Pređi na sadržaj

Transvaginalna ultrasonografija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ultrasonograf sa transduktorom za transvaginalnu ultrasonografiju

Transvaginalna ultrasonografija minimalno je invazivna dijagnostička metoda u ginekologiji i akušerstvu koja uz primenu visokofrekventnih zvučnih talasa stvara sliku ili slike na ekranu koja prikazuju unutrašnjost ženinih genitalija. Prgled obavlja za to obučeni zdravstveni radnik (sonograf, radiolog ili sonolog).[1]

Opšte informacije

[uredi | uredi izvor]

Ultrazvučni pregled se smatra jednim od najintenzivnih i najsigurnijih metoda proučavanja unutrašnjih organa ženskih genitalija. Ova relativno jeftina metoda u dijagnostici postala je posebno popularna u otkrivanju patologije karličnih organa, jer se može izvršiti na različite načine. Jedan od tih načina je transvaginalni ultrasonografija kao jedna od najinformativnijih metoda za proučavanje unutrašnjih genitalija žena, jer tokom pregleda postoji najmanji razmak između ultrazvučnog senzora i ženskih organa.[2]

Transvaginalni ultrazvuk daje mnogo detaljnije slike organa u karlici, posebno materice (uključujući jajovode i jajnike), u poređenju sa ultrazvučnim pregedom karlice i donjeg abdomena.[3]

Anatomija i fiziologija

[uredi | uredi izvor]

Sposobnost da se ženska karlica pravilno proceni ultrazvukom zahteva poznavanje anatomije. Ultrasonograf će uvek postaviti sondu tako da marker koji se širi na svakoj slici dosledno ukazuje na cefaladu na sagitalnom snimku i desnu stranu na poprečnom snimku. Počevši spolja, introitus ustupa mesto vaginalnom kanalu, koji se završava na grliću materice. Cerviks ima dva dela: ektocerviks, koji izlazi u vaginu, i supravaginalni deo, koji se povezuje sa matericom.[4]

Endocervikalni kanal povezuje vaginu i materničku šupljinu. Obodno do grlića materice, forniksi su invaginacije distalne vaginalne sluzokože. Transvaginalna ultrazvučna sonda se može postaviti anteriorno, pozadi ili sa obe strane grlića materice postavljanjem unutar forniksa. Zadnji forniks stvara donju ivicu Daglasove vrećice, dok se prednji forniks graniči sa donjom vezikomateričnom vrećicom.

Spoljni deo grlića materice stvara endocervikalni kanal i završava se na unutrašnjem grliću materice. Ovo označava ulaz u matericu.

Jajovodi se nalaze sa obe strane materice i sastoje se od tri regiona. Deo jajovoda najbliži materici naziva se istmus, zatim ampularni segment, a zatim infundibulum. Na krajevima infundibuluma nalaze se izbočine nalik prstima koje se nazivaju fimbrije koje se kreću poput cilija i odgovorne su za uvlačenje ovulirane jajne ćelije u jajovode. Spoj između materice i jajovoda naziva se kornu.[5]

Jajnik je suspendovan na bočni zid karlice pomoću infundibulopelvičnog ligamenta (suspenzornog ligamenta jajnika), koji sadrži krvne sudove jajnika.[5]

Utero-jajnički ligament se proteže od materice do jajnika i nosi krvne sudove koji dovode krv iz uteralne arterije.[6]

Indikacije

[uredi | uredi izvor]

Transvaginalnom ultrasonografijom se obavlja kvalitetniji pregled ženske karlice, kako bi se u njoj uočile bilo kakve abnormalnosti u materici (materici), grliću materice (vratu materice), endometrijumu (sluznici materice), jajovodima, jajnicima, mokračnoj bešici ili karličnoj šupljini.[7]

Transvaginalni ultrazvuk materice godinama nakon carskog reza pokazuje karakterističan ožiljak u njenom prednjem delu.

Lekar može zahtevatii transvaginalni ultrazvuk da dijagnostikuje stanja koja izazivaju neprijatne simptome, kao što su bol u karlici ili abnormalno krvarenje, ili ako su mu potrebne dodatne informacije o abnormalnostima otkrivenim tokom karličnog pregleda koji mogu dovesti do dijagnoze. Transvaginalni ultrazvuk se takođe može koristiti za praćenje trudnoće.[8]

Najčešće indikacije za ovaj pregles su:[8]

  • simptome karličnog bola
  • abnormalno krvarenje,
  • fibroidi (tumori mišića materice),
  • polipi (područja zadebljanja sluzokože materice),
  • ciste ili tumori jajnika,
  • neplodnost,
  • procena rane trudnoće.

