovo/njeno zdravlje (vidi
Odsjek 17 ZZPMO). U tom sluaju, pacijentu bi trebalo objasniti tretman i ukljuiti ga u
proces lijeenja do stepena do kojega je to mogue. U tom kontekstu, delegacija je
obavijetena da je formular pristanka na lijeenje uveden u bolnici u Dobroti u septembru
2008. godine.
CPT pozdravlja nedavno uvoenje formulara pristanka na lijeenje i preporuuje da se
revidiraju postupci kako bi se osiguralo da svi pacijenti (a, ako nisu kompetentni, onda
njihovi zakonski zastupnici) dibiju sistematske informacije o svom stanju i lijeenju
koje im je prepisano, te da ljekari imaju uputstvo da trebaju uvijek traiti pristanak
pacijenta na lijeenje prije zapoinjanja sa istim. Formular koji se tie informisanog
pristnaka na lijeenje treba potpisati pacijent ili (ukoliko je nekompetentan)
njegov/njen zakonski zastupnik. Pacijentima (i njihovim zakonskim zastupnicima) je
takoe potrebno davati relevantne informacije tokom i nakon lijeenja.

49

104. to se tie smjetanja na osnovu krivinog zakonodavstva, postupak je ostao

nepromijenjen od posjete 2004. godine.44 Ostaje nejasno da li pacijent, njegova/njena
porodica ili zakonski zastupnik, moe uloiti albu na sudsku odluku o obaveznom lijeenju i
da li u tom kontkestu pacijent moe traiti nezavisno miljenje nekog neutralnog psihijatra.
Nadalje, neki pacijenti koji su na osnovu sudskog naloga podvrgnuti obaveznom lijeenju
naveli su da nisu imali advokata; drugi su se pak alili da se nisu lino pojavili pred sudom
tokom postupka revizije svog smjetanja.
CPT preporuuje da crnogorske vlasti preduzmu korake kako bi osigurale da:
- pacijentima koji su podvrgnuti obaveznom lijeenju bude dato pravo albe
protiv sudske odluke i mogunost da trae nezavisno miljenje nekog neutralnog
psihijatra;
- pacijenti koji su podvrgnuti obaveznom lijeenju imaju pomo advokata tokom
postupka, i da onima koji nisu u prilici da sami plate trokove advokata bude
pruena pravna pomo;
- pacijenti koji su podvrgnuti obaveznom lijeenju imaju djelotvorno pravo da
budu lino sasluani od strane sudije tokom postupka revizije.
105. CPT pozdravlja uvoenje informativnog prospekta koji izlae prava pacijenata i rutinu
bolnice. Pacijenti sa kojima se delegacija susrela generalno su bili svjesni rutine u bolnici i
dostupnih aktivnosti, a uinjeni su napori da budu informisani o njihovim pravima.
106. Aranmani u vezi sa kontaktom sa spoljnim svijetom bili su zadovoljavajui. Nije bilo
ogranienja u vezi sa posjetama i pacijenti su mogli dobiti prenoite. Nadalje, pacijenti su
mogli koristiti mobilne telefone ili pozivati telefonom iz kancelarije deurnog.
107. U vezi procedura vezanih za pritube u svim odjeljenjima su instalirane kutije, a
pritune pacijenata je ispitivao Savjet za zatitu ljudskih prava pacijenata, koji je uspostavljen
u skladu sa Odsjekom 49 ZZPMO. Savjet je sastavljen od pet lanova (jednog psihijatra,
psihologa i socijalnog radnika zaposlenog u bolnici, sociologa iz Zavoda za javno zdravlje u
Podgorici, te jednog advokata iz Centra za socijalni rad). Savjet je vrio nadzor sprovoenja
zakonskih postupaka, obavjetavao nadlene organe o bilo kakvim krenjima prava
pacijenata, preduzimao radnje po pritubama pacijenata, lanova porodice ili drugih strana, i
bio je odgovoran za pokretanje postupka otputanja iz bolnice.
Meutim, treba skrenuti panju na to da se Savjet za zatitu ljdskih prava pacijenata imenuje
od strane Izvrnog odbora Bolnice. CPT poziva crnogorske vlasti da preduzmu korake
kako bi osigurale da Savjet za zatitu ljudskih prava pacijenata bude zaista nezavistan.
108. Delegacija je obavijetena da odposjete CPT-a 2004. godine nije bilo nikakvih
inspekcija Bolnice. Oekivalo se da e interna inspekcija od strane Ministarstva zdravlja biti
sprovedena krajem septembra 2008. Takoe je i Zatitnik ljudkih prava/Ombudsman imao
pravo da posjeuje Bolnicu, ali takvih posjeta jo nije bilo.

44

Vidi stav 331 CPT/Inf (2006) 18.

50

CPT preporuuje da crnogorske vlasti razviju sistem redovnih posjeta Specijalnoj

psihijatrijskoj bolnici u Dobroti od strane nekog nezavisnog tijela. To tijelo bi trebalo
biti posebno ovlateno da razgovara privatno sa pacijentima, ispituje sva pitanja vezana
za njihove uslove ivota i lijeenja, da direktno prima bilo kakve pritube koje bi
pacijenti mogli imati i da donose sve potrebne preporuke.
D. Komanski most Zavod za osobe sa posebnim potrebama
1. Uvodne napomene
109. Komanski most Zavod za osobe sa posebnim potrebama se nalazi na periferiji
Podgorice. On zauzima prostrano zemljite opkoljeno dva metra visokom ogradom, na vrhu
koje se nalazi bodljikava ica, a sastoji se od dvije smjetajne jedinice (Odjeljenje A, u kojem
su smjetena lica koja su vie nezavisna, i Odjeljenje B za lica koja su vie zavisna), kao i
odreenog broja pomonih objekata.
Zavod je osnovan 1976. godine sa zvornom namjenom da tu budu smjetena djeca sa tekim
mentalnim nedostacima. U vrijeme posjete, u njemu je bilo smjeteno 131 lice (76
mukaraca, 40 ena i 15 maloljetnika), od 3 do 76 godina starosti. Velika veina tienika
provela je ve mnogo godina u Zavodu, neki ak od samog otvaranja. Uprava je obavijestila
delegaciju o namjeri da Zavod pretvori u mjesto iskljuivo za odrasle udui da je procijenjeno
da nije prikladno za smjetaj djece. U tom smislu, u svom pismu od 14. novembra 2008.
godine, crnogorske vlasti su naznaile da su uz pomo UNICEF-a razmatrali mogunost
preseljenja pet ili est maloljetnih tienika u drugu ustanovu. CPT bi elio dobiti najnovije
informacije o ovom pitanju i o strategiji vlasti vezanu za preseljenje djece do
odgovarajueg alternativnog smjetaja, ukljuujui i vremenski okvir za to preseljenje.
110. Zakonski okvir koji se moe primijeniti na domove za socijalnu brigu razvijen je
posljednjih godina sa usvajanjem zakona o socijalnoj i djejoj zatiti 2005. godine, Zakon o
obrazovanju djece sa posebnim potrebama 2005, i Porodini zakon 2007.godine. Kad to
kaemo, inilo se da nema politike otputanja zbog nedostatka strategije
deinstitucionalizacije i nedostatka kapaciteta za pripremu tienika za nezavisniji ivot. CPT
poziva crnogorske vlasti da preduzmu korake na reorganizaciji sistema za pruanje
brige
licima
sa mentalnim nedostacima,
ukljuujui kako
programe
deinstitucionalizacije, tako i opcije za ona lica koja ne mogu imati koristi od takvih
programa. Trebalo bi izraditi strategiju za olakanje reintegracije u zajednicu to je mogue
veeg broja tienika i uspostaviti pravilno stratifikovane kapacitete kako bi tieniki u njima
bili slinih sposobnosti i potreba.
2. Zlostavljanje
111. Delegacija je ula neke navode o fizikom zlostavljanju tienika od strane osoblja, u
obliku udaranja tapom napravljenim od tri spletene grane. Predmeti koji su veoma
odgovarali datim opisima naeni su u prostoriji za osoblje u jednom od dva smjetajna
objekta. U nekim sluajevima, inilo se da je navedeno zlostavljanje bila kazna za pokuaj
bjekstva. Meutim, neki sagovornici delegacije su sugeriali da je veoma dezorganizovano
okruenje u kombinaciji sa izuzetno niskim nivoom osoblja moda dovodilo do situacija u
kojima je osoblje pribjegavalo takvim neprihvatljivim sredstavima kako bi pokuali
kontrolisati uznemirene tienike.

51

U svom pismu od 14. novembra 2008. godine, vlasti su obavijestile CPT da je osoblje Zavoda
dobilo instrukcije da koritenje tapova nije prihvatljivo i da e biti predmetom sankcija.
Rad sa ljudima sa mentalnim nedostacima e uvijek biti teak zadatak za sve kategorije
zaposlenih. Stoga je neophodna pravilna kontrola od strane Uprave kako bi se doprinijelo
sprjeavanju zlostavljanja. Osoblju se mora jasno staviti do znanja da je fiziko i
psiholoko zlostavljanje tienika naprihvatljivo i da e snositi teke posljedice. Uprava
Zavoda bi se takoe trebala aktivno pozabaviti faktorima koji su moda doprinijeli
takvom ponaanju osoblja (vidi stavov 124 i 125).
112. Delegacija je dobila brojne navode o nasilju izmeu tienika a i sama je vidjela kako
tienici guraju, amaraju i udaraju jedan drugog, ukljuujui i jednu situaciju kada je jedan
stariji tienik udario jedno dijete kome je pola krv na nos. Delegacija je zapazila povrede
koje su konzistentne sa navodima o nasilju meu tienikima. Uestalost takvih incidenata
oigledno je posljedica izuzetno niskog nivoa osoblja u kombinaciji sa veoma tekim
uslovima za ivot. Nadalje, neke enske osobe smjetene u Zavodu su se alile na seksualno
uznemiravanje od strane drugih tienika.
Obaveza vlasti da vode brigu o tienicima ukljuuje i odgovornost da ih tite od drugih
tienika koji bi im mogli nanijeti povrede. To zahtijeva adekvatno i konstantno prisustvo
osoblja, ukljuujui noni period i vikende. Osoblje bi trebalo biti pravilno obueno i odluno
da intervenie kada je to neophodno. Nadalje, potrebno je napraviti odgovarajue aranmane
za posebno ranjive pacijente; posebno djeca sa mentalnim nedostacima ne bi trebala biti
smjetena zajedno sa odraslima. U svjetlu gornjih komentara CPT poziva crnogorske
vlasti da preduzmu odgovarajue korake kako bi zatitile tienike od drugih tienika
koji bi ih mogli povrijediti.
113. Delegacija je saznala da je majka jedne tienice uputila pisanu pritubu Zavodu i
Ministarstvu zdravlja, rada i socijalnog staranja o navodnim prijetnjama i seksualnom
uznemiravanju njene kerke. Direktor Zavoda je obavijestio delegaciju da su nakon razmjene
pisama, predstavnici iz Ministarstva i kancelarije Zatitinika ljudskih prava posjetili
ustanovu. CPT bi elio dobiti informacije o svim daljim radnjama koje su preduzete
nakon ove pritube.
3. Uslovi ivota tienika
114. U vrijeme posjete, uslovi ivota tienika bili su uasavajui.
Odjeljenje B imalo je 67 tienika rasporeenih u 12 spavaonica. U potpuno golim i
smradnim prostorijama, tieniki (od kojih su neki imali fiziki hendikep ili su bili slijepi i sa
mentalnim nedostacima) su leali sami, povremeno sa ebadima navuenim preko glave, neki
su bili nagi, a muve su puzale po njima. U zakljuanoj prostoriji za bebe, delegacija je
vidjela 5 tienika koji su bili prikovani za krevet, izmeu 3 i 19 godina starosti, i leali na
poljskim krevetima. Tu je bila i zakljuana prostorija za dnevni boravak gdje su nekih 25
tienika (mukaraca, ena i djece zajedno) sami vrljali. Nadalje, u jednom dijelu odjeljenja
u kojem nije bilo osoblja i koje je bilo zakljuano, gdje se inilo da su tienici preputeni
sami sebi, delegacija je nala jednu prostoriju za dnevni boravak u kojoj je 7 tienika bilo je
privezano za namjetaj (vidi stav 127).

