Пређи на садржај

Muve guseničarke

С Википедије, слободне енциклопедије

Muve guseničarke
Vremenski raspon: 60–0 Ma
eocen - sadašnjost
Tachina fera
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Arthropoda
Klasa: Insecta
Red: Diptera
Podred: Brachycera
Infrared: Muscomorpha
Sekcija: Schizophora
Podsekcija: Calyptratae
Natporodica: Oestroidea
Porodica: Tachinidae
Bigot, 1853[1]
Podfamilije
Diverzitet
1,523 roda

Tachinidae (muve guseničarke, tahine), porodica dvokrilaca koja parazitira na štetočinama, tako da se ubrajaju u vrlo korisne insekte važne u suzbijanju štetočina. Ženke odlažu jaja u blizini domadara (gusenice) na biljku kojom se domadar hrani ili pojedinačno na kožu domadara probijajuči njegovu kožu posebnom iglicom ili pilom u koju onda izleže jaja. Gusenica muve isprva se hrani krvi domadara, a kasnije isišu i sve unutarnje organe nakon čega se izvlače iz uginulog domaćina. Neke vrste imaju po dve, pa i tri generacije godišnje

Muve tahine koje legu jaja u blizini domadara ili na tlu koje kasnije traže domaćina legu oko 1.000-5.000 jaja, dok one koje polažu jaja u domaćinu legu oko 30-100 jaja.

Tahine parazitiraju na više vrsta leptira, a od njih neke i na preko 60, Compsilura concinnata, koja napada i neke ose listarice. Ernestia rudis odlaže jaja na domaćina. Sturmia gilva je mala muva koja parazitira na više vrsta leptira, a jaja polaže na biljku kojom se domadar hrani. Carcelia chelonidae parazitira u gusenicama leptira i nekih drugih insekata. Tachina larvarum je najraširenija vrsta poznata kao parazit na šumskim i poljoprivrednim štetočinama.

Postoji blizu 10.000 vrsta[2] ovih muha, od kojih neke pripadaju podporodicama Dexiinae, Exoristinae, Goniinae i Phasiinae[3].

Spoljašnje veze

[уреди | уреди извор]