Torcida
Za ostala značenja, vidi Torcida (razvrstavanje).
Torcida je navijačka skupina Hajduka, osnovana 28. listopada 1950. godine.[1] Klub navijača djeluje na adresi Zrinsko-Frankopanska 17, Split. Slogan navijača je "Hajduk živi vječno", kojim se svjedoči o dugoj i kontinuiranoj tradiciji imena koje opstoji bez promijene od osnivanja do danas (države i lige su propadale, Hajduk "živi vječno").
Članovi Torcide kao i ostali najvatreniji navijači kluba okupljaju se na poljudskom sjeveru odakle gromoglasnim navijanjem bodre svoj klub.
Osnivanju Torcide prethodilo je organizirano navijanje još od osnivanja Hajduka 1911. godine. Prvi organizirani odlazak navijača na domaće gostovanje zabilježeno je 1927. protiv HAŠK-a u Zagrebu, a na inozemno gostovanje 1936. protiv Rome u Rimu. Torcida je osnovana 1950., uoči nogometne utakmice sa Crvenom Zvezdom. Splitski studenti koji su studirali u Zagrebu željeli su napraviti dotada neviđen spektakl kako bi pomogli svojim ljubimcima i u tome su i uspjeli. Po uzoru na brazilske navijačke skupine koje su u to vrijeme postale poznate (te godine se u igralo obnovljeno Svjetsko nogometno prvenstvo u Rio de Janeiru), Hajduk je 29. listopada pobijedio Zvezdu rezultatom 2:1, pobjedonosnim zgoditkom koji je postigao legendarni igrač Hajduka Božo Broketa u 86. minuti. Slavlje je bilo neopisivo, ljudi su plakali od sreće, grlili se i ljubili kopačku kojom je Broketa dao gol, čitao se posmrtni govor Crvenoj zvezdi ... Te sezone momčad Hajduka osvojila je prvenstvo bez ijednog poraza, što je do danas ostao nenadmašeni rekord.
Nakon te utakmice partijske i državne strukture, na osobnu intervenciju Milovana Đilasa, represivno su nastupili prema Torcidi i njezinim pripadnicima. Poraz u svemu privilegirane Zvezde i okolnosti oko njega teško su zasmetale tadašnji režim u Beogradu. Vodstvo Hajduka bilo je sankcionirano, djelovanje Torcide i njeno ime zabranjeno, a neki od pripadnika su pritvoreni i protiv njih je pokrenut postupak. Jedan od osnivača, Vjenceslav Žuvela, isključen je iz KPJ i osuđen na tri godine zatvora. Kasnije mu je kazna smanjena na tri mjeseca.
Unatoč zabrani isticanja imena i organiziranog djelovanja, navijači su nastavili pružati veliku podršku svom klubu i igračima.
Prvi značajniji slučaj nasilja navijača na stadionu datira iz susreta sa "Sarajevom" od 1. listopada 1961. godine kada je nakon utakmice napadnut sudac Aleksandar Škorić koji je poništio izjednačujući gol Vidoševića, po mišljenju Splićana neopravdano. Škorić je pretučen, a u gledalištu je došlo do vandalskih ispada, posljedicom čega je "Hajduk" morao tri utakmice odigrati u Šibeniku. Drugi put se incident velikih razmjera dogodio 11. rujna 1966. godine kad je masa navijača razočarana porazom "Hajduka" priredila masovnu tučnjavu i kad su demolirali dom, tribine i golove. Splićani su nakon toga kažnjeni igranjem jedne utakmice u Rijeci.
Tako je Torcida nastavila svoje djelovanje u ilegali. Početkom 70-ih godina manja skupina najgorljivijih pristalica Hajduka počinje se kontinuirano okupljati na sredini istočnog stajanja na Starom placu i s tog mjesta predvoditi bodrenje.
Tijekom ovog desetljeća navijači usvajaju južnjački način navijanja, koji karakterizira isticanje velikog broja klupskih zastava i transparenata i velikim povorkama koje pod tim obilježjima kluba marširaju gradom uoči i nakon važnih utakmica. Također, dijelom usvajanju i sjevernjački tip navijanja koji se manifestira nošenjem šalova i iskazivanjem nasilnih obrazaca ponašanja, naročito prema suparničkim navijačima. Uz skandiranje počinju se sve učestalije koristiti navijačke himne.
Nasilnički obrasci ponašanja navijača toliko su se bili proširili da većina simpatizera drugih klubova sve do kraja sedamdesetih nisu u većem broju dolazili na utakmice svojih klubova u Split, dok su s druge strane hajdukovci pratili svoj klub po cijeloj bivšoj Jugoslaviji.
Pojavom hrvatskog proljeća početkom 70-ih, ponovo se rasplamsava nacionalni naboj koji je tinjao u srcima Hajdukovih navijača. Pojavljuju se zastave navijača s ucrtanim izvornim grbom Hajduka u kojem se unutar plavog kruga nalazi Hrvatski grb. Poznat je iz toga vremena silan bunt i višednevne demonstracije koji je (zbog registriranja prekinute utakmice Hajduk - OFK Beograd 0:3) rezultirao bacanjem u more automobila sa beogradskim tablicama na splitskoj Rivi.