52

Uslovi u Odjeljenju A su bili malo bolji. U njemu je bilo 64 tienika, od kojih su neki
spavali u spavaonicama sa neto linih stvari koje su se mogle vidjeti i vratima koja su
tienici mogli zakljuati. Meutim, veina je bila smjetena u prostorijama bez vrata, sa
polomljenim krevetima ili prljavim madracima koji su bili postavljeni direktno na pod, bez
posteljine. Nadalje, u nekim prostorijama su prozorska stakla bila razbijena.
tienici su bili mijeovitog pola i starosti i inilo se teko osigurati da mukarci, ene i djeca
spavaju u odvojenim prostorijama, zbog nedostatka vrata i osoblja u odjeljenjima.
Nivo higijene, posebno u Odjeljenju B, gdje su bili ranjiviji i izazovniji tienici, nije priliio
jednoj ustanovi za brigu. U nekim spavaonicama, na podu, zidovima i posteljini je bilo urina i
izmeta. Osim toga, ustanova je bila preplavljena mievima.
115. Sanitarni vorovi su bili izuzetno nehigijenski: nunici su bili prljavi, sa izmetom po
zidovima, a neki su bili i zaepljeni. Veina vrata je bila polomljena ili ih nije ni bilo.
Umivaonice su takoe bile trone i prljave, a polovina esama nije bila ispravna. Rezerve
jednokratnih uloaka i plastinih prekrivaa za madrace bile su nedovoljne za tienike koji
su patili od inkontinencije. Pored toga, tienice koje je delegacija intervjuisala navele su da
nema dovoljno sanitarne zatite.
Pozitivnije gledano, kuhinja i trpezarija bile su dobrog standarda, to je bio znaajan kontrast
u odnosu na smjetajne objekte. Nadalje, inilo se da hrane ima u dovoljnim koliinama.
116. Direktor je rekao delegaciji da dobija otprilike 6 Eura dnevno po jednom tieniku (za
hranu, ljekove, odjeu i materijalne trokove za njegu/obrazovanje), to ga obavezuje da se
oslanja na privatne donacije i finansijsku podrku nevladinih organizacija kako bi odrao
osnovni nivo njege. CPT eli istai da oslanjanje na donacije za osiguranje osnovne
odrivosti takve ustanove nije prihvatljivo. Dok su donacije uvijek dobrodole, odravanje
materijalnih uslova i higijene na nivou koji dolikuje jednoj ustanovi za njegu zahtijeva
izdvajanje dovoljnih sredstava od strane Drave.
117. U svom pismu od 14. novembra 2008, crnogorske vlasti su obavijestile CPT da je
polovina kreveta i madraca zamijenjena novim, zahvaljujui jednoj donaciji. Svi tieniki u
Odjeljenju A su dobili novu posteljinu, a na krevetima u Odjeljenju B postavljeni su plastini
prekrivai. Vlasti su takoe da je osigurano konstantno snabdijevanje jednokratnih uloaka.
Rekonstrukcija nunika je navodno zapoela, vrata su zamijenjena i ugraeni su novi bojleri.
Nadalje, odraeno je potpuno ienje i dezinfekcija ustanove.
Tokom posjete, delegacija je saznala da je dobivena donacija od 80.000 Eura za
preureenje Odjeljenja A. CPT bi elio dobiti informacije o vremenskom okviru za
preureenje, kao i detalje predvienih radova.
118. CPT preporuuje da crnogorske vlasti odre poetne napore u pravcu unaprjeenja
uslova ivota u Ustanovi Komanski Most, a posebno da preduzmu korake za:
- odobravanje posebnog budeta za rekonstrukciju i odravanje Ustanove;
- realizaciju opsenog preureenja Odjeljenja B;
- za zamjenu svih polomljenih vrata i prozora;

53

- obezbjeenje prijateljskog i personalizovanog okruenja za tienike,

posebno na nain da se: osigura da prostorije nude privatnost, obezbijede
prostori koji se mogu zakljuavati za njihove privatne stvari, i unaprijedi
ureenost i opremljenost spavaonica i zajednikih prostorija.
119. CPT smatra da smjetanje djece i ne-srodnih odraslih zajedno neizbjeno dovodi do
mogunosti dominacije i iskoritavanja; stoga, po pravilu, djeca bi trebala biti smjetena
odvojeno od odraslih. to se tie odjeljenja sa mjeovitim polovima, potreban je poseban
oprez kako bi se osiguralo da tienici ne budu podvrgnuti neodgovarajuoj interakciji sa
drugim tienicima to prijeti njihovoj privatnosti; tienice, posebno, trebale bi imati svoje
vlastite zatiene spavae sobe i sanitarne vorove. CPT preporuuje da crnogorske vlasti
preduzmu korake shodno prethodnim opaskama.
4. Njega tienika
120. Ogromna veina tienika je dobijala psihotropske ljekove. Snabdijevanje ljekovima je
bilo zadovoljavajue a inilo se da pristup somatskoj njezi nije bio problem. Ustanovu je
redovno posjeivao neuro-psihijatar (jednom sedmino i na poziv), ljekar opte prakse
(dvaput sedmino i na poziv) i stomatolog (jednom sedmino). Nadalje, individualni
medicinski dosjei su dobro voeni kao i medicinske evidencije. Meutim, postojao je jasni
prostor za vee ukljuenje zdravstvenog osoblja, ukljuujui zdravstvenu brigu tokom 24 sata
(vidi stav 124).
121. Individualni tretman i rehabilitacioni planovi su nedavno uvedeni u Ustanovu.
Procjena tienika je bila konstantna i polovina njih je bila procijenjena u vrijeme posjete.
Kad to kaemo, nedostatak osoblja je onemoguio sprovoenje takvih planova, koji su
uglavnom ostali na teoretskom nivou.
Nadalje, postojao je gotovo potpuni nedostatak radnih, obrazovnih i rekreativnih
aktivnosti. Samo je nekih 20-ak tienika bilo ukljueno u takve aktivnosti. Takoe, bilo je
malo mogunosti za vjebanje zbog nedostatka bezbjedne zone za vjebanje na otvorenom i
nedostatka prateeg osoblja. Mnogi tieniki su provodili veliki dio vremena u pretrpanim
prostorijama za dnevni boravak gdje su neki sjedali ljuljajui se, viui ili udarajui se.
Delegacija je obavijetena da je godinji sedmodnevni boravak na moru nekih 45 tienika
uz pratnju, bio smanjen na 25 tienika zbog smanjivanja trokova, sprjeavajui na taj nain
uee nekih tienika u jednoj od rijetkih aktivnosti.
122. Tretman lica sa mentalnim nedostacima bi trebao ukljuiti iroku lepezu terapeutskih,
rehabilitacionih i rekreativnih aktivnosti, kao to je pristup odgovarajuim lijekovima i
medicinskoj njezi, radnoj terapiji, grupnoj terapiji, individualnoj psihotherapiji, umjetnosti,
drami, muzici i sportovima. tienici bi trebali imati redovni pristup prikladno opremljenim
prostorijama za rekreaciju i mogunost za svakodnevnu vjebu na otvorenom; takoe je
poeljno ponuditi im obrazovanje i prikladni posao, iji cilj je priprema tienika za
nezavisni ili barem autonomniji ivot.

54

CPT preporuuje da crnogorske vlasti uloe napore kako bi osigurale

sprovoenje individualnog tretmana i planova za rehabilitaciju ukljuivanjem svih
tienika u aktivnosti prilagoene njihovim potrebama. Postizanje tog cilja e
zahtijevati angaovanje veeg broja kvalifikovanog osoblja (vidi stav 126). Nadalje,
CPT preporuuje da se preduzmu koraci kako bi se svim tienicima ponudilo, ukoliko
im zdravlje to doputa, vjebe na otvorenom od barem sat vremena dnevno u razumno
prostranom ambijentu, koji bi takoe trebalo imati sklonite od runog vremena.
123. Tokom posjete, osoblje je obavijestilo delegaciju da su neki tienici imali seksualne
odnose. Pristup Uprave u tom smislu bio je da se osigura da veina seksualno aktivnih
tienica dobije intrauterni uloak. U vezi sa trudnoom, politika je bila da se izvri abortus
nakon to konzilijum ginekologa procijeni svaki pojedini sluaj. Psihijatar je takoe bio
konsultovan, ali iz prikupljenih informacija inilo se da uvari tienika nisu bili ukljueni u
taj proces. U pogledu brojnh etikih i pravnih pitanja (izmeu ostalih, pitanja kapaciteta
tienika da izraze pristanak na seksualne odnose i na eventualne abortuse), CPT bi
pozdravio komentare crnogorskih vlasti u vezi gorepomenute teme.
5. Pitanja vezana za osoblje
124. Od zvanino 66 radnih mjesta, u vrijeme posjete u Ustanovi je bilo zaposleno 45 lica, od
kojih je 9 bilo na bolovanju. Radna mjesta psihijatra i psihologa su bila upranjena. Slobodna
radna mjesta su nekoliko puta bila bezuspjeno oglaavana, navodno zbog kombinacije
niskih plata u poreenju sa drugim zdravstvenim ustanovama, i teine posla. Na dan dolaska
delegacije, bilo je samo tri lana osoblja u odjeljenju (jedna bolniarka i dvije njegovateljice,
to je znailo da je ponekad u Odjeljenju B bio samo jedan lan osoblja), a u ustanovi je bio
prisutan jedan instruktor rada koji je trebao da bodi brigu o 131 tieniku. Osoblje je
pribjeglo taktici da iskoristi nekolicinu tienika u koje su imali povjerenja da kontrolie
ostale. Neki lanovi osoblja su radili 24-satne smjene (zakljuavajui se u prostoriji za
osoblje da bi spavali) a neki posveeni lanovi osoblja su osjeali da ne mogu otii na
godinji odmor 2008. godine zbog nedostatka osoblja.
125. Izuzetno mali broj osoblja je u sreditu nemogunosti Ustanove da prui adekvatnu
zatitu, njegu, higijenu i reim za tienike. Takvo stanje stvari je potpuno neprihvatljivo i u
praksi dovodi do naputanja kruga od strane tienika. Delegacija je i sama primijetila da su
neki pacijenti bili u posjedu kljueva odjeljenja, kao i da drugi odravaju red na prisilan i
agresivan nain u prostorijama za dnevni boravak i na kapijama odjeljenja. Delegacija je
obavijetena da je nedavno izraena nova sistematizacija radnih mjesta, dodajui postojeim
novih 28 radnih mjesta (ukljuujui 6 vaspitaa, 5 bolniarki, 3 tehnika instruktora, 1
socijalnog radnika, 10 njegovateljica, kao i administrativno i bezbjednosno osoblje). Nakon
posjete, crnogorske vlasti su obavijestile CPT da je oglaeno 6 radnih mjesta (3 za odravanje
i higijenu prostorija, 2 za uvare, i 1 za bolniarku) i da je 5 mjesta ve popunjeno.
126. CPT preporuuje da crnogorske vlasti istrae mogunosti obezbjeenja
unaprijeenih uslova rada za osoblje, kako bi olakali zapoljavanje odgovarajueg
osoblja i njihovo zadravanje, i ponudili kako inicijalnu, tako i kontinuiranu obuku
osoblja. Potrebno je znaajno poveati broj lanova osoblja koji su u direktnom
kontaktu sa tienicima, ukljuujui bolniarke, vaspitae, strunjake za radnu
terapiju, socijalne radnike, itd.

