Ljudska situacija
Ljudsko stanje čine karakteristike i ključni događaji ljudskog života, uključujući rođenje, učenje, emocije, težnje, moral, sukob i smrt. Ovo je vrlo široka tema o kojoj se razmišljalo i dalje se razmišlja i analizira iz mnogih perspektiva, uključujući umjetnost, biologiju, književnost, filozofiju, psihologiju i religiju.
Kao književni pojam, "ljudska situacija" obično se koristi u kontekstu dvosmislenih tema, kao što su smisao života ili moralna pitanja.[2]
Svaka glavna religija ima konačna vjerovanja u vezi s ljudskim stanjem. Na primjer, budizam uči da je postojanje vječni ciklus patnje, smrti i ponovnog rađanja od kojih se ljudi mogu osloboditi putem plemenitog osmostrukog puta. Mnogi kršćani, pak, vjeruju da su ljudi rođeni u grešnom stanju i da su osuđeni na propast u zagrobnom životu osim ako ne zadobiju spasenje kroz Isusa Krista.
Filozofi su dali mnoge perspektive. Utjecajno drevno gledište bilo je ono o Republici u kojem je Platon istraživao pitanje "šta je pravda?" i postulirao da to nije prvenstveno nešto među pojedincima, već se tiče društva u cjelini, što ga je navelo da osmisli utopiju. Dvije hiljade godina kasnije René Descartes je izjavio: " Mislim, dakle jesam" jer je vjerovao da je ljudski um, posebno njegova sposobnost razuma, primarni odreditelj istine; zato se često smatra ocem moderne filozofije.[3] Jedna takva moderna škola, egzistencijalizam, pokušava pomiriti osjećaj dezorijentacije i konfuzije pojedinca u svemiru za koji se vjeruje da je apsurdan .
Mnoga književna djela pružaju perspektivu o ljudskom stanju.[4] Jedan od poznatih primjera je Šekspirov monolog " Sav svijet je pozornica " koji sažima promišljanje o sedam faza ljudskog života.[5]
Psihologija ima mnogo teorija, uključujući Maslowljevu hijerarhiju potreba i pojmove krize identiteta i upravljanja strahom . Također koristi različite metode, npr. logoterapiju koju je razvio Viktor Frankl koji je preživio holokaust kako bi otkrio i potvrdio osjećaj smisla. Druga metoda, kognitivna bihejvioralna terapija, postala je široko rasprostranjena terapija za kliničku depresiju.[6]
Još od 1859. godine, kada je Charles Darwin objavio Porijeklo vrsta, biološka teorija evolucije bila je značajna za promišljanje ljudske situacije. Teorija evolucija tvrdi da je ljudska vrsta povezana sa svim ostalim vrstama, živim i izumrlim, te da je prirodna selekcija primarni faktor preživljavanja. Ovo je pružilo osnovu za nova vjerovanja, kao što su socijalni darvinizam i teistička evolucija.
- ↑ Ostberg, R (January 18, 2023). „Memento mori”.
- ↑ C. Welch. „The Human Condition in Literature”. Pristupljeno 28 April 2021.
- ↑ Bertrand Russell (2004), History of Western Philosophy, pp. 511, 516–7.
- ↑ C. Welch. „The Human Condition in Literature”. Pristupljeno 28 April 2021.
- ↑ „'All The World's A Stage': Quote & Meaning”. 2019-12-12.
- ↑ Driessen Ellen; Hollon Steven D (2010). „Cognitive Behavioral Therapy for Mood Disorders: Efficacy, Moderators and Mediators”. Psychiatric Clinics of North America 33 (3): 537–55. DOI:10.1016/j.psc.2010.04.005. PMC 2933381. PMID 20599132.