Prijeđi na sadržaj

Gudci

Izvor: Wikipedija
Gudci
Gudci na mapi Hrvatske
Gudci
Gudci
Regija Sjeverozapadna Hrvatska
Županija Zagrebačka županija
Općina/Grad Velika Gorica
Mikroregija Turopolje
Najbliži (veći) grad Velika Gorica
Površina 3.57 km²
Nadmorska visina 90 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.59 N
 - z. d. 16.15 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 374
 - Gustoća 104.76 st./km²
 - Broj domaćinstava 132
Pošta 10412 Donja Lomnica
Pozivni broj +385 (0)1
Autooznaka ZG

Gudci su naseljeno mjesto u Zagrebačkoj županiji u Turopolju. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. u naselje živi 374 stanovnika. Proteže se na površini od 3,57 kvadratnih kilometara. Gustoća naseljenosti iznosi 104,76 stanovnika po kilometru četvornom. Gudci imaju 132 domaćinstva. Dan mjesta je uvijek prva nedjelja u mjesecu rujnu kada je u selu organizirana svečanost Sv. Mise. Od 1910. do 1948. godine selo je iskazivano pod imenom Guci.

Stanovništvo 1857.-2011.

[uredi | uredi kod]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[1]

  • Stanovništvo po spolu: muško - 157 - 48,90% žensko - 164 - 51,10%
  • Stanovništvo po starosti
    • mlado (0-19)-84 ili 26,16%
    • zrelo (20-64)-188 ili 58,56%
    • staro (65 i više)-49 ili 15,26%
  • Indeks starosti - 85,71%
  • Koeficijent starosti - 28,91%
  • Podrobnije informacije o starosti stanovništva
    • 0-9 -(41)-12,77%
    • 10-19 -(43)-13,39%
    • 20-29 -(35)-10,90%
    • 30-39 -(47)-14,64%
    • 40-49 -(50)-15,57%
    • 50-59 -(33)-10,20%
    • 60-69 -(45)-14,01%
    • 70-79 -(24)-7,47%
    • 80-89 -(2)-0,62%
    • 90 i više -(1)-0,31%

Podaci o broju stanovnika sela Gudci iz župnog dvora Dubranec

[uredi | uredi kod]
  • 1799. - 56
  • 1826. - 67
  • 1848. - 65
  • 1900. - 118
  • 1910. - 162

Povijest naselja

[uredi | uredi kod]

Gudci su ime dobili po poznatom turopoljskom glazbenom sastavu - gudcima; bila su to tri svirača gudačkih instrumenata: dviju violina i bajsice (vrste malog bajsa). Takvih muzičkih sastava više nema ali im je naziv mjesta sačuvao uspomenu. Poviše Gudca nalaze se vinogradi Kostanjevec (po kostanjima). Kostanjevački se posjedi spominju 1279. godine; 1428. navode se kao selo, čije su posjede kupili Donjolomničani te zasadili vinograde o kojima se govori 1454. Od 16. st. nadalje selo Kostanjevec više se ne spominje, vjerojatno su ga opustošili Turci. Tu su ostali samo vinogradi s klijetima. Kostanjevec se danas zajedno sa Jankovkama i Kolosečem nalazi u sastavu sela Gudci.

Uprava

[uredi | uredi kod]

Mjesna samuprava se sastoji od 5 člana na čijem je čelu Dražen Meštrović (SDP)

Gospodarstvo

[uredi | uredi kod]

Gudci imaju veliki potencijal za razvoj turizma i to ponajviše zbog očuvanih šuma i razvoju vinogradarstva. U Gudcima već postoje brojni vinogradi, ponajviše u Kostanjevcu i Jankovkama koja su i poznata vikend naselja s brojnim vikend kućama i vikendašima koji ovdje dolaze na odmor i razonodu, uglavnom, iz velikih gradova poput Zagreba ili Velike Gorice.

Zemljopisni smještaj

[uredi | uredi kod]

Gudci su mjesto u Zagrebačkoj županiji i u administrativnom sastavu grada Velika Gorica. Nalaze se unutar granica župe Majke Božje Sniježne čije je sjediše u Dubrancu. Gudci su 4. selo u župi po veličini i po broju stanovnika iza Donjeg Dragonošca (525), Donjih Trputaca (381) i Dubranca (338), a ispred Markuševca Turopoljskog (313), Gornjeg Dragonošca (246) i Gustelnice (125). Jugoistočno od sela se nalazi selo Šiljakovina (720 stan.), zapadno se nalaze sela Markuševec Turopoljski (313) i Donji Dragonožec (525). Sjeverno se nalazi selo Lukavec (1023), a južno je selo Dubranec (338).

Promet

[uredi | uredi kod]

Gudci su sa većim gradovima povezani autobusnim linijama ZET-a za Zagreb (166, 311, 313) i za Veliku Goricu (322). Uz selo prolazi županijska cesta koja povezuje selo Dubranec i okolna sela s Lukavcem, Hrašćem Turopljskim te naposljetku brzom cestom Zagreb - Velika Gorica.

Sport i rekreacija

[uredi | uredi kod]

U Gudcima djeluje Paintball centar koji se prostire na 7.500 m².

Zanimljivosti

[uredi | uredi kod]

U Kostanjevcu se do nedavno nalazio stari hrast lužnjak za kojeg se vjeruje da je još iz doba Turaka pa se zato zvao i "turski hrast". Opseg hrasta je bio 5,55 m u prsnoj visini,promjer mu je bio oko 2 m, a visina preko 20 m. Bio je zaštićen kao spomenik prirode. Nažalost hrast se počeo sušiti pa su posjekli i za Turopoljsko Jurjevo izložili ispred Starog grada Lukavca gdje se nalazi i danas.

Izvori

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]


Ovaj nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Gudci treba dopuniti.
Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.