Birmingem
Birmingem engl. Birmingham | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Ujedinjeno Kraljevstvo |
Konstitutivna zemlja | Engleska |
Regija | Zapadni Midlends |
Grofovija | Zapadni Midlends |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2018. | 1.141.400[1] |
— gustina | 4.263 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 52° 29′ S; 1° 55′ Z / 52.48° S; 1.91° Z |
Površina | 267,77 km2 |
Pozivni broj | 0121 |
Veb-sajt | |
www.birmingham.gov.uk |
Birmingem[a] (engl. Birmingham) je grad u grofoviji Zapadni Midlends, u Engleskoj, u Ujedinjenom Kraljevstvu. Drugi je najveći grad Ujedinjenog Kraljevstva, posle Londona.[2][3][4][5] Smatra se kolevkom industrijske revolucije u Britaniji, zbog čega je dobio nadimke „radionica sveta” i „grad s hiljadu zanata”.
Prema proceni iz 2017. u gradu je živelo 1.137.100 stanovnika. Deo je šire anglomeracije Zapadnog Midlendsa, koja ima ukupno 2.440.986 stanovnika (popis 2011)[4] i obuhvata okolne gradove poput Solihala i Volverhemptona. Šira Birmingemska metropolitanska oblast druga je po veličini u Ujedinjenom Kraljevstvu, s više od 3,7 miliona stanovnika.[6][7] Birmingem se često naziva „drugim gradom” Ujedinjenog Kraljevstva.[8][9][10] Popularni naziv za stanovnike Birmingema je Bramiz (Brummies), a grad ima nadimak Bram, prema dijalekatskom imenu grada: Bramagem. Veoma je raznolik etnički i kulturno. U gradu, osim Engleza i Iraca, žive mnogi Indijci, Pakistanci, crnci sa Kariba i Kinezi.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Klima
[uredi | uredi izvor]Klima Birmingema (BHX)[b], elevacija: 99 m, 1971–2000 normale, ekstremi 1878–2006 | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Apsolutni maksimum, °C (°F) | 15,0 (59) |
18,1 (64,6) |
23,7 (74,7) |
25,5 (77,9) |
26,7 (80,1) |
31,6 (88,9) |
32,9 (91,2) |
34,9 (94,8) |
28,4 (83,1) |
26,8 (80,2) |
18,1 (64,6) |
15,7 (60,3) |
34,9 (94,8) |
Maksimum, °C (°F) | 6,6 (43,9) |
7,0 (44,6) |
9,7 (49,5) |
12,1 (53,8) |
15,8 (60,4) |
18,6 (65,5) |
21,4 (70,5) |
21,0 (69,8) |
17,8 (64) |
13,7 (56,7) |
9,5 (49,1) |
7,3 (45,1) |
13,4 (56,1) |
Prosek, °C (°F) | 3,9 (39) |
4,0 (39,2) |
6,1 (43) |
7,8 (46) |
11,0 (51,8) |
13,9 (57) |
16,5 (61,7) |
16,1 (61) |
13,5 (56,3) |
10,0 (50) |
6,5 (43,7) |
4,7 (40,5) |
9,5 (49,1) |
Minimum, °C (°F) | 1,1 (34) |
0,9 (33,6) |
2,4 (36,3) |
3,5 (38,3) |
6,2 (43,2) |
9,2 (48,6) |
11,5 (52,7) |
11,2 (52,2) |
9,1 (48,4) |
6,3 (43,3) |
3,4 (38,1) |
2,0 (35,6) |
5,5 (41,9) |
Apsolutni minimum, °C (°F) | −20,8 (−5,4) |
−13,6 (7,5) |
−11,6 (11,1) |
−6,6 (20,1) |
−3,8 (25,2) |
−0,8 (30,6) |
1,2 (34,2) |
2,2 (36) |
−1,8 (28,8) |
−6,8 (19,8) |
−8,6 (16,5) |
−18,5 (−1,3) |
−20,8 (−5,4) |
Količina padavina, mm (in) | 64,2 (2,528) |
48,4 (1,906) |
49,8 (1,961) |
44,3 (1,744) |
50,3 (1,98) |
59,9 (2,358) |
46,4 (1,827) |
60,2 (2,37) |
56,0 (2,205) |
54,8 (2,157) |
58,9 (2,319) |
67,0 (2,638) |
662,7 (26,091) |
Dani sa padavinama (≥ 1.0 mm) | 12,0 | 9,7 | 11,1 | 8,4 | 9,3 | 9,0 | 7,4 | 8,9 | 8,6 | 10,1 | 10,3 | 10,8 | 115,9 |
Dani sa snegom | 6 | 6 | 4 | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 | 4 | 24 |
