HAŠK
| HAŠK 1943..jpg | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| Puno ime | Hrvatski akademski športski klub | ||||||||||||||||||||||||||||||||
| Nadimak | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| Osnovan | 1903. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
| Igralište | Maksimir | ||||||||||||||||||||||||||||||||
| Navijači | {{{navijači}}} | ||||||||||||||||||||||||||||||||
| Kapacitet | 50.000 | ||||||||||||||||||||||||||||||||
| Direktor | {{{direktor}}} | ||||||||||||||||||||||||||||||||
| Trener | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| Liga | Prvenstvo Jugoslavije u nogometu | ||||||||||||||||||||||||||||||||
| ' | |||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||
„HAŠK” preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. HAŠK (razvrstavanje).HAŠK, kratica od Hrvatski akademski športski klub, osnovan je 6. listopada 1903. u Zagrebu kao Akademički šport klub (AŠK), a ime HAŠK dobio je na prvoj godišnjoj skupštini 1904. Utemeljitelji su bili zagrebački sveučilištarci: Krešimir Miskić, Hinko Würth, August Adam, Dragutin Albrecht, Petak Čerlek, Vjekoslav Jurković, Marko Kostrenčić, Oskar Mohr i Lav Wodwarka. Za prvoga predsjednika bio je izabran Hinko Würth. Osnutkom HAŠK-a bio je postavljen temelj razvoju suvremenoga, sustavno organiziranog športa u Hrvatskoj.
HAŠK je počeo skromno: godine 1903./04. nogometaši su trenirali na tadašnjem sajmištu, istočno od Draškovićeve ulice, 1904. HAŠK je zakupio zemljište u Zapadnom perivoju (danas Marulićev trg), gdje je 1906. odigrana prva javna nogometna utakmica u Hrvatskoj. Od 1905. treniralo se na tzv. Elipsi, prostoru današnjega srednjoškolskog igrališta. Napokon, 1912. HAŠK je u Maksimiru izgradio svoje nogometno igralište, atletsku stazu i teniske terene (na prostoru današnjega nogometnog stadiona). Za vrijeme I. svjetskoga rata djelatnost je u HAŠK-u zamrla, a nastavljena je 1918./19. s novim poletom i novim športskim sekcijama.
Između dva svjetska rata, HAŠK je bio jedan od vodećih športskih klubova u Jugoslaviji. U njemu su se sustavno razvijali nogomet, atletika, hazena, tenis, stolni tenis, mačevanje, klizanje, skijanje, sanjkanje, hokej na ledu, hokej na travi, biciklizam, motociklizam, gimnastika, plivanje, boks, kuglanje i lov, s podjednakom brigom za muške i ženske športske sekcije. Državno prvenstvo osvojili su tenisači u ekipnoj konkurenciji (1929./30., 1933., 1935.) i tenisačice (1929./30.), atletičari i atletičarke (1932., u krosu 1922.), nogometaši (1937./38.) i hazenašice (1938).
Nogometni dio društva je bio sudionik natjecanja u jugoslavenskoj I. ligi, od 1923. do 1940. Prvakom Jugoslavije postao je 1938. Nastupao na igralištu u Maksimiru (1912.–1945.). Najpoznatiji igrači: Dragutin Friedrich, Stjepan Vrbančić, Eugen Dasović, Ivica Gajer, Ico Hitrec, Ivica Medarić, Branko Kunst, Đuka Agić, Slavin Cindrić, Emil Perška, Eugen Emil Plazzeriano, Vladimir Vinek, Svetozar Peričić, Ratko Kacian, Ivica Golac, braća Zlatko i Željko Čajkovski. Godine 1945. ukinut je dekretom. HAŠK-ova je djelatnost prestala, a igrališta i prostorije naslijedilo je novoosnovano Studentsko fiskulturno društvo Akademičar, koje se 1946. spojilo s Omladinskim fiskulturnim društvom Mladost, osnovanim 12. lipnja 1945. Tradiciju je preuzelo spomenuto društvo pod novim nazivom Akademsko sportsko društvo Mladost. Danas se naziva Hrvatsko akademsko športsko društvo Mladost.
- Hrvatska enciklopedija i Nogometni leksikon Arhivirano 2013-11-12 na Wayback Machine-u