U svim ovim indikacijama transvaginalni ultrazvuk daje mnogo detaljniji prikaz promene u poređenju sa ultrazvučnim skeniranjem karlice iz donjeg abdomena.

Lekar može zahtevati transvaginalni ultrazvuk i za:[8]

  • potvrčivanje trudnoće,
  • odrećivanje dužine trudnoće.
  • pračenje otkucaje srca bebe,
  • identifikaciju znakova upozorenja o eventaualnom pobačaju ili ranom porođaju,
  • identifikaciju uslove koji će uticati na plan trudnoće, kao što je prednjačeća posteljica.

Transvaginalni ultrazvuk takođe može pomoći lekaru da planira operaciju.[8]

Kontraindikacije

[uredi | uredi izvor]

Kontraindikacije za transvaginalni ultrazvuk su sledeće:[9]

  • ruptura membrane kod trudnice, jer su pod povećanim rizikom od horioamnionitisa,
  • nezupčani himen,
  • vaginalna opstrukcija,
  • nedavna vaginalna operacija,
  • nedostatak pristanka pacijenice.

Kontraindikacije kod trudnica su prerano pucanje membrana i krvarenje iz prednjačeće posteljice.

Metoda

[uredi | uredi izvor]
Transvaginalna ultrasonografija

Transvaginalnom ultrasonografijom vrši se posmatranje karlične organe iz unutrašnjosti vagine pomoću posebnog glatkog, tankog, ručnog uređaja koji se zove transduktor. Ova metoda za razlikuje od ultrasonografije abdomena, koja koristi prozirni gel na bazi tople vode koji se nanosi na kožu abdomena i transduktor se nežno pomera preko karlične oblasti.

Svi ultrazvučni pretvarači emituju visokofrekventne zvučne talase, a oni se na različite načine reflektuju od različitih mekih tkiva, struktura ili delova tela. Ovi zvučni talasi se pretvaraju u električne impulse koji proizvode pokretnu sliku na ekranu.

Ultrasonografija ima mnogo prednosti:

  • bezbolna je i ne uključuje zračenje, što znači da je veoma siguran.
  • ne koristi lokalnu anaesteziju, osim ako lekar izričito zahteva.
  • visokofrekventni zvučni talasi obezbeđuju da slike pokazuju veoma dobro detalje,
  • omogućava vizuelizaciju i najsitnije delove tela.
  • pregled se obavnja uz stalni kontakt pacijentice sa ispitivačem.

Postupak

[uredi | uredi izvor]

Pregled se obavlja na radiološkom odeljenju bolnice, u privatnoj radiološkoj ordinaciji ili na odeljenju specijalističke klinike za akušersko-ginekološko snimanje.[10]

Za ovaj pregled nije potrebna nikakva priprema, izuzev odlaska u toalet da bi se ispraznila mokraćna bešike i uklonila menstrualne tampone pre sprovođenja testa.[11]

Ako žena imate menstruaciju, pregled se ipak može obaviti i često jeto prednost pri proceni nekih ginekoloških problema.

Transvaginalni ultrazvuk je minimalno invazivan pregled, tako da se pre testa od pacijenta može biti zatraženo da potpišete formular za pristanak. U svakom trenutku, dostojanstvo i privatnost pacijenta su zaštićeni tokom pregleda.

Pregled traje 15 do 30 minuta.

Neželjene reakcije

[uredi | uredi izvor]

Ne postoje poznati rizici od transvaginalne ultrasonografije, jer ona korsiti zvučne talase za dobijanje slika i nema zračenja.

Kod trudnica, nema rizika za fetus (nerođenu bebu). Kod trudnica kod kojih je vodenjak pukao, ali porođaj nije započeo, nije preporučljiva primena ultrasonografije zbog malog rizika od infekcije nerođene bebe.

Kod trudnica kod kojih je poznato je da imaju abnormalno nisko položenu posteljicu (koja se zove prednjačeća posteljica) i/ili ako ima vaginalno krvarenje, ne preporučuje se transvaginalni ultrazvuk, jer bi to moglo pogoršati krvarenje.

