"Ego političara je iznad državnih interesa, trebamo meritokraciju"

Kandidatkinja za predsjednicu RH Marija Selak Raspudić, otkrila je kako joj za vrijeme kampanje nedostaju predavanja na fakultetu.

- Osjećam grižnju savjesti što trenutno nisam tamo. Jako volim biti na fakultetu i mislim da je to zdravo, a da je zdravo i za studente da imaju kontakt s nekim tko je u politici. Žao mi je što ne mogu obnašati funkcije na fakultetu jer nisu spojive sa Saborom i činjenicom da imam dvoje male djece, rekla je.

Dugo se razgovara treba li birati predsjednika ili predsjednicu u Saboru, kakve mu trebaju biti funkcije i ovlasti?

- Mislim da je funkcija izrazito važna za hrvatsko društvo, jer smo mi odgajani kroz predsjedničku funkciju. Kroz nju je nastala i hrvatska država. Duboko u narodnoj svijesti je ukorijenjena predsjednička funkcija, kazala je.

"Predsjednica bi trebala imati mogućnost veta"

Naglasila je i kako je ova funkcija važna jer bi trebala nadgledati ostale institucije.

- To je smisao funkcije predsjednice Republike. Smatram da neke njezine ovlasti treba ojačati te da je danas, više nego ranije, ideja da predsjednica ima snažnije ovlasti, istaknula je.

- Predsjednica RH prvenstveno ne smije biti inatljiva. Ovo nije nekakvo odmjeravanje snaga niti bi trebalo biti. Funkcija inatljive osobe je funkcija šefice opozicije, nekoga tko dolazi iz Sabora i tko će konkurirati na premijersku poziciju, nastavila je.

- Nju je trenutno zauzeo predsjednik RH i ako mene pitate, to je štetno za cjelokupnu oporbu, ustvrdila je.

Govoreći o promjenama u ovlastima do kojih bi trebalo doći, kazala je da bi "trebalo uvesti mogućnost veta na određene zakone koje nije beskonačno i kojeg bi kontrolirala dvotrećinska saborska većina".

- To bi bilo kontrolirano, a ne apsolutni veto. Sada imamo funkciju unutar sustava, a to je da je predsjednik onaj koji proglašava zakone. Na primjeru zakona o izbornim jedinicama, vidjeli smo kako je ta ovlast samo deklarativna. Ja bih to jasnije definirala, dodala je.

Motivi ulaska u politiku?

Govoreći o svojim motivima za bavljenje politikom, Selak Raspudić je rekla da su to prvenstveno nedemokratske okolnosti u kojima su se održali izbori 2020. godine.

- Teško je potpuno iskreno sebe sagledati i dati jasan odgovor o motivima. Kroz svoje cijelo javno djelovanje sam govorila da se svi trebaju politički aktivirati. To je bio moj ideal kao filozofkinje, rekla je.

- Onaj trenutak u kojem sam se aktivirala, nije bio trenutak kada sam to planirala. Po prvi put sam postala majka, postala izvanredna profesorica i potpisala ugovor s Oxfordom na jednom projektu. No onda su se okolnosti trenutka, kada su se izbori proglasili, u jeku onih mjera koje su ograničavala kretanje, a što je protudemokratsko djelovanje, promijenile, kazala je.

Ustvrdila je kako je to bio pravi trenutak.

- Učinilo mi se da je to jedini trenutak u mome živote, da ako sada skočim, neću imati osjećaj da sam time osobno napredovala, u onom smislu zadovoljavanja puke ambicije i ta neću imati taj tip ovisnosti o politici, istaknula je.

Dodala je kako je unutarnji mir preduvjet neovisnog političkog djelovanja.

- Tada smo ušli u jednu vrlo neizvjesnu utakmicu, jer smo surađivali s Mostom koji je u to vrijeme bio ispod praga, dodala je.

"Osjetila sam potrebu iskoračiti i pokazati kako da stvari konkretno i sadržajno izgledaju bolje"

- Četiri godine kroz Sabor radila sam intenzivno i bila jedna od najaktivnijih zastupnica. Nekako sam tu prošla čitav proces političkog djelovanja. Osjećala sam izrazito poštovanje prema toj instituciji. Kada sam prvi put vidjela Sabor, bio je tako mali u odnosu na ono mjesto koje je bilo u mojim očima. Očekivala sam neki amfiteatar, arenu, prisjetila se.

- Dan danas mi je neobičan taj dojam, ali sam osjećala jedno poštovanje prema toj instituciji. Smatrala sam da, ako sam već tu, moram opravdati povjerenje građana, ustvrdila je.

Međutim, u jednom trenutku joj to nije bilo dovoljno te je se počela osjećati donekle nezrelo.

- Od sebe sam očekivala da napravim iskorak. Jer ako neću ja, koji je s pozicije doktora znanosti, kako će netko drugi tko je iz drugog kuta došao predstavljati građane. Tu smo napravili Rezoluciju o umjetnoj inteligenciji, Rezoluciju o položaju i pravima starijih osoba i dr., rekla je.

