Prijeđi na sadržaj

Triệu Thị Trinh

Izvor: Wikipedija
Historija Vijetnama
Dinastija Hồng Bàng 2879–258. pne.
Dinastija Thục 257–207. pne.
Dinastija Triệu 207–111. pne.
Prva kineska dominacija 111 pne. – 39 n.e.
Sestre Trưng 40–43
Druga kineska dominacija 43–544
Pobuna Gospe Triệu 248
Rana dinastija Lý 544–602
Triệu Việt Vương 248
Treća kineska dominacija 602–905
Mai Hắc Đế 722
Phùng Hưng 791–798
Autonomija 905–938
Porodica Khúc 906–930
Dương Đình Nghệ 931–937
Kiều Công Tiễn 937–938
Dinastija Ngô 939–967
Pobuna 12 gospodara 966–968
Duinastija Đinh 968–980
Rana dinastija Lê 980–1009
Dinastija Lý 1009–1225
Dinastija Trần 1225–1400
Dinastija Hồ 1400–1407
Četvrta kineska dominacija 1407–1427
Kasna dinastija Trần 1407–1413
Pobuna Lam Sơna 1418–1427
Kasna dinastija Lê 1428–1788
• Rani Lê 1428–1527
• Obnovljeni Lê 1533–1788
Dinastija Mạc 1527–1592
Južne i
sjeverne dinastije
1533–1592
Trịnh-Nguyễn rat 1627–1673
Dinastija Tây Sơn 1778–1802
Dinastija Nguyễn 1802–1945
Zapadni kolonijalizam 1887–1945
Vijetnamsko Carstvo 1945
Indokineski ratovi 1945–1975
Podjela Vijetnama 1954
• [[Sjeverni Vijetnam|Demokratska Republika
0.4emVijetnam]]
1945–1976
Država Vijetnam 1949–1955
Republika Vijetnam 1955–1975
• [[Privremena revolucionarna vlada Republike Južni Vijetnam|Privremena revolucionarna
0.4emvlada]]
1975–1976
Socijalistička Republika Vijetnam od 1976.
Srodne teme
Dinastije Champa 192–1471
Popis vijetnamskih monarha
Ekonomska historija Vijetnama
Prahistorijske kulture Vijetnama

Triệu Thị Trinh (Hán Việt: 趙氏貞), također poznata i kao Triệu Ẩu (趙嫗) ili Bà Triệu (婆]趙, Gospa Triệu) (225–248) bila je vijetnamska ratnica koja je sredinom 3. vijeka vodila nakratko uspješni ustanak protiv kineske države Wu po čijom se vlašću u to doba nalazio sjeverni Vijetnam. Često se opisuje kao “vijetnamska Ivana Orleanska”.[1]

Trieu se tradicionalno opisuje kao žena-div visoka 2,7 m i sa grudima dugim 1,2 m koje je mogla prebacivati preko ramena. Razni vijetnamski izvori spominju da je odrasla kao siroče i živjela sa starijim bratom Trieu Quoc Datom. U dobi od 20 godina je zbog zlostavljanja ubila njegovu suprugu i otišla u planine gdje joj se pridružilo 1000 odmetnika. Poslije se priključila bratovom ustanku protiv kineskih vlasti, došla na čelo ustanika i pružala otpor Kinezima šest mjeseci prije nego što je poražena i nakon čega je izvršila samoubistvo.

U Vijetnamu je smatraju nacionalnom heroinom, te su po njoj prozvane brojne ulice, škole i javni objekti.

Povezano

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Tucker, Spencer (1999). Vietnam. Lexington: University Press of Kentucky. str. 8. ISBN 0813109663. 

Eksterni linkovi

[uredi | uredi kod]