55

6. Sredstva ograniavanja slobode kretanja

127. Niski nivo osoblja, u kombinacija sa nedostatkom alternativnih strategija i materijalnih
odredbi i onih vezanih za reim, dovelo je do znatnog oslanjanja na koritenje fizikog
ograniavanja slobode kretanja. U Odjeljenju B, delegacija je u jednoj zakljuanoj zoni bez
osoblja, pacijente koji su bili vezani za krevete ili drugi namjetaj, veinom pomou traka od
pocijepane tkanine, ali i pomou lanaca i katanaca; jedan od njih je sjedao na klupi potpuno
nag. CPT mora naglasiti da je vezivanje tienika lancima totalno neprihvatljivo i
veoma lako bi se moglo smatrati da predstavlja nehumano i poniavajue postupanje,
pored toga to potencijalno moe nanositi fizike povrede.
Nadalje, u spavaonicama, neki kreveti su imali privrena meka sredstva za
ograniavanje slobode kretanja. injenica da su na kapiji Zavoda, zakljuanim odjeljenjima i
ulazima u prostorija za dnevni boravak bili tieniki, od kojih su neki otvoreno bili u posjedu
mekih sredstava za ograniavanje slobode kretanja, jasno je ukazivala na to da su oni mogli
biti ti koji su ograniavali slobodu kretanja drugih tienika.
Takoe, iza sanitarnih vorova u Odjeljenju B, u jednoj prostoriji ija vrata su bila
vezana platnenom trakom, Delegacija je nala jednu enu koja je leala na krevetu ispod
ebeta. Prisutno osoblje je reklo Delegaciji da je tienik stavljen u izolaciju zato to je
pokuala da pobjegne. Ta prostorija je bila u potpunosti neprikladna za koritenje kao samica
i nije bilo nadzora nad tienikicom. CPT preporuuje da se preduzmu koraci kako bi se
osiguralo da se ta prostorija nikada vie ne koristi za tu namjenu. tovie, Komitet eli
istai da se stavljanje u izolaciju nikada ne bi trebalo koristiti kao nain kanjavanja
lica sa mentalnim nedostatkom.
128. U svom pismu od 14. novembra 2008, crnogorske vlasti su obavijestile CPT da su svi
lanci i katanci uklonjeni i zamijenjeni konim priborom za vezivanje. Na osnovu odluke
psihijatra, pet tienika je smjeteno pod reim povremenog vezivanja, a jedan je bio
permanentno vezan. U odsustvu psihijatra, odluku o ograniavanju slobode kretanja nekog
tienika moe donijeti bolniarka koja treba odmah obavijestiti psihijatra. U sluaju
pribjegavanja sredstvima ograniavanja slobode kretanja, tienik koji je u pitanju se smjeta
pod stalni nadzor jednog lana osoblja. Vlasti su takoe obavijestile CPT da se sada u
medicinskoj dokumentaciji evidentira svako pribjegavanje sredstvima ograniavanja slobode
kretanja, ukljuujui ime lica koje donosi nalog o toj mjeri.
CPT pozdravlja uklanjanje lanaca i katanaca iz Komanskog Mosta; zaista, to su
totalno neprikladna sredstva mehanikog ograniavanja slobode kretanja i nije im mjesto u
jednom domu za socijalnu njegu.
Komitet bi elio dobiti dalje informacije o tanoj prirodi reima koji je
primijenjen na est gorepomenutih tienika, kao i o aranmanima za nadzor koji su
uspostavljeni. U tom kontekstu, Komitet eli naglasiti da vezivanje u trajanju od vie
dana ne moe biti opravdano sa medicinske take gledita i po njegovom miljenju
dovodi do zlostavljanja.

56

129. CPT shvata da povremeno moe biti potrebe da se ogranii sloboda kretanja ili izoluju
tienici kako bi se zatitili ili zatitili drugi a, izuzetno, da se pribjegne instrumentima
mehanikog ograniavanja slobode kretanja. Meutim, u tom pravcu treba da postoji jasno
definisana politika. Ta politika bi trebala navesti da inicijalni pokuaji da se ogranii sloboda
kretanja uznemirenim ili nasilnim tienicima treba, koliko je to mogue, da budu ne-fiziki
(npr. verbalna naredba) i da, kada je fiziko ogranienje slobode kretanja neophodno, ono u
naelu treba biti ogranieno na runu kontrolu. Nadalje, osoblje, zajedno sa tienicima, bi
trebalo aktivno tragati za alternativama ogranienja slobode kretanja.
Pribjegavanje ogranienju slobode kretanja ili izolaciji e veoma rijetko biti
opravdano i mora uvijek biti, bilo izriito naloeno od strane ljekara ili odmah prijavljeno
ljekaru u cilju traenja njegovog odobrenja. Ako, izuzetno, doe do pribjegavanja
instrumentima mehanikog ograniavanja slobode kretanja, isti trebaju biti uklonjeni to je
prije mogue. Mentalno i fiziko stanje tienika podvrgnutih sredstvima mehanikog
ograniavanja slobode kretanja ili izolaciji treba svo vrijeme da budu pod konstantnim
direktnim nadzorom jednog lana zdravstvenog osoblja. Nadalje, mehaniko ograniavanje
slobode kretanja treba da primjenjuje iskljuivo osoblje za njegu (bolniarke ili bolniari) i
nikada ne bi trebalo da se deava u prisustvu drugih tienika. Usvajanje politike vezane za
koritenje ogranienja slobode kretanja ili izolaciju trebalo bi biti popraeno praktinom
obukom, koja mora ukljuiti svo osoblje koje je u pitanju (ljekari, bolniarke, bolniari, itd.)
i biti redovno obnavljana. tienici bi takoe trebali biti propisno informisani o politici
ustanove vezanoj za ograniavanje slobode kretanja kao i o postojeim mehanizmima
pritubi sa tim u vezi.
Nadalje, svaki sluaj ograniavanja slobode kretanja nekog tienika (runa kontrola,
mehaniko ili hemijsko ograniavanje slobode kretanja) treba biti evidentirano u posebnom
registru uspostavljenom u tu svrhu (kao i u dosjeu tienika). Upis bi trebao sadrati vrijeme
poetka i zavretka trajanja mjere, okolnosti datog sluaja, razloge za pribjegavanje takvoj
mjeri, ime ljekara koji je naloio ili odobrio istu, te opis svih povreda zadobijenih od strane
tienika ili osoblja. To e uveliko olakati kako upravljanje takvim incidentima, tako i
nadzor u vezi sa uestalou njihovog deavanja.
CPT pozdravlja napore koje su crnogorske vlasti uloile u vezi sa pribjegavanjem
sredstvima ograniavanja slobode kretanja i preporuuje da budu preduzeti dalji koraci kako
bi se osiguralo da se uvede sveobuhvatna i jasno definisana politika o koritenju takvih
sredstava, primjenjujui gorenavedene smjernice.
130. Goreopisani uasni materijalni uslovi, u kojima su tienici primorani da ive
godinama, u kombinaciji sa mnogim drugim negativnim faktorima - izuzetno nizak nivo
osoblja, gotovo potpuni nedostatak aktivnosti, neprikladno koritenje sredstava
ograniavanja slobode kretanja - sasvim bi se mogli opisati kao oni koji dovode do
neovjenog i poniavajueg postupanja.
Kao to je ve pomenuto (vidi stav 6), na kraju posjete Delegacija se pozvala na lan
8, stav 5, Konvencije i zatraila od crnogorskih vlasti da u roku od 3 mjeseca poalje CPT-u
detaljni akcioni plan koji izlae kako e se pristupiti nedostacima koji su primijeeni u smislu
materijalnih uslova, higijene, reima, pitanja osoblja, i pribjegavanja sredstvima
ograniavanja slobode kretanja.

57

Dva pisma poslata od strane vlasti, nakon posjete, pozivaju se na odreeni broj
preduzetih ili planiranih koraka u Ustanovi Komanski Most (vidi takoe stavove 109, 117,
125 i 128). to se posebno tie djece smjetene u Ustanovi, nekoliko stranih eksperata je
posjetilo ustanovu od oktobra 2008. godine i pruilo podrku i obuku osoblju u radu sa
djecom. Nadalje, raeni su planovi za rekonstrukciju prostorija kako bi se osiguralo da djeca
budu razdvojenaod odraslih i da dobiju adekvatan smjetaj projektovan za njihove potrebe.
Uzimajui u obzir gorepomenute korake, CPT ostaje ubijeen da je potrebna
sveobuhvatna revizija situacije u Ustanovi Komanski Most, koja bi se na strateki nain
pozabavila svim problematinim aspektima koji su prethodno poemnuti. Komitet poziva
crnogorske vlasti da sprovedu takvu reviziju i da izrade detaljni akcioni plan za
reformu Ustanove Komanski Most.
7. Garancije
131. Zbog svoje ranjivosti, lica sa mentalnim nedostacima zahtijevaju posebnu panju kako
bi se sprijeio svaki oblik ponaanja - ili izbjeglo svako proputanje - protivno njihovoj
dobrobiti. Slijedi da prisilno smjetanje u neku instituciju treba uvijek biti vezano za
odgovarajue garancije. Procedura smjetanja treba nuditi garancije nezavisnosti,
nepristrasnosti, kao i objektivne medicinske ekspertize.
132. Delegacija je obavijetena da su svi tienici smjeteni u Ustanovu Komanski Most
preko Centra za socijalni rad u podruju gdje ivi porodica tienika, kojemu je takoe
povjereno starateljstvo nad tienicima. Odluku o otputanju je navodno takoe donosio
nadleni Centar za socijalni rad.
Smjetanje po slubenoj dunosti od strane javnih organa vlasti45 u ustanove za
socijalnu njegu treba uvijek biti vezano za odgovarajue garancije. Posebno, procedura po
kojoj se odluuje o smjetanju po slubenoj dunosti treba ponuditi garancije nezavisnosti i
nepristrasnosti i biti bazirana na objektivnoj medicinskoj, psiho-socijalnoj i obrazovnoj
ekspertizi. CPT smatra da lica koja se prisilno smjetaju u neku ustanovu moraju imati pravo
pokretanja postupaka putem kojih sud po skraenoj proceduri odluuje o zakonitosti
njihovog smjetanja. Takoe je od sutinskog znaaja da se potreba za smjetanje redovno
revidira i da ta revizija ima iste garancije kao i one vezane za proceduru smjetanja.
CPT preporuuje da crnogorske vlasti preduzmu korake kako bi osigurale da
procedura za smjetanje lica sa mentalnim nedostacima u ustanove za socijalnu njegu
potuje navedene zahtjeve. Takva lica trebaju posebno uivati djelotvorno pravo
obraanja sudu za brzo donoenje odluke o zakonitosti njihovog smjetanja, kao i
uivati odgovarajue zakonske garancije (t.j. pravo na advokata, mogunost sasluanja
od strane sudije, itd.).
Komitet bi takoe elio dobiti informacije o proceduri za pristanak na lijeenje
lica primljenih u ustanove za lica sa mentalnim nedostacima, kao i o sistemu koji postoji
za redovnu reviziju potrebe za nastavkom smjetanja.

