Bitka kod Simankasa
Bitka kod Simankasa | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Deo Rekonkista | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Kraljevina Leon | Kordopski kalifat | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Ramiro II od Leona | Abdurahman III |
Bitka kod Simankasa vođena je 19-22. jula 939. godine između Leonske kraljevine sa jedne i Kordopskog kalifata sa druge strane. Deo je Rekonkiste, a završena je pobedom hrišćanske vojske.
Uvod
[uredi | uredi izvor]Muslimansku vojsku predvodio je Abdurahman III, osnivač Kordopskog kalifata. Godine 924. poveo je nov rat protiv Sanča I od Navare kao odmazdu za pokolj koga je navarski kralj izvršio godinu dana ranije u Vigueri. Osvojio je i uništio veliki deo baskijskih oblasti. Neprijateljstva su prestala nakon smrti Ordonja II koja je izazvala borbe za vlast u Leonu. Na vlast je 932. godine došao Ramiro II. Ramiro je pokušao da uguši pobunu u Toledu, ali je odbijen. Dve godine kasnije Abdurahman ga je primorao da napusti Burgos i prisilio navarsku kraljicu Todu da prihvati vrhovnu vlast Kordove kao regent svoga sina Garsije Sančeza I. Godine 937. osvojio je tridesetak tvrđava u Leonu. Potom je zaratio sa Muhamedom ibn Hašimom Tugibom, guvernerom Saragose, koji je sklopio savez sa Ramirom. Muhamed je pomilovan nakon pada Saragose.
Bitka
[uredi | uredi izvor]Abdurahman je 939. godine proglasio džihad i poveo vojsku od 100.000 ljudi na Leon. Osvojili su gradove Medinu del Kampo, Iskar i Alkazaren. Vojska je prodrla do grada Simankasa (u blizini današnjeg Valadolida) gde ga je čekao leonski kralj Ramiro. Abdurahman je sa vojskom stigao 18. jula, a bitka je počela ujutro sledećeg dana. Bitka je trajala tri dana. Prvog dana su borbe vođene povoljnije po muslimane, ali je sledećih dana Ramiro napao slabe tačke u muslimanskim linijama. Konačno, kalif je naredio povlačenje ka Dueru. Jedva je izbegao pogibiju kod Simankasa. Hronike navode da se u Kordobu vratio sa svega 40 čoveka što bi značilo da su muslimani izgubili oko 50.000 ljudi.
Izvori
[uredi | uredi izvor]- Istorija Španije, De Baho Alvares, Hulio Hil Pećaroman, Klio, 2003. godina