Krajem '70-ih jedan dio ultrasa izdvaja se neformalna skupina Nesvrstani, koji su na rukavima jeans jakni isticali svoj znak, na kojem su uz slovo "N" i crveno-bijelo-plavu oznaku stajale riječi "Patria nostra" ("Naša domovina"). Tijekom 1978. i 1979. sastajali su se u jednoj prostoriji u užem središtu grada, na zidu koje je bila obješena hrvatska trobojnica.
U razdoblju '70-ih Hajduk je nanizao velike rezultate (četiri osvojena prvenstva i pet kupova). Na takve iznimne uspjehe nadovezalo se održavanje Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine u sklopu kojih je podignut novi gradski stadion na Poljudu, koji je postao novi Hajdukov dom.
Ime Torcida javno se počelo ponovo koristiti 1981 godine kada su nove generacije navijača Hajduka željele starim imenom i navijanjem proslaviti voljeni klub. Od tada su se navijači počeli okupljati na sjeveru novog stadiona na Poljudu.
Nakon Torcide, krajem 1980-ih nastale su i navijačke skupine ostala tri velika kluba u Jugoslaviji - Dinama, Partizana i Crvene Zvezde, ali i one manjih klubova.
U ovom periodu počinju se pojavljivati širom grada grafiti na kojima su isticana obilježja Torcide i Hajduka. Pišu se i politički grafiti s porukama "Sretan Božić, braćo Hrvati" i "Smrt komunizmu". Dio navijača prosvjed protiv društva počinje sve otvorenije zasnivati na stanovitom nezadovoljstvu u svezi s nacionalnim slobodama Hrvata i ukupnoga stanja međunacionalnih odnosa u tadašnjoj Jugoslaviji.
Izgredi navijača sa sjeverne tribine postajali su sve češći i s neželjenijim posljedicama. Tako je uoči utakmice "Hajduk" - "Tottenham", održane u Splitu u travnju 1984. godine jedan navijač na centru igrališta zaklao pijetla, budući da se navijači londonskoga kluba, čiji je simbol tetrijeb, kolokvijalno nazivaju "pijetlovima". Na to je reagirala UEFA zabranom igranja jedne međunarodne utakmice u Splitu.
Sredinom '80-ih navijački huliganizam, postaje nerazdvojna ikonografija Torcide, ali i i problemi narkomanije. U tom infiltriranju i naglom širenju droga među Torcidom očiglednu zaslugu imaju i tajne službe bivše Jugoslavije (UDBA, KOS), s obzirom na to da je policijski nadzor i nadzor građana od strane tajnih služba bio toliko velik, da je mogućnost uklanjanja nepoželjnih pojedinaca (i trajna neutralizacija) bila potpuna, a realizacija skoro promptna, da se toliko širenje droga među mlado, nacionalno svjesno i agilno hrvatski nastrojeno stanovništvo (koje je jugounitaristima i velikosrbima nepoželjno, što su kasniji događaji od 1990-ih nedvojbeno pokazali) nije bilo moglo dogoditi bez njihovog znanja i umiješanosti.
Organizirane grupacije Torcide počinju se širiti i izvan grada pa se na stadionu počinju pojavljivati transparenti navijača Hajduka iz okolnih mjesta, a kasnije i sve šire.
Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih, stanje u Jugoslaviji se zaoštrava. Torcida je napravila prvi korak i izrazila veliko nezadovoljstvo stanjem u Jugoslaviji - prekidom utakmice u Splitu protiv Partizana, paljenjem jugoslavenske zastave, gromoglasnim uzvikivanjem hrvatskog imena, zazivanjem skore hrvatske neovisnosti i pjevanjem hrvatskih pjesama.
Za vrijeme Domovinskog rata mnogi su Torcidaši zajedno sa svojim kolegama iz drugih navijačkih skupina stali u prve redove fronte da bi obranili svoju domovinu. Spomen-ploča na sjevernoj strani poljudskog stadiona nosi imena 27 pripadnika Torcide poginulih u borbi za neovisnost Hrvatske.
Osim brojnih podskupina Torcide organiziranih po splitskim četvrtima (Bačvice,Baterjelo, Brda, Meje, Mertojak, Radunica, Split 3 itd.), brojne podružnice Torcide organizirane su kako u zemlji (Sisak, Zagreb, Rijeka, Makarska, Zadar, Šibenik, Pakoštane, Trogir, Duće, Vinkovci, itd.), tako i u Europi (Düsseldorf, Mostar, Rotterdam, Ljubljana, Stuttgart, Zürich itd.).
Statut Kluba donijela je 10. siječnja 1998. godine Skupština Kluba navijača Hajduka - "Torcida" Split.