45

Ili odluke o smjetanju od strane javnih organa vlasti po formalnom zahtjevu lana porodice ili staratelja.

58

133. Nakon ispitivanja dosjea, inilo se da je samo poneki odrasli tienik bio lien svog
zakonskog svojstva putem sudske odluke46. to se tie ostalih tienika, Uprava Ustanove je
obavijestila delegaciju da je nadleni Centar za socijalni rad razmatran kao njihov staratelj.
To stanje stvari je jasno daleko od optimalnog. Potrebno je razmotriti mogui sukob interesa
koji se pojavljuje kada se centar za socijalni rad postavi za staratelja, a istovremeno je
odgovoran za odluke o prijemu i otputanju. CPT preporuuje da crnogorske vlasti preduzmu
neophodne koraker kako bi se izbjegao takav sukob interesa.
Nije bilo posebnih aranmana za informisanje tienika i njihovih porodica o boravku u
Ustanovi. CPT smatra da bi porodicama/starateljima svakog tienika trebalo izdati
informativnu brouru koja izlae rutinu ustanove, pravila za prijem i otputanje, prava
tienika i mogunosti za podnoenje formalnih pritubi, na povjerljivoj osnovi, sa jasno
naznaenim spoljnim organima. CPT preporuuje da se izradi takva broura i da se
sistematski distribuira tienicima, njihovim porodicama i starateljima.
Aranmani za kontakte tienika sa spoljnim svijetom su bili zadovoljavajui. Nije bilo
ogranienja za posjete a neki tienici su mogli ii na odmor kod svojih porodica ili
udomiteljskih porodica. Nezavisniji tienici su mogli telefonirati iz kancelarije, a neki su
imali i mobilne telefone. Kad to kaemo, Delegacija je obavijetena da je samo nekih 16%
tienika odravalo kontakt sa svojim porodicama. CPT poziva crnogorske vlasti da ulau
napore ka podsticanju kontakte tienika sa spoljnim svijetom (npr. Pozivajui posjetioce
dobrovoljce, NVO-e itd.).
CPT pridaje veliki znaaj tome da domovi za socijalnu njegu budu redovno posjeivani od
strane nekog nezavisnog tijela odgovornog za inspekciju njege tienika. To tijelo bi trebalo
biti posebno ovlateno da privatno razgovara sa tienicima, i da vlastima daje neophodne
preporuke u vezi sa nainima unaprjeenja njege i uslova koji se pruaju tienicima. Posjete
takvog tijela koje bi takoe moglo biti kompetentno da prima pritube od tienika ili
njihovih porodica bi, po miljenju Komitet, inilo vanu garanciju za tienike u
ustanovama za socijalnu njegu.
Delegacija je obavijetena da je Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja
sprovodilo inspekcije. Nezavisna tijela, kao to je Ombudsman, UNICEF i neke NVO su
takoe dolazile u posjetu Ustanovi. Uzimajui u obzir prethodne opaske CPT poziva
crnogorske vlasti da uvedu vrsti pravni osnov za redovne posjete Ustanovi Komanski Most
od strane tijela koja su nezavisna od organa za socijalnu njegu.

46

ini se da se postupak primjenjuje kada tienik ima privatnu svojinu.

59

E. Centar za djecu i maloljetnike "Ljubovi", Podgorica

137. Delegacija CPT-a je po prvi puta posjetila jednu maloljetniku ustanovu u Crnoj Gori
koja je bila pod odgovornou Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja: Centar za
djecu i maloljetnike "Ljubovi". Centar, koji je izgraen 1960. godine, zauzima ograeni
prostor na periferiji Podgorice. U prolosti je pruala smjetaj do 100 maloljetnika, ali tokom
godina njegova upotreba se znaajno smanjila i u vrijeme posjete CPT-a u Ustanovi je bilo
smjeteno 19 maloljetnika (od 7 do 18 godina starosti), ukljuujui 5 djevojica. Samo 7
maloljetnika je bilo prisutno kada je Delegacija posjetila Centar u subotu 20. septembra
2008. godine, dok su ostali provodili vikend izvan ustanove sa svojim roacima ili
udomiteljskim porodicama.
138. Centar je imao mjeavinu maloljetnika razliitih profila i potreba: maloljetnici
podvrgnuti "institucionalnim mjerama" po nalogu suda, a u skladu sa Zakonom o
sprovoenju krivinih sankcija (ukljuujui i one zadrane nakon isteka mjere do okonanja
njihovog obrazovanja ili strune obuke47); maloljetnici smjeteni radi socijalne zatite;
maloljetnici koji oekuju prijem u sirotite (u vrijeme posjete bilo je prisutno 2 takve djece);
i inostrani maloljetnici koje je uhvatila policija dok su nezakonito prelazili dravnu granicu i
koji su ekali povratak u svoje zemlje (u momentu posjete bilo je 2 takve djece)48.
est maloljetnika je bilo smjeteno po nalogu suda za izdravanje "institucionalne
mjere", koja je mogla trajati od 6 mjeseci do 2 godine49. O produenju smjetanja odluivalo
se na osnovu periodinih izvjetaja koje je podnosila uprava ustanove, a maloljetnicima koji
su u pitanju obezbjeivana je pravna pomo.
Jo 11 maloljetnika je bilo smjeteno prema aranmanima o socijalnoj zatiti i neki od
njih su proveli vie od tri godine u ustanovi. Uprkos razgovora sa osobljem, Delegacija nije
uspjela stei jasnu sliku o procedurama smjetanja koje se primjenjuju za sluajeve socijalne
zatite. inilo se da su takvi maloljetnici mogli biti smjeteni, kako na osnovu odluke
nadlenog Centra za socijalni rad, tako i na osnovu sudskog naloga50. Nadalje, pitanje
starateljstva je delegaciji ostalo nejasno.
CPT bi elio dobiti detaljne informacije o procedurama koje se primjenjuju u
odnosu na maloljetnike koji se primaju u Centar Ljubovi u skladu sa zakonom o
socijalnoj zatiti, posebno u odnosu na smjetanje, reviziju i otputanje, vaee
vremenske rokove, dostupnost pravne pomoi i starateljstvo.
Komitet takoe preporuuje da se na jedan koherentan nain razmotri pitanje
trenutne mjeavine razliitih kategorija maloljetnika razliitih profila i potreba.
139.
U vrijeme posjete nije bilo nikakvih navoda o zlostavljanju od strane osoblja od
strane nekolicine prisutnih tienika, i Delegacija nije prikupila nikakve druge dokaze o
takvom postupanju.

47

U skladu sa Odsjekom 143 Zakona o sprovoenju krivinih sankcija.

Pored toga, ustanova se smatrala zvaninim mjestom boravka 4 mlaa punoljetna lica (od 18 do 21 godinu
starosti) koja su ivjela u zajednici i morala se javiti u Centar jednom sedmino.
49
Vidi Odsjek 92 KZ i Odsjek 499 ZKP.
50
Prema popisu tienika koju je dao Centar, 10 maloljetnika koji su u pitanju je bilo smjeteno na osnovu
odluke nadlenog Centra za socijalni rad, a 1 na osnovu sudske odluke.
48

60

140.
to se tie materijalnih uslova, bili su prisutni jasni znaci tronosti i naputenosti
prostorija. Mnoge prostorije u dvospratnom smjetajnom objektu se nisu koristile, a kolska
zgrada je bila prazna. U dijelovima smjetajnog objekta koji su bili naseljeni, maloljetnici su
bili smjeteni u malim "apartmanima" (koji su se sastojali od spavae sobe sa dva do tri
kreveta, i zajednikom prostorijom sa TV i poretom, te jednog kupatila/WC) koje su dijelili
nekolicina maloljetnika ispod pola. Prostorije su bile prostrane imale su dobar pristup
prirodnom osvjetljenju, ventilaciji i vjetakom osvjetljenju. Namjetaj je bio prilino star ali
maloljetnici su ukraavali svoje prostorije u pokuaju da stvore atmosferu doma.
Dva inostrana maloljetnika koja su oekivala povratak u svoje zemlje drana su u
prostoriji koja je bila prljava, a kreveti su bili bez posteljine. CPT preporuuje da se ti
nedostaci isprave.
Osoblje je obavijestilo Delegaciju o planovima za ruenje smjetajnog objekta (koji
navodno nije bio dovoljno stabilan zbog konstruktivnih nedostataka) i izgradnji novog u
bliskoj budunosti. U meuvremenu, maloljetnici bi privremeno bili smjeteni u bivoj koli.
CPT bi elio dobiti vie informacija o preciznom vremenskom okviru predvienih radova.
141. Delegacija nije ula vee pritube djece na hranu, ali neka od njih su navela da bi
eljela dobijati vie voa i mlijenih proizvoda. Osoblje je uvjerilo Delegaciju da je ishrana
bazirana na nacionalnim normama koje se primjenjuju u svim obrazovnim ustanovama. CPT
poziva crnogorske vlasti da provjere da li hrana koja se servira u Centru Ljubovi odgovara
potrebama maloljetnika.
142. Po pitanju programskih aktivnosti, Delegacija je obavijetena da su maloljetnici
pohaali bilo lokalnu kolu ili strunu obuku izvan ustanove. Nadalje, za neke od njih je
reeno da rade u metalskoj radionici Centra (proizvodei sportsku opremu). U slobodnom
vremenu, maloljetnici su mogli izlaziti u grad. to se tie fizikog obrazovanja, ustanova je
imala igralite na otvorenom i fiskulturnu salu, i nudila irok dijapazon sportskih aktivnosti.
Tu se takoe nalazila i mala biblioteka.
Meutim, inilo se da je Centru nedostajalo osoblje lacked sufficient sta i materijalni
resursi kako bi pruio program aktivnosti namijenjenih potrebama razliitih grupa
maloljetnika. Stoga, na dan posjete Delegacije, dvoje djece (starosti 11 i 14 godina), koje je
ekalo smjetanje u sirotite i koje je ve bilo provelo 2 mjeseca u Centru, bilo je zakljuano
u slabo namjetenoj prostoriji, zagledano u TV, bez igraaka ili osoblja da se njima bavi.
CPT preporuuje da se preduzmu koraci kako bi se razvio program aktivnosti koje bi
se nudile u Centru Ljubovi, u cilju odgovaranja potrebama razliitih grupa maloljetnika.
143. to se tie osoblja, u vrijeme posjete u Centru je bilo zaposleno ukupno 38 lica,
ukljuujui 12 vaspitaa, 3 pomona vaspitaa, 6 instruktora rada i 4 lica zaduena za
bezbjednost. Godine 2009, oekivalo se da e biti otvoreno jo 6 radnih mjesta (ukljuujui
4 vaspitaa, 1 instruktora i jedno lice zadueno za bezbjednost).

