Hlebine

Hlebine
Hlebine;
	; Hlebine
	; Grb
Osnovni podaci
Gradonačelnik	Hrvoje Gaži
Županija	Koprivničko-križevačka
Stanovništvo
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021)	1.470
Geografija
Koordinate	46°10′N 16°58′E / 46.16°N 16.96°E
Površina	30,94 km²
	Hlebine Hlebine (Hrvatske)
Ostali podaci
Poštanski kod	48323 Hlebine

Koordinate: 46° 09′ 36" SGŠ, 16° 57′ 36" IGD

Hlebine su naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Zemljopis

Općinu čine sela Hlebine i Gabajeva Greda.

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Hlebine imala je 1.470 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja:

Gabajeva Greda - 179
Hlebine - 1.291

Pretežito poljoprivredno, uznapredovali slijedeći procesi: deagrarizacija, deruralizacija i senilizacija. Broj stanovnika kontinuirano pada već godinama, a starosna i obrazovna struktura je izrazito nepovoljna.

Uprava

Načelnica Općine Hlebine je Božica Trnski, a predsjednik Općinskog vijeća je Zvonko Trtanj.

Povijest

Hlebine se prvi puta spominju 1671. kao selo u Vojnoj krajini u župi Drnje, a Gabajeva Greda je nastala kasnije kao konačko naselje. Samostalna župa od kraja 18. stoljeća. U općini Koprivnica do 1993. kada dobivaju samostalnu općinu.

Na ovim hlebinskim prostorima, prije sadašnjeg naselja sela Hlebina, na okolnim brežuljcima, bila su formirana takozvana selišta i zajednice ljudi koji su živjeli u tim selištima. Zajednički naziv tim selištima bio je "STRUGA" (struga dolazi iz riječi ZTHRVHA). Na jedno od brežuljakakoji se i danas nalazi oko 2000 metara sjveroistočno od današnje crkve Sv. Katarine tj. od centra Hlebina, nalazila se crkva ili svetište pod imenom "ECCEESSIA BEATE VIRGINIS DE STRUGA" ili prevedeno Svetište Blažene Djevice od Struge. Žitelji Struge radili su i živjeli kao kmetovi sinova Mikca Stjepana i Akusa. Posjede Struge, spomenutim sinovima bana Mikca Stjepanu i Akusu, darovao je svojom darovnicom 14 lipnja 1330. godine KARLO po milosti Božjoj, Kralj Ugarske, Dalmacije, Htvatske, Rame, Srbije, Galicije, Lodomerije, Kumanije i Bugarske, knez Salaritanski, te gospodar Časti i brda Svetog Anđela. Posjedi Struge i selišta u Strugi te žitelji uselištima koji živjeli su od 13. stoljeća pa sve do sredine 16. stoljeća, točnije do 16. veljače 1552. godine. Toga dana došle su čete kaniških Turaka Ulama bega preko smrznute Drave i njenih pritoka te porobili i popalili svetište "ECCEESSIA BEATE VIRGINIS DE STRUGA". Toga kobnog dana bila je nedjelja, a legenda govori da se tog dana u Svetištu vjenčalo 12 pari mladenaca i da su svi koji su bili u crkvi pobijeni. Za vrijeme propasti u Svetištu je bio župnik Matej i kapelan Matej. Prema tome svetište Struga je bilo dosta veliko jer je imalo župnika i kapelana, a spadalo je pod DEKANAT VIRJANSKI (i danas naša hlebinska župa spada pod dekanat u Virju).

Jedan dio, valjda manji uspio se spasiti skrivanjem po šumarcima kojih je tada bilo, i pobjeći u pravcu Drnja. Kazivanja govore da su uspjeli uzeti kip Blažene djevice i isti ostavili u Drnju, a oni su otišli prema imbriovcu i dalje.

Na početku 17. stoljeća (1606. god.) prestala je opasnost od turskih hordi i počelo je naseljavanje posjeda bivše Struge. Za vjerovati je da su osnivači današnjih Hlebina bili potomci žetelja nekadašnje struge. Doseljenici i osnivači današnjih Hlebina nisu gradili svoje stambene i gospodarske objekte na mijestu bivših selišta nego zapadnije od tih mijesta. Kazivanja govore da su osnivači sadašnjeg naselja gradili uz put gospodarske objekte (štale, štagljeve, ambare i sl.). a objekte za stanovanje gradili su iza gospodarskih objekata.

Naselje na mjestu današnjih Hlebina osnovano je 1690. god. pod imenom HLEVI (HLIEV je staroslavenska riječ, a označuje staju, štagalj, ambar ili općenito gospodarske zgrade). Nakon toga naselje dobiva nešto duže ime pa se naziva HLEVINJE, zatim HLEBINJE i napokon HLEBINE.