- Ono što je bila moja ostavština u prethodnom mandatu je bila cjelovita reforma Sabora. Za nju sam se morala izboriti na Ustavnom sudu jer je gospodin Jandroković smatrao da to ne može predložiti saborski zastupnik, nego resorni odbor, istaknula je.

- Prolazeći taj put i prateći što se događa u politici, osjetila sam potrebu da iskoračim i kako da svojom kandidaturom pokažem kako mislim da stvari konkretno i sadržajno mogu izgledati bolje, dodala je.

Pojam neovisnosti u politici?

- Ne postoji apsolutna neovisnost. Međutim, politički neovisan je jasno definirano. To nije samo slatka etiketa koju si netko zalijepi. Ona je odgovor na činjenicu da su stranke iznevjerile svoje birače. To je logistički izazovna pozicija, ali radije bih je nosila nego stranačku markicu, ustvrdila je.

- Nemate nijednog tajkuna koji vas vodi za ručicu, vi ste u neobranom grožđu, naglasila je.

Govoreći o utjecaju stranih čimbenika ukazala je na znakovitost Himne slobodi Ivana Gundulića.

- Nije slučajno sloboda nazvana lijepom, dragom i slatkom. Doista mislim da nijedna cijena nije prevelika koliko god nešto bilo političke zahtjevnije, ustvrdila je.

- Naš stranački život se treba osloboditi podobnih utjecaja i raditi po principu meritokracije. Da imamo najbolje ljude koji su na vrhu lista i da oni budu izabrani u Sabor. Kod nas je trenutno situacija takva da je izgubljeno povjerenje u većinu stranaka, kazala je.

- Osoba sam koje je suradljiva, nisam ničiji strani igrač niti sam podložna ičijem utjecaju, dodala je.

Situacija u OSRH: Ključna dva čovjeka u državi su imala mogućnost razboritog uzmaka

Selak Raspudić, ustvrdila je kako se "naša politika svela na osobne animozitete gdje je ego došao ispred državnih interesa".

- Mi smo članica NATO-a. To ima određena prava i obaveze. Međutim, u ovoj situaciji gdje su postojala greške s dvije strane. U svakoj odluci koja se odnosi na HV, predsjednik je trebao biti konzultiran. Tu nema "ali". Takve su ovlasti, upozorila je.

- Isto tako, predsjednik je sigurno znao, s obzirom na izvješća koja je dobivao od GS OSRH, što se događalo, dok je još bilo u pripremnoj fazi, prije nego što smo se obvezali da ćemo biti dio misije pomoći Ukrajini. Morao je to diplomatski na vrijeme riješiti, kazala je.

Ustvrdila je kako smo zbog toga sada u lošoj situaciji jer pati ugled HV-a, a "ključna dva čovjeka u državi su imala mogućnost razboritog uzmaka".

- Predsjednik je mogao ne praviti problem od toga, ali i reći da će se ubuduće stvari rješavati drugačije, naglasila je.

- Isto tako, aktualni predsjednik Vladi, u trenutku kada nema dvotrećinsku većinu, kada vidi podjelu u Saboru, je mogao pokazati dovoljno političke zrelosti da bude taj koji kaže: "ja ovo neću forsirati", ukazala je.

- Nismo tu da se prebrojavamo, pogotovo na ovakvim temama gdje je važno da barem prema vani pokažemo jedinstvo, dodala je.

Dodala je kako ovo stanje saveznicima ukazuje da je u Hrvatskoj "linija zapovijedanja podijeljena".

O vojnom roku: "Trebamo znati koja je ta ozbiljna ugroza"

Govoreći o HV-u i uvođenju vojnog roka, kazala je kako ima određene kompetencije za govoriti o ovoj temi.

- Više godina sam predavala kao vanjska predavačica na Ratnoj školi "Ban Josip Jelačić" i držala sam predavanje o kreaciji hrvatskog identiteta u geostrateškim okolnostima, rekla je.

- Što se tiče vojnog roka. Ono što meni koristi je da sam i prije politike razgovarala s vojskom. Tako se i danas konzultiram sa strukom i izlazim u javnost tek nakon ozbiljnih analiza. Način na koji se razgovara o vojnom roku u Hrvatskoj je poprilično neozbiljan, kazala je.

Istaknula je kako sigurnost ne podrazumijeva samo nabava oružja, nego i naša čvrstoća te borbena spremnost.

- Zato sam kritizirala aktualnog predsjednika, koji je, da bi se obranio od toga koliko koristi helikoptere, govorio koliko je nezavidna borbena spremnost naših pilota, a to je informacija koja se prema pravilnicima ne iznosi u javnost, upozorila je.

- Što se tiče vojnog roka, procjene struke su da bi on trebao trajati šest mjeseci, ali i da bi se to moglo smanjiti na tri do četiri mjeseca, nastavila je.

Dodala je kako je struka skeptična prema predloženom dvomjesečnom vojnom roku.

- Trebamo znati koja je ta toliko ozbiljna ugroza da bi toliko temeljito trebali mijenjati društvo tako da uvodimo vojni rok, dodala je.