61

Uprkos onoga to se inilo da je u Centru dovoljan broj osoblja, na dan posjete

Delegacije (subota), nekolicina maloljetnika koji su ostali u Centru tokom vikenda bila je
zakljuana u svojim prostorijama (t.j. 2 djeaka i 1 djevojica u apartmanu za djevojice, 2
inostrana maloljetnika zajedno, i 2 djece koje je oekivalo prijem u sirotite zajedno)51. To
stanje stvari inilo se povezanim sa nedostatkom deurnog osoblja: kada je Delegacija stigla
u Centar, bili su prisutni samo 1 vaspita i 1 lice zadueno za bezbjednost (odgovrno za krug
Centra). CPT bi elio dobiti komentare od crnogorskih vlasti o tom pitanju.
144. Po pitanju zdravstvene brige, Centar zapoljava jednu bolniarku na puno radno
vrijeme. Delegacija je obavijetena da se, po prijemu, maloljetnici odvode u bolnicu na
pregled a zatim se dodjeljuju nekom ljekaru opte prakse (preko kola koje pohaaju).
Navodno nije bilo problema vezanih za pristup specijalistikim slubama u van-bolnikim
kapacitetima.
145. to se tie kontakta sa spoljnim svijetom, maloljetnici su mogli provoditi vikende i
praznike sa svojim porodicama i nije bilo ogranienja po pitanju posjeta i telefonskih poziva.
146. Po pitanju discipline, maloljetnici koje je inervjuisala Delegacija naveli su da bi u
sluaju bjekstva iz Centra, po povratku bili zakljuavani u svojim sobama, lieni prava
naputanja kruga odreeni vremenski period ili lieni deparca. Meutim, u internim
pravilima Centra nije bilo propisanih disciplinskih kazni i procedura, a verzija Kunog reda
postavljena na zidu sadrala je nepotpunu listu disciplinskih kazni. Delegacija je obavijetena
da se izolacija nije koristila kao disciplinska kazna, i sama je primijetila da je prostorija koja
se ranije koristila kao samica pretvorena u spremite. Osoblje i maloljetnici koji su bili
intervjuisani tokom posjete potvrdili su da prostorija koja je u pitanju nije bila koritena za
izolovanje maloljetnika ve vie od godinu dana.
CPT preporuuje da se u Centru Ljubovi uvede jasna disciplinska procedura i da
maloljetnici budu o tome propisno informisani.
147. Konano, treba napomenuti da je glavni dnevnik Ustanove nije bio auran, posljednji
upis je bio izvren 19. juna 2008. CPT preporuuje da se u Centru Ljubovi preduzmu koraci
kako bi se osiguralo da voenje evidencije bude aurno i precizno.

51

Delegacija je takoe obavijetena da su nou (od 9 do 6:30) maloljetnici bili zakljuavani u svojim sobama.

62

DODATAK I
Spisak preporuka, komentara i zahtjeva za dostavljanje informacija koje je
uputio
Komitet za sprjeavanje muenja i neovjenog ili poniavajueg postupanja ili
kanjavanja (CPT)

Uvod
komentari
- od crnogorskih vlasti se trai da obezbijede da se prilikom buduih posjeta ne dogode
situacije sline onima opisanim u stavu 5 (stav 5).
zahtjev za dostavljanje informacija
- primjerak Akcionog plana za sprjeavanje torture onda kada bude usvojen u Skuptini Crne
Gore (stav 8).

Policijski objekti
Uvodne napomene

preporuke
- crnogorske vlasti da preduzmu korake kako bi osigurale da se zadravanje od strane policije
sprovodi u striktnoj saglasnosti sa zakonskim odredbama. tavie, vlasti treba da izdaju
uputstva u kojima se konkretno navodi da period zadravanja u policiji tee od momenta
kada je lice obavezno da ostane u policiji i da to vrijeme treba da bude naznaeno na
rjeenju o pritvoru, ak iako je to rjeenje doneseno kasnije. (stav 10)

Tortura i ostali oblici zlostavljanja

Preporuke
-

da se sa najvieg nivoa, kao i putem stalne obuke za sve slubenike policije, poalje
nedvosmislena i vrsta poruka nulte tolerancije za zlostavljanje. U okviru te poruke, treba
ponoviti da su sve vrste zlostavljanja (i prilikom hapenja i tokom naknadnog ispitivanja), kao
i prijetnje prebjagavnju takvom postupanju, apsolutno zabranjene, te da e i poinioci takvih
djela i oni koji im gledaju kroz prste podlei strogim sankcijama (stav 14);

policijske slubenike treba podsjetiti da ne treba da koriste vie sile nego to je nuno kada
se sprovodi hapenje i da jednom kada se savlada lice ije se hapenje vri, nema opravdanja
za njihovo dalje udaranje (stav 14);

63

skrenuti panju tuiocima, sudijama, upravnicima zatvora i drugih nadlenih organa da je

neophodno posvetiti posebnu panju i usvojiti proaktivniji pristup u cilju toga da se
obezbijedi da nijedan sluaj zlostavljanja ne proe neprimijeeno i nekanjeno. U tom
kontekstu, nacionalni Akcioni plan za sprjeavanje muenja na koji se upuuje u stavu 8
treba da zdrui napore svih relevantnih struktura i okupi ih u okvire jedne sinhronzovane
strategije (stav 14);

crnogorske vlasti da nastave da razvijaju strunu obuku za policijske slubenike kako bi se

osiguralo da svi novozaposleni pripadnici prou odgovarajuu inicijalnu obuku i da se
policajcima koji su ve u slubi obezbijedi sistematska stalna obuka zasnovana na novom
nastavnom programu (stav 15);

tokom obuke poseban naglasak treba staviti na napredne metode istrage krivinih djela,
ime se smanjuje oslanjanje na obavjetenja i priznanja koja se dobijaju putem ispitivanja
radi obezbjeenja osuujuih presuda. U tom kontekstu treba uloiti i u nabavku modernih
tehnikih sredstava za istrage (npr. kriminalisitka i laboratorijska oprema). To treba
kombinovati sa usvajanjem detaljnih uputstava o ispitivanju osumnjienih za krivina djela
(ukljuujui i inicijalne razgovore od strane operativaca) (stav 15);

crnogorske vlasti da usvoje odgovarajue mjere u svjetlu komentara datih u stavu 16 da se

policajci upoznaju sa principima iz Etikog kodeksa za policiju kao i da promoviu kulturu u
kojoj e sami policajci nedovsmisleno eliminisati pojavu zlostavljanja; (stav 16)

kadgod osumnjieni za krivino djelo bude izveden pred istranog sudiju ili dravnog tuioca
na kraju zadravanja u policiji ili nakon toga tvrdi da je zlostavljan od strane policije, sudija ili
tuilac treba da unesu te navode u pisanoj formi, odmah narede pregled od strane vjetaka
sudske medicine i preduzmu neophodne korake kako bi osigurali da se ti navodi na
odgovarajui nain istrae. Takav pristup bi trebalo slijediti bez obzira na to da li to lice na
sebi ima vidljive spoljanje povrede. Nadalje, ak i u odsustvu izriitih navoda o zlostavljanju,
sudija ili tuilac treba da narede pregled od strane sturnjaka sudske medicine kadgod
postoje druge osnove (npr. vidljive povrede) za sumnju da je lice koje je pred njih izvedeno
moda rtva zlostavljanja (stav 19);

izvjetaj koji se pie nakon medicinskog pregleda novopristiglih zatvorenika da sadri: (i)
cjelovitu konstataciju izjava datih od strane dotinog zatvorenika relevantnih za pregled
(ukljuujui i njegov opis svog zdravstvenog stanja i sve navode o zlostavljanju), (ii) cjelovitu
konstataciju o objektivnim medicinskim nalazima zasnovanih na temeljnom pregledu i (iii)
zakljuke ljekara u svjetlu (i) i (ii) uz konstatovanje stepena konzistentnosti izmeu izreenih
navoda i objektivnih medicinskih nalaza (stav 20);

kadgod ljekar evidentira povrede koje su u saglasnosti sa navodima o zlostavljanju koje da

pritvoreno lice, takve izvjetaje treba sistematino dostavljati na znanje nadlenom tuiocu
(stav 20);

rezultate pregleda, ukljuujui prethodno pomenute izjave i zakljuke ljekara treba dati na
uvid pritvorenom licu i njegovom zastupniku na njihov zahtjev (stav 20);

lica koja jesu ili su bila u pritvoru imaju zvanino pravo da neposredno zatrae ljekarski
pregled/uvjerenje od strane ljekara koji je proao priznatu obuku na polju sudske medicine
(stav 20).

64

komentari
-

vano je osigurati da lica kojima je povjereno operativno voenje istrage u pogledu pritubi
na rad policije ne budu iz iste slube kao i policijski slubenici koji su predmet istrage (stav
17).

zahtjev za dostavljanje informacija

-

detaljne informacije o nastavnom planu i programu po kojem se obuava policija (stav 15);

informaciju o tome da li po crnogorskom zakonu policijski slubenici moraju da svojim

nadreenima prijvljuju injenice koji im ukazuju na to da su njihove kolege poinile torturu
ili ostale oblike zlostavljanja ili nehumanog ili poniavajueg postupanja (stav 16);

sledee informacije koje se odnose na 2007. i 2008. godinu:

broj prijava torture i ostalih oblika zlostavljanja od strane policijskih

slubenika;

izvjetaj o disciplinskim kaznama koje su izreene na osnovu takvih

prijava;

izvjetaj o pokrenutim krivinim postupcima i izreenim krivinim

sankcijama (stav 18).

Istraga sluajeva koji ukljuuju navode o zlostavljanju

-

da se odmah preduzmu koraci kako bi se osiguralo da sve istrage o sluajevima koji ukljuuju
navode o zlostavljanju u potpunosti ispunjavaju kriterijume djelotvorne istrage predviene
Evropskim sudom za ljudska prava (stav 26);

preduzeti neophodne mjere u svijetlu napomena datih u stavu 27, a koje se odnose na
intervenciju pripadnika specijalne interventne jedinice. U sluaju potrebe izmijeniti i
relevantne zakonske odredbe (stav 27);

komentari
pozivaju se crnogorske vlasti da preduzmu korake kako bi javnosti pruili informacije o
ishodu istraga povodom pritubi zbog zlostavljanja od strane policije kako bi se izbjeglo
eventualno stvaranje percepcije o nekanjivosti (stav 26);
zahtjevi za dostavljanje informacija
- izvijestiti Komitet o ishodu dva sluaja iz stavova 23 i 24 (stav 26).
-

Mjere zatite od zlostavljanja prema licima lienim slobode

preporuke
- preduzeti dalje mjere kako bi se osiguralo da lica zadrana u policiji u praksi uivaju pravo na
obavjetenje o policijskom zadravanju od samog poetka lienja slobode. U ovom
kontekstu, ostvarivanje prava o obavjetenju o policijskom zadravanju treba evidentirati u
pismenoj formi (stav 29);

65

crnogorske vlasti da preduzmu mjere kako bi osigurali da lica u policijskom pritvoru uivaju
djelotvorno pravo na pristup braniocu (koje ukljuuje pravo na povjerljiv razgovor sa
braniocem, kao i pravo da branilac bude prisutan tokom ispitivanja) od momenta kada su
obavezni da ostanu u policiji. Ukoliko bude neophodno, relevatne zakonske odredbe treba
revidirati (stav 31);

da se uine dalji napori kako bi se osiguralo da sistem besplatne pravne pomoi za lica u
policijskom pritvoru uspjeno funkcionie; to bi trebalo raditi u saradnji sa odgovarajuim
advokatskim komorama (stav 31);

policijskim slubenicima prenijeti jasnu poruku da treba da potuju pravo zadranih lica da
imaju branioca po svom izboru, to garantuje Ustav Crne Gore (stav 31);

da crnogorske vlasti usvoje konkretne zakonske odredbe kojima se licima u policijskom

pritvoru garantuje pravo na pristup ljekaru. Te odredbe trebalo bi, izmeu ostalog, da
predviaju da:

zahtjev zadranog lica da posjeti ljekara treba odmah i neodlono

ispuniti; slubenici policije ne treba da kritiki ispituju takve
zahtjeve;
rezultate svakog ispitivanja, kao i sve relevantne izjave zadranih lica
i zakljuke ljekara, ljekar treba formalno da evidentira i dostavi
zadranom licu i njegovom braniocu.