Tim statutom donesene su odredbe imenu i sjedištu kluba (čl. 2.), o grbu (čl. 4.) i sl. Klub zastupaju Predsjednik i Tajnik (čl. 6.). Među djelatnosti kluba navode se, između ostalog, poticanje organiziranog navijanja na utakmicama HNK "Hajduk", organiziranje putovanja na utakmice HNK "Hajduk" izvan Splita, borba protiv navijačkog nasilja na stadionima i organizirano okupljanje članstva (čl. 8.). Članstvo je dostupno svim zainteresiranima (čl. 10.) uz plačanje članarine (čl. 13.).
Upravna tijela kluba su Skupština, Predsjedništvo, Nadzorni odbor i Stegovna komisija (čl. 17.).
Skupština je najviše tijelo upravljanja Klubom, koju sačinjavaju svi članovi Kluba (čl. 18.). Može biti redovita, izborna i izvanredna, a redovito zasjeda jednom u tijeku godine, dok se izborna sjednica Skupštine održava svake četiri godine. Sjednice Skupštine saziva Predsjedništvo Kluba (čl. 19.), a predsjedava joj predsjednik kluba (čl. 20.).
Izvršne funkcije obavlja Predsjedništvo Kluba (čl. 23.) koje čini devet članova, a sjednice Predsjedništva saziva predsjednik kluba (čl. 24.).
Predsjedništvo, između ostalog, bira i imenuje tajnika i blagajnika Kluba, saziva Skupštinu, utvrđuje prijedloge programa djelatnosti i planove rada, upravlja imovinom Kluba i podnosi izvješća o radu Skupštini Kluba (čl. 25.).
Nadzorni odbor Kluba prati i nadzire rad tijela utvrđenih Statutom, a o svom djelovanju treba obavještavati skupštinu. Nadzorni odbor posebno nadzire materijalno i financijsko poslovanje Kluba. (čl. 28.). Sastoji se od tri člana, a odluke donosi većinom glasova (čl. 29.).
Predsjednika Kluba, koji je po funkciji i predsjednik Predsjedništva, bira Skupština na mandat od četiri godine. Predsjednik, između ostalog, zastupa Klub, pokreće raspravu o određenim pitanjima, brine se o upoznavanju javnosti s radom Kluba, Skupštine i njezinih tijela i rukovodi radom Skupštine i Predsjedništva. U slučaju odsutnosti zamjenjuje ga tajnik Kluba (čl. 30.).
Tajnika Kluba bira i imenuje Predsjedništvo na mandat od četiri godine za obavljanje stručno-administrativnih poslova u Klubu. On vodi Registar članova, u odsutnosti zamjenjuje predsjednika Kluba i brine se za organiziranje i odlazak članova na nogometne utakmice s HNK "Hajduk" izvan Splita (čl. 31.).
Stegovna komisija broji tri člana iz Predsjedništva kluba. Oni provode stegovni postupak i o njemu izvješćuju Predsjedništvo i Skupštinu kluba (čl. 32.).
Statutom je regulirana i imovina Kluba te način njena stjecanja. Klub stječe imovinu od članarine, dobrovoljnih priloga i darova, od dotacija, sponzorstva i donacija te iz drugih izvora u skladu sa zakonom (čl. 35.).
- Torcida uvijek vjerno prata momčad Hajduka na svim gostovanjima, kako onim europskim, tako i onim izvaneuropskim te je već legendarna priča kako Hajduk nigdje nije gostovao bez barem male podrške svojih navijača.
- Osim u Hrvatskoj, navijača Hajduka ima u ostalim državama bivše države, ali i u onim zemljama gdje živi mnogo iseljenika iz Hrvatske (većinom iz Dalmacije), kao u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, Čileu, Argentini, ali i u Njemačkoj i drugdje.
- Jedan od simbola Torcide je lik navijača zamaskiran sunčanim naočalama i crveno-plavom maramom sa slovom "h" preko usta. Crtež se često naziva "Žan", jer je lik inspiriran Žanom Ojdanićem, nekadašnjim predsjednikom Torcide.
- Vatreni navijač Hajduka je i Irac iz Wigana, Sean Medvid Staunton, koji godinama redovito dolazi na derbije na Poljud. Na pitanje zašto navija za Hajduk odgovara: "Zato jer nigdje nisam vidio toliko strasti među navijačima, kao kod Torcide".[2]
Knjige
- Lalić, Dražen, Torcida - pogled iznutra, AGM, Zagreb, 1993.
Pjesme
- Boško Landeka - Himna Torcide
- Gibonni - Mi smo prvaci
- Giuliano -Torcida razara sa sjevera
- Kuzma & Shaka Zulu - Majstori s mora
- Mladen Grdović - Dalmatinac
- Oliver Dragojević - Hajdučka
- Trubaduri - Bili su bili
- Vinko Coce - Ako te tko pita
- Vinko Coce - Ale ale o Hajduče
- Vinko Coce - Kada umrem umotan u bilo
- Vinko Coce - Volim te Hajduče (Bila vojska)
- Zrakomlat - Šampion je Hajduk
- Marko Perković Thompson - Torcida razara sa sjevera
- ↑ Torcida - najstarija navijačka skupina
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2010-05-07. Pristupljeno 2011-05-17.
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: HNK Hajduk Split |