Prijeđi na sadržaj

Titan (mjesec)

Izvor: Wikipedija
Epimetej i Titan sa Saturnovim prstenovima

Titan je prirodni satelit planeta Saturna. Kruži oko Saturna na udaljenosti od 1 221 830 km. Titanov promjer je 5150 km. Nazvan je po divovima iz grčke mitologije, koji su djeca Urana i Zemlje.

Istraživanje Titana

[uredi | uredi kod]

Christiaan Huygens je 1655. godine otkrio Titana. Voyager 2 je snimio Titana, ali nije mogao vidjeti njegovu površinu. 2004. je letjelica Cassini stigla u orbitu oko Saturna, a manja sonda Huygens se spustila u Titanovu atmosferu početkom 2005. Sonda je otkrila jezera metana i kiše na Titanu. Svemirski teleskop Hubble je infracrvenom svjetlošću proučio Titana, a Cassini je to učinio radarom.

Opis Titana

[uredi | uredi kod]

Titan je Saturnov najveći satelit. Uvijek mu pokazuje istu stranu. Njegova rotacija traje 16 dana, a isto toliko mu treba da se okrene oko Saturna. Titan je jedini mjesec s gustom atmosferom. Veći je od patuljastog planeta Plutona. Po svojim je svojstvima sličan velikim Jupiterovim satelitima Ganimedu, Kalistu i Neptunovom Tritonu. Građen je od leda i stijenja, te je teži i gušći od ostalih Saturnovih mjeseca. Nema magnetsko polje. U atmosferi ima najviše dušika, a gusti oblaci slični smogu ne propuštaju svjetlost na površinu. Na Titanovoj površini vladaju temperature od 95 K (-178 °C), oko 4 K iznad trojne točke metana. Vjetrove na Titanu pokreću plimne sile Saturna. Na Titanu ima mora i kontinenata, a jedan kontinent je nazvan Xanadu.Na Titanu padaju metanske kise.

Galerija

[uredi | uredi kod]