(stav 32).

komentari
-

CPT ohrabruje crnogorske vlasti da preduzmu korake kako bi se osiguralo da se formular sa

obavjetenjem o pravima sistematski daje svim licima koje policija privede istog trenutka
kada budu dovedeni u policijsku stanicu, kao i da im se obavjetenje valjano objasni (stav
33);
CPT poziva crnogorske vlasti da preduzmu dalje mjere kako bi se osiguralo da se sistematian
standardizovan zapisnik o kljunim elementima zadravanja (ukljuujui to da li je i kada
ostvareno pravo na pristup braniocu i na obavjetenje o policijskom zadravanju) vodi za
svako lice koje se nalazi u policijskom pritvoru (stav 34);
CPT poziva crnogorske organe da dalje razvijaju sistem u kojem e nezavisni eksterni organi
vriti obilazak policijskih ustanova za potrebe monitoringa. U ovom kontekstu Komitet eli da
naglasi da bi za potrebe potpune uinkovitosti ove aktivnosti grupe za monitoring trebalo da
uprilie este, nenajavljene posjete. Uz to, organi za monitoring treba da imaju ovlaenja da
razgovaraju sa zadranim licima nasamo i da ispituju sva pitanja koja se tiu postupanja
prema njima (materijalne uslove zadravanja; zapisnike o zadravanju i drugu
dokumentaciju, ostvarivanja prava zadranog lica itd.) (stav 35).

Uslovi policijskog zadravanja

66

preporuke
-

prioritetne mjere koje treba primijeniti:

policijske ustanove opremiti dovoljnim brojem elija razumne

veliine za planirani broj korisnika;
obezbijediti odgovarajuu rasvjetu u eliji (pristup dnevnoj
svjetlosti/vjetakom osvjetljenju), ventilaciji i grijanju;
sve elije opremiti namjetajem za odmor (npr. leajem ili
konstrukcijom za spavanje), a lica koja se zadravaju preko noi
treba da dobiju ist duek i ebad;
hranu, ukljuujui makar jedan cjeloviti obrok, ponuditi u
odgovarajuim intervalima pritvorenim licima; ovo podrazumijeva
da policijske ustanove treba da dobiju odreen budet u ove svrhe,
kao i da treba uvesti sistem za evidentiranje dostave hrane;
toalet i sanitarne ureaje za kupanje treba odravati u dobrom
stanju, a pritvorena lica treba da imaju nesmetan pristup.

(stav 40).
Zatvorske ustanove
Uvodne napomene
-

Komitet preporuuje da se razmatranje ovih predloga smatra prioritetom sa ciljem da se

skrati duina sudskih postupaka u krivinim predmetima i da se detaljnije propiu okolnosti u
kojima se moe ostvariti pristup preventivnoj mjeri boravka u istranom zatvoru (stav 43);
u naporima da se izbore sa problemom prenatrpanosti zatvora, crnogorske vlasti treba da se
rukovode Preporukom br. (99)22 Komiteta ministara Savjeta Evrope o prenatrpanosti
zatvora i porastu zatvorske populacije, Preporukom br. (2000)22 o unapreenju primjene
evropskih pravila o kaznama i mjerama u zajednici, Preporukom br. (2003)22 o uslovnom
otpustu i Preporukom br. (2006)13 o primjeni mjere boravka u istranom zatvoru, uslovima
u kojima se boravak u istranom zatvoru sprovodi i obezbjeivanju mjera zatite od
zlostavljanja;
uiniti napore da se unaprijedi obuka za sudije i tuioce sa ciljem promovisanja primjene
mjera koje su alternativa zatvorskoj mjeri (stav 43);
CPT preporuuje crnogorskim vlastima da preduzmu korake u svijetlu navedenih napomena
iz stava 44 koje se odnose na maloljetne tienike (stav 44).

Zlostavljanje
preporuke
-

da se zaposlenima u Istranom zatvoru u Podgorici prenese jasna poruka da fiziko

zlostavljanje i verbalno zlostavljanje zatvorenika nije prihvaeno i da e se na takve sluajeve
strogo reagovati (stav 45);
nadlenim organima preporuuje se da se postaraju za sprovoenje djelotvorne istrage u
vezi sa navedenim sluajem iz stava 46 (stav 46);
da crnogorske vlasti preduzmu korake kako bi praksu uskladili sa gore navedenim u stavu 47.
U ovom kontekstu, vano je osigurati da tuioci budu sistematski obavjetavani o svakoj
primjeni sile od strane zatvorskih slubenika, kao i da budu posebno paljivi prilikom
ispitivanja takvih sluajeva (stav 47);

67

zatvorske slubenike treba podsjetiti da sila koja se koristi kako bi se kontrolisali nasilni i/ili
nepokorni zatvorenici treba da se primjenjuje samo u mjeri kojoj je to neophodno i da od
momenta kada se ponovo uspostavi kontrola nad zatvorenicima nema vie nikakvog
opravdanja za dalje nanoenje udaraca (stav 47);
da, ukoliko se smatra da je neophodno da slubenici nose palice, palice budu skrivene od
pogleda (stav 48);

komentari
- CPT poziva crnogorske vlasti da izrade strategiju sa ciljem spreavanja nasilja meu
zatvorenicima (stav 50).
zahtjevi za dostavljanje informacija
- izvjetaj o istrazi o sluaju iz stava 46 (stav 46);
- sledee informacije za 2007. i 2008. godinu:
broj pritubi na zlostavljanje do strane zatvorskog osoblja;
izvjetaj o ishodu po pitanju tih pritubi, ukljuujui izreene
disciplinske ili krivine sankcije.
(stav 49).
Uslovi ogranienja slobode
- preporuuje preduzimanje sljedeih koraka kako bi se:
-

nastavilo sa programom obnove, naroito bloka A;

uvelo vie raznovrsnih aktivnosti kako za mukarce tako za ene i angaovao vei broj
zatvorenika u radu u drugim smislenim aktivnostima; u ovom kontekstu, treba uiniti napore
da se obnove sve radionice, to treba da je prioritet, kao i da se obezbijede programi
edukacije i kursevi strunog obrazovanja (stav 54);

CPT preporuuje da crnogorske vlasti preduzmu korake kako bi se:

a. znaajno smanjio broj korisnika po eliji u Istranom zatvoru u Podgorici, cilj treba da
bude potovanje standarda od 4 m2 prostora po zatvoreniku;
b. obezbijedilo da svaki zatvorenik ima krevet i odgovarajuu posteljinu;
c. preduzela dalja obnova elija;
d. obezbijedilo da sva lica u istranom zatvoru imaju mogunost da upranjavaju fizike
aktivnosti na otvorenom svakog dana najmanje sat vremena;
e. revidirao reim za lica u istrazi, u svijetlu napomena iz stava 57; ako bude potrebno,
treba uraditi izmjene i dopune zakona.
(stav 58);
- da se hitno preduzmu koraci kako bi se:

popravilo stanje s toaletima i kupaonama za osuena lica;

osiguralo da sve elije imaju odgovarajue grijanje u sezoni grijanja;
obezbijedili posteljina i sredstva za linu higijenu za nove zatvorenike.

(stav 59);

68

komentari
-

CPT vjeruje da e crnogorske vlasti uraditi sve to je u njihovoj moi da obezbijede da se

gradnja novog zatvora u Bijelom Polju zavri na vrijeme (stav 59);
od sutinskog je znaaja da novi zatvor u Bijelom Polju ima radionice, objekte za sportske
aktivnosti, odgovarajuu biblioteku i druge mogunosti za smislene aktivnosti (stav 60).
napomene iz stava 57 i preporuke iz stava 58 jednako se mogu primijeniti i na lica u istrazi u
Bijelom Polju (stav 60).

zahtjevi za dostavljanje informacija

-

CPT eli da zna kada su poela da se koriste dva nova objekta za smjetaj, kao i da dobije
detaljne informacije o reimu koji se primjenjuje u novom odjeljenju za ene (stav 54).

Zdravstvene usluge
Preporuke
- da se preduzmu hitne mjere kako bi se pojaali resursi za zdravstvenu zatitu u Istranom zatvoru i
Kazneno-popravnom domu u Podgorici i Zatvoru Bijelo Polje tako to e se obezbijediti radni uslovi
koji e biti dovoljno konkurentni kako bi se osoblje angaovalo i zadralo, a naroito da se:

zaposli jo najmanje jedan ljekar na puno radno vrijeme i povea broj

medicinskih sestara u Podgorici;
zaposli najmanje jedna medicinska sestra sa punim radnim vremenom u Zatvoru
Bijelo Polje;
obezbijedi stalno prisustvo nekoga kvalifikovanog za pruanje prve pomoi, po
mogunosti nekoga medicinske struke, za Zatvor Bijelo Polje, tako da budu
pokriveni i nona smjena i vikendi.

(stav 64)
-

da u svim zatvorima crnogorski organi uspostave poseban registar za evidentiranje

traumatskih povreda koje se primijete na zatvorenicima (nakon dolaska i/ili tokom boravka)
(stav 65);
da crnogorske vlasti poveaju broj psihijatara u Istranom zatvoru i Kazneno-popravnom
domu u Podgorici i razviju ulogu zatvorskih psihologa (stav 67);
da crnogorske vlasti hitno preduzmu neto u vezi sa zatvorenikom pomenutim u stavu 68
(stav 68).

