Zašto mladi Nijemci ne žele da se bave poljoprivredom?

U Zuligofenu, seocetu na zapadu njemačke pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije 65-godišnja Dorote Hohgirtel vodi farmu od 2001. Drži više od stotinu životinja, uključujući 30 koza i 60 ovaca, kao i nekoliko konja. Ima i voćnjak u kojem uzgaja preko 130 različitih sorti jabuka.

Očuvanje drevnih biljnih vrsta i uzgoj organske hrane bez pesticida i hemijskih đubriva bili su joj na srcu otkako je prije dvije decenije odlučila da pored svog posla postane i poljoprivrednica.

Kao školovana farmaceutkinja, Hohgirtel i dalje ima siguran posao u farmaceutskoj industriji. Ali danas je najviše brine sumorna perspektiva da čovjek može da živi od poljoprivrede, kaže ona.

"Znam da neću biti mlađa. Na pragu sam penzije i pitanje koje sebi stalno postavljam je: Kome ću ostaviti imanje?"

Hohgirtel kaže da je njeno dvoje djece izabralo druge karijere i da ih farma ne zanima. Iako je ponosna na njih, ipak bi voljela da su njena djeca razmišljala o tome da preuzmu farmu. Takođe ne zna za nijednu drugu mladu osobu van njene porodice koja bi bila zainteresovana da preuzme farmu kada ode u penziju.

Ona nije jedini njemački farmer koji ima poteškoća da pronađe nasljednika za svoju farmu. Njen prijatelj farmer, kaže ona, predao je operativne poslove svoje farme svom sinu, da bi ubrzo nakon toga shvatio da se 30-godišnjak bori da ekonomski preživi.

Kompatibilnost rada i porodice i cijena zemljišta

Njemačka poljoprivreda doprinosi manje od jednog procenta bruto domaćem proizvodu (BDP) zemlje i manje je važna za nacionalnu ekonomiju nego u susjednoj Francuskoj i Poljskoj.

Rajnhard Jung, politički savjetnik u Slobodnim farmerima, interesnoj grupi za poljoprivrednike, kaže da je njemački poljoprivredni sektor posljednjih godina pod pritiskom i zbog demografskih promjena.

„Nedostatak kvalifikovanih radnika je problem za sve sektore (njemačke privrede)“, kaže on za DW, pri čemu je posebno teško pridobiti mlade za sektor poljoprivrede širom zemlje.

Zbog toga što mladi danas imaju „želju za dobrom ravnotežom između posla i privatnog života“, kaže Jung. A naporan rad i nedostatak odmora starijih generacija njemačkih farmera „nije opcija“ za mlade ljude.

Pored toga, mladim poljoprivrednicima čije porodice ne posjeduju farme postaje sve teže da steknu ili čak iznajme poljoprivredno zemljište pošto su cijene naglo porasle tokom protekle decenije. Špekulacije zemljištem nakon finansijske krize 2009. godine i povećano interesovanje multinacionalnih prehrambenih kompanija za obradivo zemljište sprečavaju ponovni pad cijena.

EU birokratija gora od lošeg vremena?

Ono što takođe sve više zabrinjava Hohgirtel na njenoj farmi u Zuligofenu je povećanje ekstremnih vremenskih uslova.

Farmerka pripisuje nepovoljne vremenske uslove klimatskim promjenama, što čini poljoprivredu nepredvidivijom sa talasima ljetnjih vrućina i - ove godine - obilnim kišama koje pogađaju njen rod jabuka. „Očekivani gubici zbog klimatskih promjena čine vođenje farme još skupljim“, kaže ona.

Jung, s druge strane, ne vidi nikakvu vezu između klimatskih promjena i nespremnosti mladih da se bave poljoprivredom. Umjesto toga, on smatra obeshrabrujućim za poljoprivrednike ogromnu birokratiju Evropske unije u njenim naporima da učini poljoprivredu održivijom.

"Shvatio sam da mnogi mladi ljudi žele da rade u poljoprivredi jer vole poljoprivredu. Ali propise o održivosti u poljoprivredi donose političari koji misle da je poljoprivreda loša jer bismo zagadili životnu sredinu."

Protesti njemačkih poljoprivrednika

Problemi sa kojima se njemački farmeri suočavaju ovih dana došli su u javnost ove zime. Hiljade farmera traktorima su blokirali puteve u glavnom gradu Berlinu i mnogim drugim dijelovima zemlje u znak protesta protiv planova savezne vlade da smanji državne subvencije za poljoprivredni dizel.

Protesti su bili samo djelimično uspješni jer je vlada samo pristala da smanji rezove na duži period, umjesto da ih ukine kako su poljoprivrednici tražili.

Mladi neće „pune ruke posla”

Za većinu mladih Nijemaca rad na farmi je vjerovatno nezamisliv, kao što je pokazala anketa nedavno na ulicama Bona.

Jedan mladi Nijemac mi je rekao da je sve što zna to da je poljoprivreda „nesigurna" i „zvuči kao da imaš pune ruke posla".

"Zvuči kao da moram da napustim grad i da se vratim na selo. Potrebno je i dosta istrajnosti i strpljenja jer se ne zna da li će farma uopšte nešto da proizvede", rekao je on.

Druga mlada žena je za DW rekla da je u „razvijenoj zemlji“ „želja za dobrom ravnotežom između posla i privatnog života“ opravdana. „Plus, industrijska revolucija je daleko iza nas, tako da mislim da nikada neću poljoprivredu da vidim kao karijeru."

Ipak, Hohgirtel je odlučna da nastavi da živi svoj san sve dok još može da hoda zemljom koju sa ponosom naziva svojom. Ona čak pravi planove za budućnost i planira da organizuje predavanja za one koji su zaboravili na poljoprivredu kao karijeru.

"Nadam se da ću to moći da radim još mnogo godina. Nudim i obilaske za škole, organizujem grupne događaje i organizujem veliki festival na imanju na jesen. Samo želim da podržim ideju poljoprivrede i pokažem da može da se radi drugačije."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu