Hamadan
Hamadan
(fa) همدان | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 34°48′N 48°31′E / 34.800°N 48.517°E | |
| Država |  Iran
|
| Pokrajina | Hamadanska pokrajina |
| Okrug | Hamadanski okrug |
| Visina | 1850 m |
| Stanovništvo (2006.) | |
| - Grad | 550.284 |
| Vremenska zona | IRST (UTC+3:30) |
| - Ljeto (DST) | IRDT (UTC+4:30) |
| Službene stranice www.hamedan.ir | |
| Karta | |
  Hamadan Hamadan na karti Irana | |
Hamadan (Hamedān ili Hamadān; perz. همدان; Hagmatana, grč. Ekbatana) je grad u Iranu, odnosno glavni grad Hamadanske pokrajine, smješten oko 375 km jugozapadno od Teherana[1]. Prema popisu iz 2005. godine grad je imao 550.284 stanovnika[2]. Hamadan je sa 5000 godina historije jedan od najstarijih gradova u Iranu i svijetu općenito[3]. Smješten je u zelenom planinskom području podno 3574 metara visoke planine Alvand, na nadmorskoj visini od 1850 metara. Posebna priroda i historija grada ljeti privlače brojne turiste. Glavne aktrakcije grada su drevni zapisi Gandžname, te Avicenin[4] i Baba Tahirov mauzolej.
Prema zapisima prvog asirskog kralja, Hamadan je podignut 1100. pne., no neki historičari tvrde kako njegova historija počinje 3000. pne. Drevni Hamadan ili Ekbatanu podigli su Medijci, koji su ga koristili kao glavni grad Medijske Monarhije, dok je kasnije postao jedan od glavnih gradova Ahemenidske Monarhije.
Hamadan se spominje u biblijskoj knjizi o Ezri kao mjesto gdje je perzijski vladar Darije Veliki dozvolio Židovima obnovu Jeruzalemskog hrama[5]. Budući kako se grad nalazi gotovo dva kilometra iznad površine mora, zbog male vlažnosti očuvani su brojni dokumenti od kože.
Tijekom vladavine Parta, glavni grad Arsakidske Monarhije zimi je bio Ktezifont, dok je Hamadan korišten kao ljetni glavni grad. Nakon dinastije Arsakida, Sasanidi su nastavili praksu korištenja Hamadana kao ljetnog glavnog grada, u kojem su podigli brojne palače. U doba islamskog osvajanja grad su 633. zauzeli Arapi.
U doba Bujida grad je pretrpio velika razaranja, a u 11. stoljeću Seldžuci premještaju svoj glavni grad iz Bagdada u Hamadan. Grad je potpuno razoren u doba Timurove invazije[6], no ponovo se uzdiže u doba Safavida. U 18. stoljeću nakratko ga osvajaju Turci, no protjerani su u doba Nader-šaha. Grad je imao veliko prometno značenje budući kako se nalazio na Putu svile koji je povezivao Zapadni svijet sa Kinom.
Tijekom 1. svjetskog rata grad je postao poprištem borbi između ruskih i tursko-njemačkih snaga. Grad su tijekom borbi držale obje snage, dok su ga kasnije kontrolirali i Britanci. Poslije rata kontrola nad gradom je 1918. vraćena u iranske ruke.
Hamadanska pokrajina leži u planinskoj regiji istočno od masiva Zagros gdje vlada umjerena klima. Prostrana područja na sjeveru i sjeveroistoku su pod utjecajem snažnih vjetrova koji su česti tijekom cijele godine. Sjeverni i sjeverozapadni vlažni vjetovi učestali su tijekom proljetnog i zimskog razdoblja, dok istočni i zapadni vjetrovi pušu tijekom jeseni.
Budući kako se nalazi na nadmorskoj visini od gotovo dva kilometra, Hamadan je zimi jedan od najhladnijih iranskih gradova. Tijekom većeg dijela zime grad je pokriven snijegom (i po dva mjeseca), a temperatura se spušta i do -30°C. Ljeti vlada blago, ugodno i većinom sunačno vrijeme.
Hamadan je rodno mjesto brojnih pjesnika, filozofa, znanstvenika i važnih iranskih političara. Osim što je poznat kao jedan od najstarijih gradova svijeta, poznat je po izradi vrhunskih sagova, keramike i drugih rukotvorina. Iranska organizacija za kulturu i nasljeđe uvrstila je na popis ukupno 207 različitih historijskih i kulturnih spomenika iz Hamadana. Prema legendi, Estera iz Biblije pokopana je u Hamadanu gdje postoji i navodna „Esterina grobnica“. U gradu su pokopani i slavni perzijski znanstvenici i pjesnici kao što su Ibn Sina (na Zapadu poznat kao „Avicena“) odnosno Baba Tahir, dok je Hamagan rodno mjesto Badija al-Zamana al-Hamadanija, autora zbirke priča Makamat. Najpopularnija historijska ličnost grada je svakako Avicena prema kojem su nazvane brojne gradske škole, fakulteti, sveučilišta, trgovine, tvrtke i ulice. Grad se smatra razvijenim, a na njegovom širem području živi oko 600.000 ljudi; radnička i niža klasa živi u sjevernim kotarima, dok je srednja i visoka ekonomska klasa smještena na južnom dijelu grada.
Nogometni klub PAS Hamedan sudionik je Iranske Pro Lige; osnovan je 9. lipnja 2007. godine nakon što je iranski nogometni savez odlučio raspustiti neke teheranske klubove na korist provincijskim klubovima. Klub Pas Teheran ugašen je na uštrb novoosnovanog kluba iz Hamadana. Grad je poznat i po izvrsnim hrvačima.
- Avicenin mauzolej
- Baba Tahirov mauzolej
- Istahr-e Abas-Abad (jezero sa pogledom na grad)
- Iskopine drevnog grada Ekbatane
- Gandžname
- Gonbad-e Alavian
- Hamadanski muzej prirodne historije
- Hamadanski kameni lav
- Lalejin (lončarije)
- Kuća Muhamadi
- Kuća Nazari
- Pećina Ali-Sadr
- Esterina i Mordekajova grobnica
- Sveučilište Bu-Ali Sina
- Medicinski fakultet Hamedan Arhivirano 2020-08-19 na Wayback Machine-u
- Islamski slobodni univerzitet u Hamadanu Arhivirano 2005-03-08 na Wayback Machine-u
- Tehnološki fakultet Hamadan Arhivirano 2009-09-16 na Wayback Machine-u
- Abolhasan Banisadr - ekonomist, političar, i prvi izabrani predsjednik Islamske Republike Iran
- Amir Nosratolah Balahanlu - rođen u Teheranu, dvaput izabrani gradonačelnik i član iranskog parlamenta
- Amir-Šahab Razavijan - filmski redatelj, pisac i režiser
- Ardeshir Bahmani - književni stručnjak
- Baba Taher - slavni iranski pjesnik (oko 1100. godine)
- Ibrahim Bahrololum Razavi - filozof, prvi Iranac koji je diplomirao na Univerzitetu u Bagdadu (1954.)
- Ajn al-Kuzat Hamadani - filozof i sufist (1100.)
- Badi' al-Zaman al-Hamadani - pisac arapskog porijekla (969. - 1007.)
- Ehsan Jaršater - historičar, znanstvenik i osnivač enciklopedije Iranice
- Fazlolah Zahedi - vojni general
- Ferejdun Moširi - pjesnik
- Hanije Tavasoli - glumica
- Hasan Habibi - političar
- Huseini Davar - pjesnik koji je podržavako Mosadeka
- Džalal Češme-Gasabani - planinar koji se dvaput popeo na Mount Everest
- Rogije Gamarijan (poznata kao Maman Hamedan) - majka mnogih poznatih Gamarijanaca u Washingtonu kao što su dr. Ahmad Gamarijan, dr. Nina Gamarijan, dr. Gafur Gamari i Mohandes-Ali Gamarijan.
- Mir Sajed Ali Hamadani - proslavljeni sufist i pjesnik
- Mirza Ismail Farid - hamadanski guverner
- Mirzade Ešghi - pjesnik
- Muhamed Fahredin-e Aragi - pjesnik (oko 1300. godine)
- Parviz Parastuei - glumac
- Širin Ebadi - odvjetnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir
- Mirza Golam-Husein Bargarari - filozof i pjesnik
- Muhamed-Ali Zolfi-Gol - kemičar i trenutačni voditelj sveučilišta Buali Sina
- Samuel Rahbar - znanstvenik
- Hamid Omrani - arhitekt
- Abolmohsen Salemi - novinar, odvjetnik, pjesnik i pisac
-
Gandžname, (ahemenidski zapisi na klinopisu) -
Ostaci drevnih lavljih vrata -
Grobnica Baba Tahiru -
Esterina grobnica -
Krajolik Hamadanske okolice
- ↑ Hamadan (Farsinet.com)
- ↑ Procjena broja stanovnika iranskih gradova u 2005. godini (Mongabay.com)
- ↑ Hamadan (Iran Chamber)
- ↑ Avicena (enciklopedija Britannica)
- ↑ Biblija, Stari Zavjet, Knjiga o Ezri, 6:2
- ↑ Hamadan (enciklopedija Britannica)
- Službena stranica grada Hamadana Arhivirano 2013-05-14 na Wayback Machine-u
- Hegmataneh.ir Arhivirano 2008-04-22 na Wayback Machine-u
- Hamadan (enciklopedija Iranica)
- Drevni Hamadan (Ekbatana), Livius.org Arhivirano 2007-12-08 na Wayback Machine-u
- Drevni zapisi Gandžname (Livius.org) Arhivirano 2007-12-29 na Wayback Machine-u
- Fotografije grada (Aryo.ir) Arhivirano 2007-09-27 na Wayback Machine-u
- Grad Hamadan (IranTour.org) Arhivirano 2015-09-24 na Wayback Machine-u
- Hamadan: Stariji od historije (FarsiNet.com)
- Hamadan - glavni grad Medijskog Carstva (Iran Chamber)
- Satelitske fotografije (siječanj, 2005.)
- Hamadan (Google Satellite Picture
- Hamedan Cultural Heritage Organization Arhivirano 2005-05-29 na Wayback Machine-u
- Ostali projekti
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Hamadan |