Druga relevantna pitanja u okviru mandata CPT

preporuke
- da crnogorske vlasti pojaaju poloaj lica u istranom zatvoru u pogledu njihovog prava da
primaju posjete, u svijetlu napomena iz stava 71; ukoliko je potrebno, relevantno
zakonodavstvo treba izmijeniti (stav 71).
- da crnogorske vlasti preduzmu korake kako bi osigurale da se potuje tajnost kontakata
izmeu zatvorenika i branilaca koji postupaju u njihovo ime (stav 72);
- da se stav 71 mutatis mutandis primijeni na pritvorena lica u pogledu njihovog pristupa
telefonu. Ukoliko se konstatuje da postoji neki rizik od tajnog dogovora, odreeni telefonski
poziv moe se nadgledati (stav 74);
- da crnogorske vlasti pojaaju poloaj lica u istrazi u pogledu njihove prepiske (stav 75);

69

da se u vezi sa ovim naprave odgovarajue izmjene propisa o disciplinskim kaznama o

rasporeivanju u elije za disciplinovanje u svijetlu napisanog u stavu 76 (stav 76);
da se preduzmu mjere kako bi se osiguralo da dokumentacija i evidencija o disciplinskim
kaznama bude voena kako treba, da se precizno evidentira vrijeme kada je primjena mjere
poela i prestala, kao i da se evidentiraju sve druge stvari koji se tiu dranja zatvorenika
(posebno: precizna lokacija gdje je dran). (stav 77);
da crnogorske vlasti preduzmu korake kako bi osigurale da:

zatvorenik koji se premjeta iz jedne u drugu ustanovu i koji se smjeta u uslove

disciplinskog tretmana bude obavijeten u pismenoj formi o razlozima izricanja
te mjere (pri emu se razumije da se u navoenju razloga mogu iskljuiti
informacije koje se iz razloga bezbjednosti opravdano ne prenose zatvoreniku);
zatvorenik za koga je takva mjera predviena ima mogunost da izrazi svoje
vienje date stvari;
smjetanje zatvorenika u izolaciju bude to je mogue krae i da se revidira
najmanje svaka tri mjeseca, s ciljem ponovne integracije zatvorenika u redovnu
zatvorsku populaciju.

(stav 78)
odmah treba preduzeti korake kako bi se omoguilo svim zatvorenicima koji se smetaju u
disciplinske elije da bar jedan sat dnevno budu na svjeem vazduhu. Uz to, dvorita za te
svrhe treba da imaju i sklonite od nepovoljnih vremenskih prilika (stav 79);
- preduzeti korake kako bi se osiguralo da zatvorenici koji se smjetaju u disciplinske elije
imaju pristup materijalu za itanje (stav 79);
- da se u novoizgraenom zatvoru u Bijelom Polju u disciplinske elije ugrade zvona za poziv
(stav 79);
- da crnogorske vlasti uvedu sistem za evidentiranje pritubi i njihovu aurnu obradu (stav 81);
- da crnogorske vlasti razviju sistem za monitoring stanja u zatvorima od strane nezavisnih
spoljnih organa. U tom kontekstu, kako bi bile u potpunosti djelotvorne, posjete radi
monitoringa treba da budu este i nenajavljene. Uz to, organi za monitoring treba da imaju
ovlaenja da razgovaraju sa zatvorenicima nasamo, kao i da ispitaju sva pitanja koja se tiu
njihovog tretmana (uslove zatoenitva; medicinsku evidenciju i ostalu dokumentaciju koja
se tie zatvora; ostvarivanje prava zatvorenika itd.) (stav 82).
komentari
-

poziva crnogorske vlasti da ustraju u naporima da poboljaju broj zaposlenih u kaznenim

ustanovama (stav 69);
da pravo osuenika da primaju posjete od strane nevjenanih partnera treba da bude
predvieno zakonom umjesto da bude preputeno diskrecionom pravu uprave zatvora (stav
70);
pozivaju se crnogorske vlasti da revidiraju propise koji ovo reguliu; po miljenju Komiteta,
svi zatvorenici treba da imaju zakonsko pravo da primaju posjete od bilo kojih lica sa kojima
su imali uspostavljeni odnos prije prijema a koje se po znaaju mogu uporediti sa posjetama
lana porodice (stav 71);
pozivaju se crnogorske vlasti da generalno krenu u pravcu otvorenijeg naina organizovanje
posjeta za lica u istrazi (stav 73);
CPT vjeruje da e prostorije za posjete u novom zatvoru u Bijelom Polju biti dovoljne da
zadovolje potrebe nove zgrade (stav 73);
to se tie pristupa knjigama, Komitet smatra da je ukljuivanje sudije u vezi sa ovim
prekomjerno i da ga treba ukinuti (stav 75);

70

Komitet vjeruje da e nedostaci koji su primijeeni u disciplinskim elijama u Zatvoru Bijelo

Polje biti izbjegnute u novoj zatvorskoj zgradi (stav 79);

disciplinsko kanjavanje zatvorenika ne bi trebalo da se sastoji u potpunoj zabrani kontakata

sa porodicama, a ograniavanje kontakata sa porodicom kao vid kanjavanja treba da se
koristi samo kada se poinjeni prestup odnosi na te kontakte (stav 80);

ostavljanje kutija za albe u Kazneno-popravnom domu u Podgorici i Specijalnoj zatvorskoj

bolnici pozitivan je korak koji treba da slijede i drugi zatvori u Crnoj Gori (stav 81).

zahtjev za dostavljanje informacija

-

informaciju o postojeim programima obuke za zaposlene u zatvoru (incijalna i na radnom

mjestu) (stav 69);
informacije o preciznoj lokaciji gdje se sprovodi zatvaranje u disciplinske svrhe u Pritvorskoj
jedinici u Podgorici (stav 79).

Specijalna psihijatrijska bolnica u Dobroti

Uvodne napomene
zahtjevi za dostavljanje informacija
-

informacije o statusu sprovoenja akcionog plana za Strategiju za unapreenje mentalnog

zdravlja, posebno u vezi razvoja programa za pripremu psihijatrijskih pacijenata za ponovnu
integraciju u zajednicu (stav 84);
vie detalja o Stratekom planu za razvoj i unapreenje neuropsihijatrije u Crnoj Gori i o
njegovoj implementacij (stav 84);

Zlostavljanje
preporuke
-

da Uprava Specijalne psihijatrijske bolnice u Dobroti redovno podsjea svo osoblje da

zlostavljanje pacijenata nije prihvatljivo i da e shodno tome biti kanjeni (stav 85).
da Uprava preduzme mjere kako bi osigurala da osoblje zatiti pacijente od drugih
pacijenata koji bi im mogli nanijeti tetu. To ne podrazumijeva da se obezbijedi samo
prisustvo adekvatnog broja osoblja i permanentni nadzor, ve i da osoblje bude pravilno
obueno za rjeavanje izazovnih situacija/pacijenata (stav 86).

zahtjevi za dobijanje informacija

- primjerak protokola koji definie prava i odgovornosti obezbjeenja, kao i detaljlne
informacije o obuci koja se nudi uvarima obezbjeenja (stav 85).
Jedinica sudske psihijatrije (JSP)
preporuke
- da se preduzmu koraci kako bi se osiguralo da pacijenti u JPS imaju slobodan pristup nuniku
itavo vrijeme, ak i u nonom periodu (stav 87);
- da crnogorske vlasti vre reviziju odabira, obuke i nadzora osoblja za obezbjeenje
dodijeljenog JSP, u svjetlu navedenog u stavu 88 (stav 88);

71

da se uine svi napori kako bi se smanjila ogranienja kojima je bio izloen pacijent koji je u
pitanju. Nadalje, trebalo bi voditi evidenciju o vremenu koje on provodi zakljuan, s ciljem
osiguranja odgovarajueg nadzora (stav 89).

zahtjevi za dostavljanje informacija

- informacije o rezultatima tih predvienih izmjena u oblasti forenzike psihijatrije (stav 90);
- informacije o planovima da se gradi odvojeno odjeljenje sudske psihijatrije u blizini Kotora
(stav 90).
Uslovi ivota za pacijente
preporuke
- da crnogorske vlasti nastave proces renoviranja u dijelu nerenoviranih bolnikih prostorija. Po
pitanju renoviranja je potrebno uiniti napore na personalizovanju ivotnog okruenja i
obezbjeenju prostora gdje pacijenti mogu zakljuati svoje stvari. (stav 91).
Tretman i aktivnost
preporuke
- potrebno je uspostaviti planove za individualni tretman svakog pacijenta, koji bi ukljuivali
komponentu psiho-socijalne rehabilitacije. U tom kontekstu, potrebno je uiniti vee napore
na poveanju ponude terapeutskih i rehabilitacionih aktivnosti (npr. radna terapija,
individualna i grupna psihotherapija, obrazovanje, sportovi) i ukljuiti vie pacijenata u
aktivnosti prilagoene njihovim potrebama; to podrazumijeva zapoljavanje veeg broja
osoblja (stav 94).
Pitanja vezana za osoblje
preporuke
- da crnogorske vlasti definiu strategiju zapoljavanja zasnovanu na odgovarajuem
finansiranju i unaprijeenim uslovima slube, u cilju obezbjeenja adekvatnog nivoa osoblja
u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti (stav 95).
zahtjevi za dostavljanje informacija
- izvjetaj o statusu tekueg programa obuke za, kao i o njegovom sadraju i broju, te
kategorijama osoblja koje je angaovano (stav 96);
- informaciju o sadraju programa obuke za medicinske sestre koji je napravljen u saradnji sa
Srednjom medicinskom kolom iz Kotora i za jedan broj angaovanih sestara iz Specijalne
psihijatrijske bolnice u Dobroti (stav 96).
Sredstva ograniavanja slobode kretanja
preporuke
- da se u Specijalnoj psihijatrijskloj bolnici u Dobroti preduzmu koraci kako bi se osiguralo da
politika i praksa vezana za koritenje sredstava ograniavanja slobode kretanja budu u skladu
sa zahtjevima iz stava 99 (stav 99).
Garancije
preporuke
-

da crnogorske vlasti preduzmu korake kako bi osigurale da postojee procedure koje se tiu
prisilne hospitalizacije budu propisno ispotovane, i da zakonske garancije koje postoje budu
istinski djelotvorne (stav 101);

72

da se izvri revizija predmeta svih hroninih pacijenata i da oni pacijenti koji ispunjavaju
kriterijume za prisilno smjetanje budu podvrgunti relevantnom postupku. U tom kontekstu,
potrebno je preduzeti mjere kako bi se osiguralo da se uvijek trai pisani pristanak na
hospitalitaciju u skladu sa zakonom (stav 102);
- da se revidiraju postupci kako bi se osiguralo da svi pacijenti (a, ako nisu kompetentni, onda
njihovi zakonski zastupnici) dobiju sistematske informacije o svom stanju i lijeenju koje im
je prepisano, te da ljekari imaju uputstvo da trebaju uvijek traiti pristanak pacijenta na
lijeenje prije zapoinjanja sa istim. Formular koji se tie informisanog pristnaka na lijeenje
treba da potpie pacijent ili (ukoliko je nekompetentan) njegov/njen zakonski zastupnik.
Pacijentima (i njihovim zakonskim zastupnicima) je takoe potrebno davati relevantne
informacije tokom i nakon lijeenja (103);
- u vezi sa smjetanjem lica zbog krivinog djela, crnogorske vlasti da preduzmu korake kako bi
osigurale da:
pacijentima koji su podvrgnuti obaveznom lijeenju bude dato pravo
albe protiv sudske odluke i mogunost da trae nezavisno miljenje
nekog neutralnog psihijatra;
pacijenti koji su podvrgnuti obaveznom lijeenju imaju pomo
advokata tokom postupka, i da onima koji nisu u prilici da sami plate
trokove advokata bude pruena pravna pomo;
pacijenti koji su podvrgnuti obaveznom lijeenju imaju djelotvorno
pravo da budu lino sasluani od strane sudije tokom postupaka
revizije.
(stav 104);
- da crnogorske vlasti razviju sistem redovnih posjeta Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u
Dobroti od strane nekog nezavisnog tijela. To tijelo bi trebalo biti posebno ovlaeno da sa
pacijentima razgovara nasamo i postavlja sva pitanja vezana za njihove uslove ivota i
lijeenja, da direktno prima bilo kakve pritube koje bi pacijenti mogli imati i da donosi sve
potrebne preporuke (stav 108).

komentar
-

uloiti napore da se dobrovoljni hronini pacijenti upute u odgovarajue kapacitete u

zajednici (stav 102);
CPT poziva crnogorske vlasti da preduzmu korake kako bi osigurale da Savjet za zatitu
ljudskih prava pacijenata bude zaista nezavistan (stav 107).