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Transvaginal Ultrasound”. InsideRadiology (na jeziku: engleski). 2016-09-12. Pristupljeno 2023-01-09. 
  2. ^ Guile SL, Mathai JK. StatPearls [Internet]. StatPearls Publishing; Treasure Island (FL): Jul 18, 2022. Ovarian Torsion.
  3. ^ Kumari, Sah Reena; Pritha, Basnet; Tara, Manandhar; Yadav, Prakash Chand; Shah, Sujeet Kumar (2022-05-31). „Comparison of Transvaginal Ultrasonography and Hysteroscopy for Evaluation of Postmenopausal Bleeding: A Cross Sectional Study”. doi:10.5281/zenodo.6600349. 
  4. ^ Wildenberg, J. C.; Yam, B. L.; Langer, J. E.; Jones, L. P. (2016 Mar-Apr). „US of the Nongravid Cervix with Multimodality Imaging Correlation: Normal Appearance, Pathologic Conditions, and Diagnostic Pitfalls”. Radiographics. 36 (2): 596—617. PMID 26963464. doi:10.1148/rg.2016150155.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć)
  5. ^ a b Saksouk FA, Johnson SC. Recognition of the ovaries and ovarian origin of pelvic masses with CT. Radiographics. 2004 Oct;24 Suppl 1:S133-46.
  6. ^ Dawood, M. T.; Naik, M.; Bharwani, N.; Sudderuddin, S. A.; Rockall, A. G.; Stewart, V. R. (2021 Mar-Apr). „Adnexal Torsion: Review of Radiologic Appearances”. Radiographics. 41 (2): 609—624. PMID 33577417. doi:10.1148/rg.2021200118.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć).
  7. ^ „Transvaginal ultrasound: Is it painful, purpose, and results”. www.medicalnewstoday.com (na jeziku: engleski). 2021-12-22. Pristupljeno 2023-01-09. 
  8. ^ a b v g „Transvaginal Ultrasound: Purpose, Procedure & What To Expect”. Cleveland Clinic (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-01-09. 
  9. ^ Moorthy, R. S. (jul 2000). „Transvaginal Sonography”. Med J Armed Forces India. 56 (3): 181—183. PMC 5532046Slobodan pristup. PMID 28790701. doi:10.1016/S0377-1237(17)30160-0. .
  10. ^ Moorthy, R. S. (jul 2000). „Transvaginal Sonography”. Med J Armed Forces India. 56 (3): 181—183. PMC 5532046Slobodan pristup. PMID 28790701. doi:10.1016/S0377-1237(17)30160-0. 
  11. ^ Abramowicz, J. S.; Evans, D. H.; Fowlkes, J. B.; Maršal, K.; Terhaar, G.; WFUMB Safety Committee (maj 2017). „Guidelines for Cleaning Transvaginal Ultrasound Transducers Between Patients”. Ultrasound Med Biol. 43 (5): 1076—1079. PMID 28190623. doi:10.1016/j.ultrasmedbio.2017.01.002. .

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Chang TS, Böhm-Vélez M, Mendelson EB. „Nongynecologic applications of transvaginal sonography”. American Journal of Roentgenology. 160 (1): 87—93. januar 1993. 
  • Cohen, C.; McLean, K.; Barton, S. (april 2005). „Use of chaperones in general practice: chaperones protect both parties”. BMJ. 330 (7495): 846—7. 
  • Lyons, E. A.; Gratton, D.; Harrington, C. (jul 1992). „Transvaginal sonography of normal pelvic anatomy”. Radiol Clin North Am. 30 (4): 663—75. 
  • AIUM Practice Parameter for the Performance of an Ultrasound Examination of the Female Pelvis. J Ultrasound Med. 2020 May;39(5):E17-E23.
  • Fleischer, A. C. (1998 Jul-Aug). „Transvaginal sonography of endometrial disorders: an overview”. Radiographics. 18 (4): 923—30.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć)
  • Mogavero, G.; Sheth, S.; Hamper, U. M. (septembar 1993). „Endovaginal sonography of the nongravid uterus”. Radiographics. 13 (5): 969—81. 
  • Allison, S. J.; Horrow MM, Kim HY, Lev-Toaff AS (2011 Nov-Dec). „saline-infused sonohysterography: tips for achieving greater success”. Radiographics. 31 (7): 1991—2004.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć).

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).