Relativna vlažnost, % | 85 | 84 | 80 | 76 | 76 | 75 | 75 | 78 | 80 | 83 | 84 | 86 | 80 |
Sunčani sati — mesečni prosek | 49,7 | 60,0 | 101,5 | 129,2 | 178,0 | 186,2 | 181,0 | 166,8 | 134,3 | 97,2 | 64,2 | 46,9 | 1.395 |
Izvor #1: KNMI[v][11] | |||||||||||||
Izvor #2: NOAA (Relativna vlažnost, snežni dani i sunčanost 1961–1990)[12] |
Klimatski podaci za Birmingeg | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Mesec | Jan | Feb | Mar | Apr | Maj | Jun | Jul | Avg | Sep | Okt | Nov | Dec | Godina |
Srenji borij dnevnih sati | 8.0 | 10.0 | 12.0 | 14.0 | 16.0 | 17.0 | 16.0 | 15.0 | 13.0 | 11.0 | 9.0 | 8.0 | 12.4 |
Prosečni UV indeks | 1 | 1 | 2 | 4 | 5 | 6 | 6 | 5 | 4 | 2 | 1 | 0 | 3.1 |
Izvor: Vremenski atlas[13] |
Istorija
[uredi | uredi izvor]Na području Birmingema još su Rimljani izgradili puteve i veliku tvrđavu. U ranom srednjem veku mesto se pominje kao malo anglosaksonsko selo. Tokom 12. veka grad je dobio pijacu i razvio se u mali, ali prosperitetni trgovački grad.
U 16. veku blizina rudnika uglja i gvožđa doprinela je razvoju obrade metala. Već u 17. veku Birmingem je bio poznat po izradi oružja. Birmingem je bio glavni snabdevač oružja (musketa) za trupe Olivera Kromvela u engleskom građanskom ratu.
Za vreme industrijske revolucije (tj. od sredine 18. veka), Birmingem je naglo izrastao u industrijski centar. Za razliku od većine drugih industrijskih gradova tog vremena, na primer Mančestera, industrija u Birmingemu se zasnivala na malim radionicama, a ne na velikim fabrikama i mlinovima.
Krajem 19. veka, broj stanovnika je dostigao pola miliona. Birmingem je dobio status grada 1889. godine ukazom kraljice Viktorije, a 1900. otvoren je univerzitet.
Grad je bio dosta uništen bombardovanjima u Drugom svetskom ratu, ali je obnovljen u stilu savremene betonske arhitekture, koja je dala lošu reputaciju gradu. U poslednje vreme gradski centar je preoblikovan i delimično restauriran.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]U gradu je 2011. živelo 1.137.100 stanovnika.
1981. | 1991. | 2001. | 2011. |
---|---|---|---|
996.365 | 1.005.764[14] | 977.091[14] | 1.073.045 |
Privreda
[uredi | uredi izvor]Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Privreda grada se danas zasniva na proizvodnji vozila (fabrika Rover), električnih uređaja, plastike, hemije i stakla. Sve važniji deo ekonomije čine usluge. Birmingem je drugi po veličini evropski centar za osiguranje. Dve od četiri najveće britanske banke osnovane su u Birmingemu (Lloyds i HSBC). Veoma je značajan turizam, naročito konferencijski.
Saobraćaj
[uredi | uredi izvor]Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Partnerski gradovi
[uredi | uredi izvor]Napomene
[uredi | uredi izvor]- ^ Prema transkripcionom sistemu Tvrtka Prćića, pravilniji oblik je „Bermingam”. Međutim, Pravopis srpskog jezika iz 2010. navodi oblik „Birmingem” kao ukorenjen. Ivan Klajn u svom Rečniku jezičkih nedoumica naziva varijantu „Birmingem” uobičajenom.
- ^ Vremenska stanica se nalazi oko 7 miles (11 km) od centra grada.