Komanski most Zavod za osobe sa posebnim potrebama

Uvodne napomene
komentari
- pozivaju se crnogorske vlasti da preduzmu korake na reorganizaciji sistema za pruanje brige
licima sa mentalnim nedostacima, ukljuujui programe deinstitucionalizacije i opcije za ona
lica koja ne mogu imati koristi od takvih programa (stav 101).
zahtjevi za dobijanje informacija
- najnovije informacije o ovom pitanju i o strategiji vlasti vezanu za preseljenje maloljetnih
tienika u drugu instituciju i strategiji vlasti za iseljenje sve djece iz Komanskog mosta u
odgovarajui alternativni smjetaj, ukljuujui i vremenski okvir za to preseljenje (stav 109).

73

Zlostavljanje
preporuke
-

osoblju jasno staviti do znanja da je fiziko i psihiko zlostavljanje tienika naprihvatljivo i da

e snositi teke posljedice. Uprava Zavoda bi se takoe trebala aktivno pozabaviti faktorima
koji su moda doprinijeli takvom ponaanju osoblja (stav 111);
da crnogorske vlasti preduzmu odgovarajue korake kako bi zatitile tienike od drugih
tienika koji bi ih mogli povrijediti u svijetlu napomena iz stava 112 (stav 112).

zahtjev za dostavljanje informacija

- informacije o svim daljim radnjama koje su preduzete nakon pritube iz stava 113 (stav 113).
Uslovi ivota tienika
preporuke
- da crnogorske vlasti odre poetne napore u pravcu unaprjeenja uslova ivota u Ustanovi
Komanski Most, a posebno da preduzmu korake za:
odobravanje posebnog budeta za rekonstrukciju i odravanje Ustanove;
realizaciju opsenog preureenja Odjeljenja B;
za zamjenu svih polomljenih vrata i prozora;
obezbjeenje prijateljskog i personalizovanog okruenja za tienike, posebno
na nain da se: osigura da prostorije obezbjeuju intimu, da se mogu zakljuati
line stvari, i da spavaonice i zajednike prostorije budu bolje ureene i
opremljene.
(stav 118)
- da crnogorske vlasti preduzmu korake da smjetaju djecu odvojeno od odraslih lica sa kojima
nijesu u srodstvi i da obezbijede da tienice imaju zasebne sobe koje e biti zatiene i koje
e imati sanitarni vor (stav 119).
komentari
- oslanjanje na donacije za osiguranje osnovne odrivosti ustanove Komanski Most nije
prihvatljivo (stav 116).
zahtjev za dostavljanje informacija
- informacije o vremenskoj dinamici za preureenje, kao i detaljan opis predvienih radova
(stav 117).
Njega tienika
preporuke
- da crnogorske vlasti uloe napore kako bi osigurale sprovoenje individualnog tretmana i
planova za rehabilitaciju ukljuivanjem svih tienika u aktivnosti prilagoene njihovim
potrebama. Postizanje tog cilja e zahtijevati angaovanje veeg broja kvalifikovanog osoblja
(stav 122);
- da se preduzmu koraci kako bi se svim tienicima ponudilo, ukoliko im zdravlje to doputa,
da vjebaju na otvorenom barem sat vremena dnevno u razumno prostranom ambijentu koji
bi trebalo da ima i sklonite od runog vremena (stav 122).
zahtjev da dostavljanje informacija
-

komentare crnogorskih vlasti u vezi gore pomenute teme na temu seksualnih odnosa meu
tienicima ustanove Komanski Most (stav 123).

74

Pitanja u vezi zaposlenih

preporuke
- da crnogorske vlasti istrae mogunosti obezbjeenja boljih uslova rada za osoblje kako bi
olakali zapoljavanje odgovarajueg osoblja i njihovo zadravanje, i ponudili kako inicijalnu,
tako i kontinuiranu obuku osoblja. Potrebno je znaajno poveati broj lanova osoblja koji su
u direktnom kontaktu sa tienicima, ukljuujui bolniarke, vaspitae, strunjake za radnu
terapiju, socijalne radnike, itd. (stav 126).
Sredstva ograniavanja slobode kretanja
preporuke
- da se preduzmu koraci kako bi se osiguralo da se prostorija iza sanitarnih prostorija u Krilu B
nikada vie ne koristi za izolaciju (stav 127);
- preduzeti dalje korake da se uvede sveobuhvatna i jasno definisana politika upotrebe
sredstava ograniavanja slobode po postulatima naznaenim u stavu 129 (stav 129);
- da crnogorske vlasti naprave sveobuhvatnu analizu situacije u instituciji Komanski Most i
naprave detaljno razraen plan njene reforme (stav 130).
komentari
- vezivanje tienika lancima je apsolutno neprihvatljivo i smatra se nehumanim i
poniavajuim postupanjem, pored toga to potencijalno moe biti uzrokom fizikih povreda
(stav 127);
- stavljanje u izolaciju nikada ne bi trebalo koristiti kao nain kanjavanja lica sa mentalnim
nedostatkom (stav 127);
- vezivanje u trajanju od vie dana ne moe biti opravdano sa medicinske take gledita i, sa
stanivita CPT moe biti kvalifikovano kao zlostavljanje (stav 128).
zahtjev za dostavljanje informacija
- dalje informacije o tanoj prirodi reima koji je primijenjen na est tienika iz stava 128, kao
i o modelima nadzora u instituciji (stav 128).
Garancije
preporuke
- da crnogorske vlasti preduzmu korake kako bi osigurale da procedura za smjetanje lica sa
mentalnim nedostacima u ustanove za socijalnu njegu potuje zahtjeve iz stava 132. Takva
lica trebaju posebno uivati djelotvorno pravo obraanja sudu kako bi sud odluio o
zakonitosti njihovog upuenja u instituciju, te da ta lica uivaju odgovarajue zakonske
garancije (t.j. pravo na advokata, mogunost sasluanja od strane sudije itd.) (stav 132);
- da crnogorske vlasti preduzmu neophodne korake da izbjegnu potencijalni konflikt interesa
koji proistie iz injenice da je centar za socijalni rad staratelj, a istovremeno i organ
odgovoran za odluke o upuivanju i otputanju iz institucije (stav 133);
- porodicama/starateljima svakog tienika trebalo bi dati informativnu brouru (stav 134).
komentari
- CPT poziva crnogorske vlasti da ulau napore ka podsticanju kontakata tienika sa spoljnim
svijetom (npr. pozivati volontere, NVO itd. da posjete instituciju) (stav 135);
- CPT poziva crnogorske vlasti da uvedu vrsti pravni osnov za redovne posjete ustanovi
Komanski Most od strane tijela koja su nezavisna u odnosu na organe za socijalnu njegu,
uzimajui u obzir napomene iz stava 136 (stav 136).

75

zahtjev za dostavljanje informacija

- informacije o proceduri za pristanak na lijeenje lica primljenih u ustanove za lica sa
mentalnim nedostacima, kao i o sistemu koji postoji za redovnu periodinu reviziju uputa za
smjetaj u instituciju (stav 132).
Centar za djecu i maloljetnike "Ljubovi", Podgorica
preporuke
- da se na jedan koherentan nain razmotri pitanje trenutne mjeavine razliitih kategorija
maloljetnika razliitih profila i potreba (stav 138);
- CPT preporuuje da se nedostaci navedeni u stavu 140 isprave (stav 140);
- da se preduzmu koraci kako bi se razvio program aktivnosti koje bi se nudile u Centru
Ljubovi, u cilju odgovaranja ne potrebe razliitih grupa maloljetnika (stav 142);
- da se u Centru Ljubovi uvede jasna disciplinska procedura i da maloljetnici budu o tome
propisno informisani (stav 146);
- da se u Centru Ljubovi preduzmu koraci kako bi se osiguralo da voenje evidencije bude
aurno i precizno (stav 147).
komentari
- crnogorske vlasti da provjere da li hrana koja se servira u Centru Ljubovi odgovara
potrebama maloljetnika (stav 141).
zahtjevi za dostavljanje informacija
- informacije o procedurama koje se primjenjuju u odnosu na maloljetnike koji se primaju u
Centar Ljubovi u skladu sa zakonom o socijalnoj zatiti, posebno u odnosu na smjetanje,
reviziju i otputanje, vaee vremenske rokove, dostupnost pravne pomoi i starateljstvo
(stav 138),
- informacije o preciznoj dinamici planova za ruenje smjetajnog objekta i izgradnji novog
(stav 140);
- komentari od strane crnogorskih vlasti o pitanju zapoljavanja naznaenih u drugom pasusu
stava 143 (stav 143).

76

DODATAK II
LISTA NACIONALNIH ORGANA I MEUNARODNIH I NEVLADINIH ORGANIZACIJA SA KOJIMA JE
DELEGACIJA CPT-a ODRALA KONSULTACIJE

Nacionalni organi
Ministarstvo pravde
Mira RADOVI
Boidar VUKSANOVI
Vojislav MARKOVI
Anka CEROVI
Milan KRSMANOVI

Ministar pravde
Direktor Zavoda za izvrenje krivinih sankcija
Pomonik direktora Zavoda za izvrenje
krivinih sankcija
Naelnica Odjeljenja pravnih poslova Zavoda
za izvrenje krivinih sankcija
Savjetnik za pitanja izvrenja krivinih sankcija
u Ministarstvu pravde

Ministarstvo unutranjih poslova i javne uprave

Jusuf KALAMPEROVI
Ministar unutranjih poslova i javne uprave
Nada VUKANI
Pomonik ministra unutranjih poslova i javne
uprave
Veselin VELJOVI
Direktor Uprave policije
Slavko STOJANOVI
Pomonik direktora Uprave policije

Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja

Miodrag RADUNOVI
Sneana MIJUKOVI
Krsto NIKOLI

Nevenka PAVLII

Ministar zdravlja, rada i socijalnog staranja

Pomonik ministra socijalnog staranja
Savjetnik za zdravstvo i Ministarstvu zdravlja,
rada i socijalnog staranja
Savjetnik za socijalno staranje u Ministarstvu
zdravlja, rada i socijalnog staranja
Direktor Specijalne psihijatrijske bolnice u
Kotoru
lan Nacionalne komisije za mentalno zdravlje

Dravno tuilatvo
Ranka ARAPI
Tatjana MARKOVI
Sonja VUKOVI

Vrhovni dravni tuilac

Zamjenik Vrhovnog dravnog tuioca
Zamjenik Vrhovnog dravnog tuioca

Ombudsman
efko CRNOVRANIN

Ombudsman

Goran MIKOVI
Aleksandar TOMUK

Menarodne organizacije
OEBS Crna Gora
UNICEF
77

Nevladine organizacije
Savjet za graansku kontrolu rada policije
Akcija za ljudska prava
Crnogorski Helsinki komitet za ljudska prava

78