- ^ Vrednosti izračunate iz sirovih dugoročnih mesečnih podataka.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Populacija Bermingama 2018.” [Populacija Bermingama 2018.]. birmingham.gov.uk/ (na jeziku: engleski). Pristupljeno 28. 03. 2021.
- ^ „Population and Census”. Birmingham City Council. 7. 7. 2014. Arhivirano iz originala 26. 11. 2015. g.
- ^ „2011 Census: Population and household estimates fact file, unrounded estimates, local authorities in England and Wales (Excel sheet 708Kb)” (xls). Office for National Statistics. 24. 9. 2012. Pristupljeno 30. 12. 2013.
- ^ a b „2011 Census – Built-up areas”. ONS. Pristupljeno 4. 7. 2013.
- ^ Istrate, Emilia; Nadeau, Carey Anne (novembar 2012). „Global MetroMonitor”. Washington, DC: The Brookings Institution. Arhivirano iz originala 4. 6. 2013. g. Pristupljeno 23. 12. 2013.
- ^ „The Biggest Cities in the United Kingdom”. World Atlas. Pristupljeno 2. 10. 2018.
- ^ „POPULATION OF BIRMINGHAM 2017 (UK)”. Country Digest. Arhivirano iz originala 02. 10. 2018. g. Pristupljeno 2. 10. 2018.
- ^ „England's second city: Birmingham”. Britain Magazine. Pristupljeno 11. 6. 2018.
- ^ „Nation's 'second city', Birmingham, is UK's fastest growing regional tourist destination, according to figures”. This is Money. Pristupljeno 11. 6. 2018.
- ^ „An ode to Birmingham: how can the UK's second city fix its image problem?”. The Guardian. Pristupljeno 11. 6. 2018.
- ^ „Indices Data - Birmingham Airport Station 2121”. KNMI. Arhivirano iz originala 9. 7. 2018. g. Pristupljeno 15. 3. 2019.
- ^ „Birmingham-Elmdon climate normals 1961-1990”. NOAA. Pristupljeno 15. 3. 2019.
- ^ „Birmingham, United Kingdom – Monthly weather forecast and Climate data”. Weather Atlas. Pristupljeno 25. 1. 2019.
- ^ a b World Gazetteer: Die wichtigsten Orte mit Statistiken zu ihrer Bevölkerung
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Berg, Maxine (1991). „Commerce and Creativity in Eighteenth-Century Birmingham”. Ur.: Berg, Maxine. Markets and Manufacture in Early Industrial Europe. London: Routledge. str. 173—202. ISBN 978-0-415-03720-4. Pristupljeno 27. 11. 2011.
- Briggs, Asa (1965) [1963]. „Birmingham: The making of a Civic Gospel”. Victorian Cities. Berkeley, CA: University of California Press. ISBN 978-0-520-07922-9. Pristupljeno 17. 12. 2011.
- Cherry, Gordon E. A Study in Geography, History and Planning (1994). Birmingham. ISBN 978-0-471-94900-8.
- Hodder, Mike (2004). Birmingham: the hidden history. Stroud: Tempus Publishing. ISBN 978-0-7524-3135-2.
- Holt, Richard (1986). The early history of the town of Birmingham, 1166–1600. Dugdale Society Occasional Papers. Oxford: Printed for the Dugdale Society by D. Stanford, Printer to the University. ISBN 978-0-85220-062-9.
- Hopkins, Eric (1989). Birmingham: The First Manufacturing Town in the World, 1760–1840. London: Weidenfeld & Nicolson. ISBN 978-0-297-79473-8.
- Jones, Peter M. (2008). Industrial Enlightenment: Science, technology and culture in Birmingham and the West Midlands, 1760–1820. Manchester: Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-7770-8.
- Leather, Peter (2001). A brief history of Birmingham. Studley: Brewin Books. ISBN 978-1-85858-187-3.
- Uglow, Jenny (2011) [2002]. The Lunar Men: The Inventors of the Modern World 1730–1810. London: Faber & Faber. ISBN 978-0-571-26667-8. Pristupljeno 27. 4. 2014.
- Ward, Roger (2005). City-state and nation: Birmingham's political history, 1830–1940. Chichester: Phillimore. ISBN 978-1-86077-320-4.